14.9 C
Zagreb
Četvrtak, 28 ožujka, 2024

Dani Sunca: O lokacijama solarnih elektrana trebaju odlučivati općine, a ne županije

Zašto jedinice lokalne samouprave ne mogu same odrediti na kojim će točno lokacijama postaviti solarne elektrane, jedno je od pitanja koje su postavili panelisti na konferenciji o solarnoj energiji ‘Dani sunca‘, održanoj u 30. rujna i 1. listopada u Hvaru u organizaciji udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske i Pokreta otoka.

Prema aktualnoj regulaciji za prostorne planove, lokaciju na kojoj će biti postavljena solarna elektrana određuje županija, umjesto da tu lokaciju odabire jedinica lokalne samouprave, na panelu je istaknula Maja Jurišić, predsjednica Pokreta Otoka tijekom moderiranja panela na temu uloge građana i jedinica lokalne samouprave u zelenoj tranziciji. “Trenutno samo Šibensko-kninska i Zadarska županija imaju tu mogućnost pa je logično postaviti pitanje zašto to ne mogu i jedinice lokalne samouprave u drugim županijama”, konstatirala je Jurišić.

Da je regulativa GUP-ova (Generalni urbanistički plan) veliki problem u procesu realizacije projekata solarne energije, odnosno da bi gradovi i općine trebali sami odlučivati o lokaciji solara, složio se i Šimun Fio iz novoosnovanog Odbora za zaštitu okoliša i obnovljive izvore energije pri Gradu Hvaru. “Ni trenutno odabrana lokacija na Hvaru nije dobro odabrana, to je područje gdje se sada nalaze maslinici, a ima puno zona koje su daleko pogodnije, kao što su kamenjari i slično”, naveo je Fio.

Ovaj je problem jedan u nizu regulatornih i administrativnih problema kada je riječ o zelenoj tranziciji, posebno korištenju obnovljivih izvora energije na otocima iako se najčešće kao problem ističe nedovoljna osviještenost i angažiranost građana. Same jedinice lokalne samouprave, kako su istaknuli panelisti, trebaju pronaći način kako provesti projekte zelene tranzicije, ali i kako aktivirati građane, educirati ih i pružiti im podršku u pokretanju projekata. U tom kontekstu, neki od najboljih recentnih primjera dobre prakse su projekt ugradnje solarnih kolektora na vodocrpne stanice koji provodi Grad Vrgorac, te projekt Križevački krovovi. Križevci su istaknuti kao predvodnik zahvaljujući projektu Križevački sunčani krovovi, programima sufinanciranja i projektne dokumentacije, ali i same izgradnje sunčane elektrane na krovovima obiteljskih kuća. Tu je i energetska zadruga građana KLIK i Energetsko-klimatski ured koji su prvi takve vrste u Hrvatskoj te su izravna poveznica s građanima.

Gradonačelnik Križevaca, Mario Rajn, istaknuo je kako je svijest građana teško mijenjati, ali i da lokalna politika, koja je zapravo komunalna politika, mora pružiti građanima informacije i podršku na puno neposredniji način: “Želimo i prirez vraćati kroz programe zelene tranzicije, a s obzirom na to da u Križevcima prirez iznosi 10 posto, to je nekih 4,5 milijuna kuna godišnje”. Panelisti su se složili da je edukacija građana jedan od ključnih faktora uspješnosti zelene tranzicije, no svi gradovi i općine moraju imati urede za informiranje i edukaciju.

Kada je riječ o aktiviranju i podizanju svijesti građana o važnosti i načinima realizacije projekata solarne energije, Ivan Zoković, stručnjak za energetiku i član nekoliko energetskih zadruga, između ostaloga i zadruge Novi otok s Korčule, naveo je da se Korčula aktivirala zahvaljujući edukatorima koji su bili među građanima. “Stvara se stereotip da su investitori oni koji će sve kupiti i uništiti, a da građani žele sve projekte zaustaviti, što nije tako. I zato smo krenuli na drugi način, najprije educirati građane. Naša je ideja je da kroz energetske zadruge probijemo led”, pojasnio je Zoković.

