OIEH svaki mjesec analizira kretanja hrvatskog elektroenergetskog sustava prateći potrošnju i proizvodnju električne energije s posebnim naglaskom na onu koja se proizvodi iz obnovljivih izvora. Ona u Hrvatskoj i Europi igra iznimno važnu ulogu u postizanju energetske neovisnosti i presudna je u borbi protiv klimatskih promjena. Mjesečna izvješća objedinjuju podatke o potrošnji, proizvodnji, razvoju obnovljivih izvora energije, prekograničnoj razmjeni, kao i promjenama istih. Analize kretanja hrvatskog elektroenergetskog sustava mogu poslužiti i kao važan pokazatelj za buduća planiranja donositeljima odluka u Hrvatskoj.
Prošli smo mjesec objavili kako je u Hrvatskoj u prvih pet mjeseci oko 75,9 posto električne energije dekarbonizirano, a nedavno objavljeni podaci Europske mreže operatora prijenosnog sustava električne energije (ENTSO-E) pokazuju kako je Hrvatska u 2021. godini zauzela visoko četvrto mjesto prema udjelu OIE u proizvodnji električne energije.
Najnoviji podaci HEP ODS d.o.o. pokazuju kako u Hrvatskoj broj instaliranih solarnih kapaciteta raste iz mjeseca u mjesec te je prvog lipnja dosegnuo 305,8 MW. Prema podacima o raspoloživoj električnoj energiji za lipanj sunčane elektrane su ostvarile udio od 2,2% proizvodnog miksa, dok je nedavno taj udio bio manji od 1%. Vjetroelektrane su u lipnju imale nešto slabiji rezultat te su proizvele 142 GWh električne energije ostvarivši udio od 10,3% u proizvodnom miksu, za razliku od 14% ostvarenih u svibnju.
Vidljivo je kako su tijekom mjeseca lipnja dnevna potrošnja i vršno opterećenje zbog vremenskih uvjeta bili izrazito promjenjivi. Ostvarena je iznimno velika proizvodnja hidroelektrana, posebice protočnih hidroelektrana iz dotoka vode. Termoelektrana Plomin je u lipnju, nakon godišnjeg remonta, radila punim pogonom. Termoelektrane na plin su radile s povećanom proizvodnjom. Zbog velike proizvodnje hidro, vjetro i sunčnih elektrana bilo je potrebno izvoziti energiju gotovo tijekom cijelog mjeseca. Tako je zbog veće proizvodnje u odnosu na potrošnju u lipnju ostvaren izvoz električne energije od 28 GWh.
Ukupna proizvodnja vjetroelektrana u lipnju je iznosila 149 GWh uz faktor korištenja snage od 21,1% što je malo više od prosjeka. Faktor korištenja snage za prvih šest mjeseci ove godine je iznosio 30,5% što je za 1,8% bolje u odnosu na višegodišnji prosjek. Prosječna proizvodnja vjetroelektrana u lipnju je iznosila 207,2 MWh/h, dok je maksimalna proizvodnja dosegnula 782 MWh po satu, a maksimalni faktor korištenja snage bio je 79,8%.
Hrvatska u prvih šest mjeseci izvezla 1224 GWh električne energije
Ukupni promet električne energije u elektroenergetskom sustavu Hrvatske za prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 13.091 GWh, od čega je raspoloživa energija, odnosno potražnja, iznosila 10.178 GWh ili 77,8 posto prometa, a tranzit je iznosio 2.913 GWh ili 22,2 posto prometa.
Vidljivo je kako je ukupna proizvodnja električne energije na pragu elektrana iznosila 8.667 GWh, od čega je proizvodnja iz neobnovljivih izvora iznosila 2.438 GWh ili 28,1 posto, a obnovljivih 6.229 GWh, odnosno 71,9 posto.
Ukupna potrošnja električne energije iznosila je 8.954 GWh pri čemu je tuzemna potrošnja iznosila 8.894 GWh, a potrošnja RHE za crpljenje vode 60 GWh. Nuklearna elektrana Krško (50%) u promatranom je razdoblju proizvela 1.511 GWh. S obzirom na to da je raspoloživa energija bila veća od potrošnje za 1.224 GWh, ovi su viškovi izvezeni na inozemna tržišta.
Hidroelektrane i dalje predvode u proizvodnji električne energije u Hrvatskoj, no iza njih po količini proizvodnje dolaze elektrane na fosilna goriva. Novi obnovljivi izvori energije (sunce, vjetar, geotermal, bioplin, biomasa i kogeneracija) na trećem su mjestu s udjelom od 19% u prvih šest mjeseci ove godine. Očekuje se da će do kraja godine prijeći udio 20% raspoložive energije.
Ukupno su svi obnovljivi izvori u proizvodnji električne energije u prvom polugodištu ove godine sudjelovali s 61,2 posto.
Proizvodnja električne energije iz OIE u prvih šest mjeseci 2023.
