Ova će godina biti iznimno važna za zelenu tranziciju u Hrvatskoj. Svi pokazatelji upućuju na to da će obnovljiva energija ostvariti udio veći od 70% godišnje proizvodnje električne energije, što bi Hrvatsku svrstalo u top 5 zemalja Europske unije. Iako su podložne visokom stupnju neizvjesnosti preliminarne brojke predviđaju kako bi za podmirenje potrošnje doprinos energije vjetra, sunca, bioplina, biomase i geotermalne energije ove godine mogao dosegnuti 20% raspoložive energije. Prema podacima HEP-ODS-a Hrvatska je 1. kolovoza imala 353 MW instaliranih solarnih elektrana, pa zbog ulaska u pogon novih proizvodnih kapaciteta u kolovozu bilježimo veliki rast proizvodnje sunčanih elektrana.
Sunčane elektrane su u kolovozu ostvarile 2,2 % u proizvodnom miksu
U kolovozu su i vjetroelektrane ostvarile dobru proizvodnju, dok je proizvodnja iz geotermalnih kapaciteta bila znatno smanjena. Na satnom je nivou u prometu električne energije u kolovozu vidljiva velika promjenjivost dnevne potrošnje i vršnog opterećenja zbog vremenskih prilika tijekom mjeseca te utjecaja turističke sezone. Zbog dobre hidrologije hidroelektrane su u kolovozu ostvarile veliku proizvodnju, ali su i naše termoelektrane radile pojačano. Termoelektrana Plomin bilježi proizvodnju od 145 GWh u kolovozu, dok su termoelektrane na plin proizvele 282 GWh. U kolovozu je zbog velike potrošnje bilo potrebno uvoziti dosta električne energije, točnije 160 GWh. Maksimalni uvoz je iznosio 1.371 MWh/h, a najviše smo uvozili za vrijeme toplinskog vala u razdoblju od 21. do 27. kolovoza. RHE Velebit je bila skoro cijeli mjesec van pogona.
Do kraja godine mogli bismo imati oko 459 MW instaliranih sunčanih elektrana
Snažan rast proizvodnih kapaciteta sunčanih elektrana u proteklih godinu dana, prikazan na slici, kreće se po eksponencijalnoj krivulji. Ako se rast nastavi do kraja godine možemo dosegnuti gotovo 500 MW solara, što će značajno pridonijeti uravnoteženoj elektroenergetskoj bilanci i u konačnici manjem uvozu.
Proizvodnja vjetroelektrana u kolovozu 2023.
Ukupna proizvodnja vjetroelektrana u kolovozu iznosila je 186.958 MWh, a faktor korištenja snage bio je 23,0% što je više od višegodišnjeg prosjeka za ovaj mjesec. Prosječna proizvodnja vjetroelektrana u kolovozu je iznosila 251,3 MWh/h, maksimalna proizvodnja po satu iznosila je 774 MWh/h, a maksimalni faktor korištenja snage 70,9%.
Električna energija koju su proizveli OIE pokrivala je na satnom nivou i do 50% potrošnje u kolovozu, a bilo je i razdoblja kad je pokrivala samo 3,2% potrošnje.
U kolovozu smo uvozili električnu energiju
Zbog povoljnog sadržaja vode u akumulacijama u sustavu je bilo većinom dovoljno resursa fleksibilnosti za usluge sustava i usluge uravnoteženja na strani proizvodnje, a dio je ostvaren na interkonekcijama (izvoz/uvoz) radi uravnoteženja sustava. Maksimalni satni promet je iznosio 3.872 MWh/h. Maksimalni satni tranzit je iznosio 850 MWh/h. Prijenosna mreža je sve dobro izdržala, posebno za vrijeme toplinskog vala kada se zbog zagrijavanja vodiča smanjuju prijenosni kapaciteti. No zbog povećane potrošnje morali smo kupiti 160 GWh električne energije.
