3. Međunarodni energetski forum u Splitu

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email
Share on print
INTERENEF screen

Unatoč globalnoj zabrinutosti zbog klimatskih promjena i postignutim sporazumima za promjenu, sve projekcije globalne potražnje za energijom ukazuju da će ona rasti do 2040. ili 2050., osobito u zemljama u razvoju. Predviđanja govore da će to, uz gospodarski rast i povećanje populacije postati globalni okvir za očekivane energetske promjene. Takvi trendovi bit će vrlo izazovni za tehnološki razvitak, tržište i gospodarstvo, ali i za kreatore političkih odluka.

Ipak, do 2040. očekuje se kako će niskougljični izvori porasti do 60% od novo instaliranih sustava, s porastom udjela solarne energije do 64% od novoinstaliranih kapaciteta od 8,6 TW u idućih 25 godina. Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, uz hidroenergiju, i nadalje će rasti, dostižući i prelazeći 10% u globalnoj strukturi potrošnje energije..

Hrvatska, koja uvozi 50% potrebne energije, mogla bi do 2030. godine razviti više od 3.000 MW kapaciteta za proizvodnju električne energije iz solarnih primarnih izvora, ali ulagači prigovaraju nedostatku pravnih i ekonomskih poticaja za takav razvitak. Vlada priprema novu energetsku strategiju koja bi, dovršena u 2019. godini, trebala osigurati smanjenje uvoza energije. Očekivanja su da bi ta strategija sadržavala ohrabrujuću i realnu potporu razvitku solarne energije.

Sva ova pitanja bit će u fokusu planiranog 3. Međunarodnog energetskog foruma koji će se 27. rujna 2019. održati u Splitu. Organizira ga Institut za Europske i Globalizacijske Studije okupljajući  istaknute članove poslovne, političke i akademske zajednice.

Udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske je među partnerima ovog događaja, a direktorica udruženja, Maja Pokrovac, sudjeluje na panelu o Globalnim energetskim trendovima i predviđanjima.

Globalni energetski trendovi i predviđanja

Prvi panel ispitat će globalne energetske izglede i implikacije europskih energetskih politika u praksi. Gospodarstva u razvoju povećavaju razinu potražnje za energentima, dok u razvijenim gospodarstvima ona ostaje nepromijenjena. Međutim, globalna energetska ponuda u svijetu najraznolikija je do 2040. godine. Obnovljivi izvori energije bilježe najveći rast, potražnja za prirodnim plinom kao izvorom energije će se povećavati i bit će veća od potražnje za ugljenom, no emisije ugljika i dalje nastavljaju rasti. Strategija Europske unije je da postane vodeća u svijetu u korištenju obnovljive energije i u borbi protiv globalnog zatopljenja, uz niz politika i rasprava usmjerenih ka postizanju tog cilja do 2030. i 2050. godine. Gdje je ravnoteža između politika i njihove implementacije?

Inicijativa tri mora i europski energetski trendovi

Tema drugog panela bit će mogućnosti Hrvatske kao buduće tranzitne zemlje za plin, u svjetlu strategije EU o korištenju različitih izvora energije, podržane nizom projekata i inicijativa. Novi LNG terminal na otoku Krku trebao bi primiti više od 100 milijuna eura iz EU fondova što će omogućiti uvoz tekućeg plina iz različitih izvora, s godišnjim kapaciteteom od najmanje 2 milijarde kubičnih metara i s terminalom koji će cjevovodima biti povezan s Mađarskom i dalje. Ovaj projekt je dio Inicijative triju mora i Inicijative energetske povezanosti Srednje i Jugoistočne Europe (CESEC), koje će omogućiti postupno jačanje hrvatske energetske sigurnosti. Koje će biti cjelokupne političke, društvene i ekonomske koristi ovih inicijativa i projekata?

Europa i Hrvatska: pogled na solarnu energiju

Treći panel će istražiti stanje solarne energije u Europi i napose njezin potencijal u Hrvatskoj. Globalni izgledi za korištenje solarne energije znatno su porasli nakon što su se troškovi smanjili više od očekivanog. Očekuje se da će solarna energija do sredine 2020-ih godina postati uvelike konkurentna zahvaljujući bržim tehnološkim napretcima i snažnijom političkom podrškom. Najveći rast na području solarne energije zabilježen je u Kini i Indiji. Hrvatska je već ispunila svoje EU ciljeve emisija CO2 za 2020., za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost, ali mora dalje razvijati svoju industriju obnovljivih izvora. Solarna energija je najpopularniji izvor energije u Europi i do 2021. godine 175000 ljudi u EU raditi će u industriji solarne enrgije. Što treba učiniti da solarna energija u Hrvatskoj bude put do održivog i ekonomski korisnog klimatskog rješenja?

Osnivač ovog Međunarodnog energetskog foruma prof. dr. sc. Anđelko Milardović ističe:

”Hrvatska će predsjedati Vijećem Europske unije 2020. godine prvi put i, nadam se, imati fokus na energiji i regiji kao svojim prioritetima. Potpredsjednik EU-a za energetsku uniju Maroš Šefčovič nazvao je priču Hrvatske „svjedočenjem utjecaja energetske unije na terenu“. Iako je Hrvatska pet godina članica EU i ima značajne rezultate u ostvarivanju energetskih ciljeva EU-a, željeli bismo približiti Bruxellesovu politiku u tim područjima stručnoj zajednici regije, koja često nije svjesna svega što se događa u EU-u. Istodobno, kao mala zemlja i najnovija članica EU, željeli bismo Bruxellesu donijeti mišljenja ključnih regionalnih energetskih čimbenika i potencijalnih investitora.”

Program 3. Međunarodnog energetskog foruma možete naći ovdje.