Ukupna proizvodnja obnovljivih izvora energije u prvih šest mjeseci iznosila je 6.229 GWh, a u odnosu na početak godine ostvareno je punjenje akumulacija u iznosu 209 GWh.
Ove se godine uz prosječne faktore korištenja snage očekuje veća proizvodnja OIE od 11 TWh (oko 27 TWh primarne energije)
U prvih šest mjeseci ove godine vidljiv je porast kapaciteta solarnih elektrana što je rezultiralo povećanom proizvodnjom električne energije iz solarne energije. Zbog dobrih vjetrova u prvom polugodištu odlične su rezultate ostvarile i naše vjetroelektrane, dok je pad proizvodnje zabilježen kod geotermalne elektrane.
U prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto razbolje prošle godine ostvareni su vrlo povoljni energetski pokazatelji što će se pozitivno odraziti na poslovanje energetskih tvrtki, prije svega HEP-a. Nuklearna elektrana Krško, s hrvatskih 50 posto, u promatranom razdoblju proizvela 25 GWh više nego u istom razdoblju lani.
Proizvodnja obnovljivih izvora u prvih šest mjeseci ove godine veća je za 1.746 GWh u odnosu na isto razdoblje lani ponajviše zahvaljujući povećanoj proizvodnji hidroelektrana iz dotoka vode i akumulacija. Slično je s vjetroelektranama koje su u promatranom razdoblju proizvele 128 GWh više električne energije. Proizvodnja sunčanih elektrana u prvih šest mjeseci ove godine bila je veća za 87 GWh u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ostali OIE ( biomasa, bioplin, geotermal) ostvarili su 16 GWh manju proizvodnju u promatranom razdoblju.
U godinu dana od uvoznika postali smo izvoznici električne energije
Važno je napomenuti kako smo u prvih šest mjeseci ove godine ostvarili i značajan izvoz električne energije od 1.224 GWh, dok smo u istom razdoblju prošle godine morali uvesti 908 GWh električne energije. Ta je razlika od čak 2.132 GWh izvrstan ekonomski pokazatelj, naročito kada se pogledaju razlike tržišnih cijena u promatranim razdobljima. Naime, prosječna cijena na tržištu u prvih šest mjeseci ove godine je iznosila 115,49 €/MWh, a u istom razdoblju prošle godine 222,68 €/MWh, što pokazuje kako je ekonomska razmjena ove godine povoljnija u odnosu na isto razdoblje lani za gotovo 343 milijuna eura.
Ukupna proizvodnja na pragu hidroelektrana za prvih šest mjeseci ove godine je iznosila 4.346 GWh, od čega je 47 GWh iz crpljene vode RHE (neobnovljivi dio). Energetska vrijednost dotoka vode za hidroelektrane za prvih šest mjeseci ove godine je veća za 2.073 GWh u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Zbog vrlo visoke razine podzemnih voda na hidroenergetskim sustavima, sadašnjih dotoka vode za hidroelektrane te velikog sadržaja akumulacija, očekujemo povoljna energetska kretanja i u ljetnim mjesecima od srpnja do rujna. To prije svega znači sigurnost opskrbe potrošača i sigurnost pogona elektroenergetskog sustava bez obzira na povećanu potrošnju koja je uobičajena tijekom turističke sezoni, kao i eventualno potreban uvoz električne energije.
Kretanje cijena električne energije u lipnju
Prosječna satna cijena u lipnju ove godine je iznosila 95,02 €/MWh, a u lipnju prošle godine bila je 245,82 €/MWh što je smanjenje za 150,80 €/MWh, odnosno 61,35 %.
Prosječna satna cijena za prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 115,49 €/MWh, a u istom razdoblju lani bila je 222,68 €/MWh što je smanjenje za 107,19 €/MWh, odnosno 48,14 %.
Prosječna cijena plina u prvih šest mjeseci 2022. godine iznosila je 100,24 €/MWh, dok je u istom razdoblju ove godine iznosila 44,06 €/MWh, što je smanjenje za 56,18 €/MWh, odnosno za 56,04 %.
No ove zime cijene energije mogle bi skočiti i prisiliti vlade da ponovno posegnu za subvencijama, poručio je nedavno Fatih Biro, čelnik Međunarodne agencije za energiju (IEA), dodavši kako će ključnu ulogu odigrati kinesko gospodarstvo i uvjeti zimskih temperatura. Ako kinesko gospodarstvo brzo ojača i ako zima bude oštra, cijene plina mogle bi porasti i stvoriti pritisak na potrošače, rekao je Fatih Birol. Vlade bi trebale inzistirati na štednji energije i poticati pojačanu upotrebu obnovljivih izvora, naglasio je.
Za izradu izvješće korišteni su javno dostupni podaci sa stranica HEP, HOPS, HROTE, CROPEX, NE Krško, ENTSO, DZS, RTE France, RED Electrica, World Data, IEA, EEX, EPEX i IRENA.
