O otpadnim vodama kao izvoru energiji u Hrvatskoj se vrlo malo priča. U mainstream medijima uglavnom se spominju kada su vezana za smrad kanalizacije ili kad se dogodi zagađenje. Otpadne vode, međutim, predstavljaju izrazito zanimljiv izvor toplinske energije. Jedan od onih koji je niz zemalja objeručke prihvatilo, dok Hrvatska o njemu niti ne razmišlja.
Otpadne vode kao izvor energije – o čemu je riječ?
Otpadne vode jedan su od izvora energije s kojim ljudi uglavnom nisu upoznati niti o njemu razmišljaju. Voda korisnicima dolazi pri relativno niskim temperaturama od desetak stupnjeva, a nakon zagrijavanja iz sustava u kanalizaciju odlazi sa značajno višim temperaturama. Prema istraživanju koje je DOE proveo još 2012. godine između 80 i 90% vode koja se koristi u prosječnom kućanstvu završava upravo kao otpadne vode. Procijenjeno je da je riječ o oko 350 milijardi kilovat sati energije godišnje.
Rekuperacija toplinske energije iz otpadnih voda odvija se pomoću izmjenjivača topline koji se mogu nalaziti unutar objekta iz kojeg se želi iskoristiti otpadne vode. Također, mogu biti izrađeni i kao manje elektrane udaljenje od samih objekata. Sustavi namijenjeni za kućanstva opisuju se kao izmjenjivači topline kod kojih se zagrijani fluid kroz cijevi kreće u jednom smjeru a hladni fluid u drugom smjeru te je na taj način moguće iskoristiti oko 60% topline otpadnih voda. Kod kućanstava se rekuperacija može obaviti unutar same stambene jedinice, iz kanalizacije ili nakon obrade otpadnih voda.
Financijska isplativost rekuperacijskih sustava
Sustavi za rekuperaciju nisu jeftini, pa je njihova isplativost primjene u kućanstvima upitna, no zato su primjenjivi kod velikih potrošača kao što su hoteli, bolnice, restorani ili industrijski objekti. Ovakvi sustavi mogu biti zanimljivi kao nadopuna postojećim sustavima obnovljivih izvora energije. U zimskim mjesecima mogu biti nadopuna solarnim sustavima za zagrijavanje potrošnje tople vode upravo kod ovakvih velikih potrošača.
Konkretno, sustavi namijenjeni kućanstvima u Velikoj Britaniji koštaju oko 1000 funti, a štede tek 20 do 30 funti godišnje. Uz ovakvu računicu povrat investicije za prosječno kućanstvo iznosi 40 do 50 godina. Ali kad ih priključimo na velike proizvođače njihova isplativost značajno raste.
U korištenju topline otpadnih voda prednjače Švicarci
Jedna od Hrvatskoj najbližih zemalja koja puno ulaže u rekuperacijske sustave je Švicarska. U Bernu se nalazi sustav koji pročišćava otpadnu vodu od 350 tisuća stanovnika. Potencijal korištenja toplinske energije otpadnih voda nakon pročišćavanja iznosi gotovo 30 MW toplinske energije. Trenutno se približno 1.4 MW toplinske energije otpadnih voda šalje u centralizirani sustav grijanja četvrti Bremgarten.
U Švicarskoj su izvedena i tri HUBER-ova projekta. Projekti stambene zgrade od 22 kata u Winterthuru koristi otpadnu kanalizacijsku vodu za proizvodnju toplinske energije. Spa odmaralište Burgerbad koristi vodu iz bazena koja nakon odvođenja još uvijek ima temperaturu od 30 Celzijevaca za grijanje. U oba rekuperatori proizvode po 585 kW topline snage. Projekt rekuperacije u industrijskom postrojenju za obradu drva osigurava 1.3 MW toplinske snage, a otpadna toplina se koristi zimi za grijanje, a ljeti za hlađenje.
Demonstracijski projekti u sklopu programa INNERS osigurali su uštedu od 25.000 eura godišnje za zagrijavanje bazena u Raalteu te su smanjili potrošnju energije za 48% u četvrti Dewsbury. Decentralizirana toplinska mreža u Buchenhofenu osigurala je uštedu od 120 tisuća litara goriva i 18 tisuća litara propana godišnje. Riječ je o ukupnoj godišnjoj uštedi od oko 110.000 eura. Značajna je i njihova jedinica za rekuperaciju iz kanalizacijskog sustava u Leuvenu koja opskrbljuje 93 kućanstva i proizvodi oko 172 MWh godišnje.
Za kraj tu je i nagrađeni projekt budućeg rekuperacijskog sustava u hotelu koji će se nalaziti na mjestu Camden Town Hall Annexe blizu središta Londona. Ovaj rekuperacijski sustav koristit će otpadnu vodu iz kupaonica, a procjenjuje se da će se rekuperirati oko 67% topline.
Fotografije: Inners/EcoBuildingPulse