U prvih osam mjeseci ove godine bili smo izvoznici električne energije dok smo je lani bili primorani uvoziti. Tako smo u prvih osam mjeseci ove godine prodali 926 GWh električne energije, dok smo u istom razdoblju lani kupili 1.580 GWh. To čini razliku od 2.506 GWh koja je, uz tržišne cijene električne energije, energetskim tvrtkama sigurno donijela odlične ekonomske rezultate.
Pokazatelji za prvih osam mjeseci 2023.
Ukupni promet električne energije u elektroenergetskom sustavu Hrvatskoj u osam mjeseci ove godine je iznosio 17.352 GWh, od čega je raspoloživa energija, odnosno potražnja iznosila 13.246 GWh, a višak od 926 GWh smo prodali na inozemnim tržištima.
U razdoblju od siječnja do kolovoza 2023. godine ukupna je proizvodnja električne energije na pragu elektrana u Hrvatskoj iznosila 11.225 GWh, od čega je proizvodnja iz neobnovljivih izvora iznosila 3.363 GWh (30,0%), a obnovljivih 7.862 GWh (70,0%).
Ukupna potrošnja električne energije u prvih je osam mjeseci iznosila 12.320 GWh pri čemu je tuzemna potrošnja/konzum iznosila 12.261 GWh, a potrošnja RHE za crpljenje vode 59 GWh. Proizvodnja NE Krško (50%) je iznosila 2.021 GWh, radila je s 99,6% nominalne snage. Budući je raspoloživa energija bila veća od ukupne potrošnje viškovi su izvezeni na inozemna tržišta.
Proizvodnja OIE u prvih osam mjeseci 2023.
Ukupna proizvodnja OIE u prvih osam mjeseci iznosila je 7.862 GWh i ostvareno je pražnjenje akumulacija u odnosu na početak godine u iznosu 238 GWh, tako da je ukupna izdašnost/produktabilnost obnovljivih izvora energije iznosila 7.624 GWh. Ove se godine uz prosječne faktore korištenja snage očekuje veća proizvodnja OIE od 11 TWh (oko 27 TWh primarne energije).
Nuklearna elektrana Krško(50%) proizvela je u osam mjeseci ove godine 47 GWh više električne energije nego u prvih osam mjeseci prošle godine. U istom je razdoblju proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora bila veća za 2.228 GWh pri čemu ističemo veću proizvodnju hidroelektrana iz dotoka vode i akumulacija. Vjetroelektrane su u istom razdoblju proizvele 37 GWh više električne energije, a sunčane elektrane 139 GWh. Proizvodnja ostalih OIE bila je manja za 34 GWh.
U prvih osam mjeseci obnovljivi su izvori sudjelovali u raspoloživoj energiji s 59,3% (hidroelektrane 40,8%, a ostali obnovljivi s 18,5%), neobnovljivi s 25,4% i NE Krško s 15,3%. Ostali OIE ove bi godine mogli dosegnuti udio od 20% u raspoloživoj energiji.
Energetska vrijednost dotoka vode za hidroelektrane za prvih osam mjeseci ove godine je iznosila 5.172 GWh i veća je za 2.353 GWh u odnosu na isto razdoblje lani. Zbog izvrsnog sadržaja akumulacija za ovo doba godine te sadašnjih dotoka vode za hidroelektrane možemo i u rujnu očekivati povoljna energetska i ekonomska kretanja. To ujedno podrazumijeva sigurnost opskrbe potrošača i sigurnost pogona elektroenergetskog sustava.
Zahvaljujući bogatim potencijalima obnovljivih izvora energije Hrvatska bi mogla ostvariti energetsku samodostatnost i u bliskoj se budućnosti pozicionirati na energetskoj karti EU mnogo bolje od ostalih zemalja. Ovu bismo godinu uz pomoć obnovljivih izvora energije, mogli završiti s izvoznom bilancom.
Za izradu ovog izvješća korišteni su javno objavljeni podaci na stranicama: HEP, HOPS, ODS, HROTE, CROPEX, NE Krško, ENTSO, DZS, RTE France, RED Electrica, World Data, IEA, EEX, EPEX, IRENA.
