Pregled elektroenergetskih kretanja u ovom izvješću donosi najvažnije analize proizvodnje i potrošnje, uvoza i izvoza električne energije u Hrvatskoj za mjesec listopad. Kao i prethodna i ovo izvješće poseban naglasak stavlja na analizu rasta kapaciteta i proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. A oni su nam potrebni više nego ikad, jer je za napuštanje fosilnih goriva nužno Hrvatsku čim prije elektrificirati. Potrebno je zato povećati i proizvodnju i potrošnju električne energije iz obnovljivih izvora.
Pregled energetskih kretanja u listopadu
Nastavlja se rast kapaciteta sunčanih elektrana u Hrvatskoj pa su tako u listopadu ostvarile udio od 2% u energetskom miksu. Zbog toplijeg vremena tijekom mjeseca nije bilo prevelikih oscilacija dnevne potrošnje i vršnog opterećenja. Znanstvenici Europske unije zaključili su kako je gotovo sigurno da je 2023. najtoplija godina u proteklih 125.000 godina. U listopadu su zabilježene rekordno visoke temperature za taj mjesec, što se dogodilo peti put ove godine.
U prvih dvadeset dana listopada hidroelektrane su imale malu proizvodnju, a posebno akumulacijske HE iz dotoka vode i pražnjenja akumulacija. Termoelektrana Plomin ostvarila je veliku proizvodnju od 144 GWh električne energije u listopadu. Hrvatska je tijekom mjeseca kupila 263 GWh električne energije i prodala 23 GWh, što čini razliku od 240 GWh na strani uvoza. Ovaj je uvoz rezultat kvara nuklearne elektrane Krško koja od 6. listopada ne proizvodi električnu energiju. Nuklearna elektrana je u šest dana listopada ostvarila proizvodnju od 42 GWh, a procjenjuje se kako je do kraja mjeseca za potrebe Hrvatske mogla proizvesti 255 GWh.
Vjetroelektrane su proizvele 204 GWh električne energije i ostvarile udio od 14,4% u raspoloživoj energiji dok su hidroelektrane zbog manje proizvodnje ostvarile udio manji od 30%. Vidljiv je i značajan fizički tranzit električne energije preko visokonaponske mreže HOPS za susjedna regulacijska područja.
Sunčane elektrane obaraju rekorde
U deset mjeseci ove godine instalirano je 184 MW sunčanih elektrana ili 20,5 MW mjesečno, odnosno 683 kW dnevno. Tako se, uz pretpostavljenu prosječnu snagu od 400 W po panelu, dnevno u proteklih deset mjeseci ugrađivalo 1.708 panela.
S porastom instaliranih kapaciteta raste i proizvodnja električne energije iz sunčanih elektrana. Tako su ove godine sunčane elektrane ostvarile rekordnu proizvodnju od 43 GWh u srpnju i 41 GWh u kolovozu. Samo u ta dva mjeseca ostvarena je proizvodnja veća od ukupne prošlogodišnje proizvodnje sunčanih elektrana, kada su za dvanaest mjeseci proizvele tek 80 GWh električne energije.
Prema našim prognozama proizvodnja sunčanih elektrana mogla bi ove godine dosegnuti razinu od 300 GWh. Ako se to ostvari onda će proizvodnja sunčanih elektrana iz ove godine biti jednaka, a možda čak i veća od proizvodnje u prethodne tri godine (2019-2022) kada je energija sunca proizvela ukupno 297 GWh. Ovakav rezultat je moguć zahvaljujući povoljnim vremenskim uvjetima i stalnim povećanjem proizvodnih kapaciteta.
Tako je solarna energija zajedno uz proizvodnju vjetroelektrana druga najzastupljenija tehnologija (poslije hidroelektrana) u instaliranom OIE kapacitetu. Ukupni instalirani kapacitet vjetroelektrana i sunčanih elektrana u Hrvatskoj iznosi 1500 MW.
Proizvodnja vjetroelektrana u listopadu
Ukupna proizvodnja vjetroelektrana u listopadu je iznosila 204.364 MWh, a faktor korištenja snage bio je 25,1%. To je ujedno i višegodišnji prosjek za ovaj mjesec.
Prema dostupnim podatcima proizvodnja električne energije iz vjetroelektrana i sunčanih elektrana vodi ravnopravnu utrku s proizvodnjom iz hrvatskog dijela NE Krško(50%) koja iznosi oko 15% ukupne energije. Tako su zajedno sunčane i vjetroelektrane treći najveći proizvođač električne energije u Hrvatskoj od početka ove godine. Sljedeće godine se očekuje kako će, porastom novih proizvodnih kapaciteta, sunčane i vjetroelektrane zasigurno premašiti proizvodnju nuklearne elektrane Krško.
OIE obaraju rekorde
Redovito analiziramo koliko je proizvedene električne energije iz obnovljivih izvora sudjelovalo u potrošnji. Taj je rekord oboren u listopadu.