Jedan od načina financiranja malih projekata solarne energije je NESOI platforma (New Energy Solutions Optimised for Islands) koja otocima u procesima održivosti i zelene tranzicije pruža uz financijsku i tehničku podršku, pravne savjete i drugo. “Imali smo dva poziva, prvi je završen i bilo je 117 prijava otoka iz cijele Europe, od čega je 28 prijava prošlo. Četiri su prijave bile iz Hrvatske, od toga tri vezane za solare – na Elafitima, Krku i zajednička prijava Cres – Lošinj – Korčula”, naveo je Saša Jovičić iz platforme NESOI. Istaknuo je kako proces informiranja građana nije bio jednostavan. No, na kraju smo dobili vrlo kvalitetne prijave što pokazuje da “know how” postoji i otoci koji to imaju jako su dobro odradili prijavu, a što se tiče onih koji u tome nisu uspjeli, pitanje je kolike kapacitete za takvo nešto imaju uopće njihove jedinice lokalne samouprave. “Primjerice, Elafiti nisu imali kapaciteta, pa su angažirali Dubrovačku razvojnu agenciju. Tako bi trebali napraviti svi otoci koji to ne mogu sami”, sugerirao je Jovičić te usout najavio da uskoro kreće drugi poziv za prijavu projekata te da će ovaj put biti naglasak na inovativnosti projekata.

Iako se slaba osviještenost građana ističe kao jedan od glavnih problema zelene tranzicije, Jurišić iz Pokreta otoka istaknula je da smo percipirani kao država s tisuću otoka, što svijet vidi kao ogroman potencijal, a u stvarnosti to je nekih 50 naseljenih otoka, čiji gradovi i općine u puno slučajeva nemaju kapacitete, pa u konačnici imamo deset do 20 otoka koji imaju kapacitete za provedbu projekata. “No, i tada moramo biti svjesni da su resursi na otocima ograničeni”, upozorila je.

Maja Rajčić, načelnica sektora za energetsku učinkovitost u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, predstavila je aktualni Javni poziv za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća u okviru kojeg je moguće dobiti sredstva i za sustave za korištenje obnovljivih izvora energije, uključivo i energiju sunca. Poticaje za obnovljive izvore energije moguće je tako dobiti za sustave grijanja ili za proizvodnju električne energije. Rajčić je najavila kako Fond do kraja godine planira objaviti Javni poziv temeljem kojeg će se sufinancirati isključivo projekti obnovljivih izvora energije, a koji će biti namijenjen širokom krugu prijavitelja. „Otoci su već prepoznati kao specifične prostorne cjeline, primjerice kroz Zakon o otocima ili pak Tajništvo za otoke pri EU-u, a i mi u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost također ćemo otoke tretirati kao posebne cjeline u sklopu financiranja raznih pilot projekata energetske tranzicije“, istaknula je Rajčić. (HINA)

Iz kategorije

Obnovljiva energija prestigla fosilnu

OIEH izvješće o elektroenergetskim kretanjima za veljaču 2024. godine Svjesni...

Na mreži sve po starom

Predloženi Desetogodišnji plan razvoja distribucijske mreže HEP ODS-a koji...

PPA ugovori su budućnost zelene tranzicije

Kako ozeleniti i ujedno unaprijediti svoje poslovanje te time...

Prepuna dvorana na 2. RE-Source Croatia konferenciji

Kako ozeleniti i ujedno unaprijediti svoje poslovanje te time...

Registrirajte se na naš Newsletter

Korištenjem ovog obrasca pristajete na Google reCAPTCHA, potvrđujete da ste upoznati s OIEH Politikom privatnosti te dajete suglasnost na prikupljanje i obradu osobnih podataka.

Podržavaju nas