Na današnji dan, točno prije tri godine, na snagu je stupio povijesni Pariški sporazum koji predstavlja svjetsku prekretnicu u borbi protiv klimatskih promjena. To se dogodilo 30 dana nakon što su 4. listopada zadovoljeni svi uvjeti, odnosno nakon što je 55 zemalja odgovornih za najmanje 55% globalnih emisija stakleničkih plinova ispunilo uvjete za ratifikaciju. Sve zemlje EU, uključujući i Hrvatsku, ratificirale su sporazum.
Početak rada OIEH
Na dan njegovog stupanja na snagu osnovano je i gospodarsko-interesno udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH). Tim povodom udruženje OIEH podsjeća da se Hrvatska sporazumom obvezala slijediti dogovoreni smjer ograničavanja globalnog zatopljenja smanjivanjem emisija stakleničkih plinova, za što je nužna energetska tranzicija prema niskougljičnoj proizvodnji i obnovljivim izvorima energije. Na to nas je obvezala i EU.
Strategija energetskog razvoja i NECP
Do kraja ove godine Hrvatska mora usvojiti dva dokumenta koja donose velike promjene na tržištu: Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu čiji je prijedlog Vlada uputila u Sabor 31. listopada, a prvi puta i Nacionalni energetski klimatski plan za razdoblje od 2021. do 2030. (NECP) koji je trenutačno u procesu javnog savjetovanja, a možete ga naći na ovoj poveznici. NECP je ključan dokument za ispunjavanje obveza Pariškog klimatskog sporazuma. On mora pokazati koliko ćemo kapaciteta OIE instalirati do 2030., kako ćemo ukloniti postojeće administrativne barijere potencijalnim investitorima te omogućiti direktnu kupnju ‘zelene’ električne energije između proizvođača i potrošača. Prema zacrtanom cilju u NECP-u od 36,4% udjela OIE u bruto neposrednoj potrošnji do 2030. godine, Hrvatska se svrstala među predvodnice u regiji i šire. Time jasno poručuje ulagačima da želi u potpunosti iskoristiti svoje prirodne potencijale.No ovaj ambiciozan cilj moguće je ostvariti samo povezivanjem poduzetništva, industrije i građana u jednu jedinstvenu ‘energetsku zajednicu’.
Velik potencijal – nedovoljna primjena
Hrvatski potencijal u obnovljivim izvorima energije mnogo je veći od dosadašnje primjene te, osim izazova, predstavlja i veliku priliku za gospodarski rast: proizvodnju električne energije iz domaćih resursa, ravnomjerni razvoj energetskog gospodarstva i prateće industrije u svim regijama, a time i dugoročno smanjenje uvoza energije, otvaranje novih radnih mjesta, razvoj zajednice i rast standarda građana.
Prema istraživanju javnog mnijenja u EU, tzv. Eurobarometru, 42% hrvatskih građana smatra da je potrebno pružiti veću financijsku potporu tranziciji prema čistoj energiji, a 51% njih podržava smanjenje štetnih emisija na minimum kako bi se postigao cilj EU – ugljična neutralnost do 2050. godine.
Kako do ostvarenja ciljeva Pariškog sporazuma
Trenutačni investicijski potencijali u OIE procjenjuju se na više od milijardu eura. Ipak, da bismo ostvarili ciljeve Pariškog sporazuma i izgradili suvremeni energetski sustav potrebno je svladati ključne izazove:
- brže i učinkovitije stvarati zakonodavni okvir i prateće provedbene akte
- smanjiti trošak kapitala (Hrvatska ima jedan od najvećih troškova kapitala za solarne i vjetroelektrane u Europi)
- provesti tranziciju sustava poticanja OIE prema premijskom modelu koji će omogućiti dugoročno planiranje novčanih tokova projekata i investitorima dati jasne smjernice
- omogućiti proizvodnju na mjestu potrošnje za obrtnike, poduzetnike, OPG-ove…
- omogućiti direktno ugovaranje kupoprodaje električne i toplinske energije između potrošača i proizvođača (engl. PPA) koje industriji može donijeti i do 20% nižu cijenu električne energije