Na dnevnom su nivou obnovljivi izvori energije 20. listopada pokrili 46,6% potrošnje, odnosno gotovo pola električne energije koju smo potrošili taj dan došlo je iz obnovljivih izvora. Uvidom u proizvodni miks toga dana vidljivo je kako su OIE proizvele 22 GWh električne energije i to bez hidroelektrana, što je rekordna razina pokrivenosti potrošnje koja je tog dana iznosila 47 GWh. Na isti su dan i vjetroelektrane ostvarile rekordnu proizvodnju od 19 GWh, što je najbolji dnevni rekord ikad zabilježen.
Maksimalno pokrivanje potrošnje električne energije koju su proizveli obnovljivi izvori bez hidroelektrana na satnom nivou iznosilo je visokih 63,8%, a minimalno 4,7%.
Elektroenergetska kretanja u prvih deset mjeseci 2023.
Ukupni promet električne energije u elektroenergetskom sustavu u deset mjeseci ove godine iznosio je 21.504 GWh, od čega je potražnja iznosila 15.969 GWh, a ostatak od 722 GWh izvezen je na susjedna tržišta.
Proizvodnja električne energije na pragu elektrana u Hrvatskoj u prvih deset mjeseci je iznosila 13.658 GWh. Od toga je proizvodnja neobnovljivih izvora iznosila 4.312 GWh ili 31,6%, a obnovljivih 9.346 ili 68,4%.
Obnovljivi izvori energije proizveli su 58,5% raspoložive električne energije u prvih deset mjeseci ove godine, odnosno 15.969 GWh, od čega su hidroelektrane ostvarile 39,1%, a ostali OIE 19,4%. Proizvodnja neobnovljivih izvora činila je 28%, a hrvatski dio NE Krško iznosio je 14,5% u raspoloživoj energiji.
Ukupna potrošnja električne energije je iznosila 15.247 GWh pri čemu je tuzemna potrošnja/konzum iznosila 15.148 GWh, a potrošnja RHE za crpljenje vode 99 GWh. Budući je raspoloživa energija bila veća od ukupne potrošnje za 722 GWh, ovi su viškovi izvezeni na inozemna tržišta u promatranom razdoblju.
Vrlo povoljni energetski pokazatelji vidljivi su kada se promatraju elektroenergetska kretanja u prvih deset mjeseci ove i prošle godine.
Nuklearna elektrana Krško je za potrebe Hrvatske u promatranom razdoblju imala za 94 GWh veću proizvodnju električne energije. Sadržaj akumulacija smanjio se za 440 GWh u odnosu na početak godine, što je za 173 GWh bolje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Neobnovljivi izvori su proizveli 34 GWh više električne energije u prvih deset mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje lani. U prvih deset mjeseci ove godine smo prodali 722 GWh električne energije, dok smo u istom razdoblju prošle godine morali kupiti 2.184 GWh. To čini razliku od 2.906 GWh što je ekonomski odličan rezultat pogotovo kada se uzmu u obzir tržišne cijene.
Proizvodnja obnovljivih izvora u prvih deset mjeseci ove godine bila je veća za 2.645 GWh u odnosnu na isto razdoblje prošle godine. To povećanje ponajviše pripisujemo većoj proizvodnji hidroelektrana iz dotoka vode i akumulacija za 2.361 GWh, vjetroelektrana za 156 GWh i sunčanih elektrana za 200 GWh. Proizvodnja ostalih OIE je bila manja za 72 GWh.
Proizvodnja obnovljivih izvora energije u prvih deset mjeseci 2023.
Obnovljivi izvori su u raspoloživoj energiji u prvih deset mjeseci ove godine sudjelovali s 58,5%. Veći dio tog udjela čine hidroelektrane s 39,1%, dok ostali obnovljivi čine 19,4%. Očekuje se da će ostali OIE ove godine preći 20% raspoložive energije.
Neobnovljivi, fosilni izvori energije čine udio od 27,0%, a nuklearna elektrana Krško 14,5%.
Ukupna proizvodnja OIE u prvih devet mjeseci iznosila je 9.346 GWh i ostvareno je pražnjenje akumulacija u odnosu na početak godine od 440 GWh, tako da je ukupna izdašnost/produktibilnost OIE iznosila 8.906 GWh. Uz prosječne faktore korištenja snage do kraja godine se očekuje veća proizvodnja OIE od 11 TWh (oko 27 TWh primarne energije).
Proizvodnja sunčanih elektrana u prvih deset mjeseci ove godine bila je za 200 GWh veća u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Vjetroelektrane su također ostvarile odličnu proizvodnju te su u deset mjeseci ove godine proizvele 156 GWh električne energije više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Dobre rezultate očekujemo i u nastavku godine.
U izradi ovog izvješća korišteni su javno dostupni podatci objavljeni na stranicama: HEP, HOPS, ODS, HROTE, CROPEX, NE Krško, ENTSO, DZS, RTE France, RED Electrica, World Data, IEA, EEX, EPEX, IRENA.
Objavljene analize u mjesečnim OIEH izvješćima stavljamo na raspolaganje svima onima koji žele biti informirani o radu i razvoju hrvatskog elektroenergetskog sustava. Kvaliteta i kontinuitet usluge koju pružamo u ovim analizama proizlazi iz održive vizije usredotočene na kulturu informiranja o radu i razvoju obnovljivih izvora energije u našoj zemlji.
