IZDVAJAMO:
Više od 420 europskih organizacija upozorava na neodgovornu primjenu trgovinskih barijera solarnim proizvodima
Europski ciljevi klimatske i energetske sigurnosti dovedeni su u opasnost razmatranjem trgovinskih barijera za solarne proizvode. Uoči sastanka Europskog solarnog industrijskog saveza s povjerenikom EK Thierryjem Bretonom, 429 europskih solarnih tvrtki pridružilo se pozivu vlastima EU-a da povuku mjere trgovinske barijere. Zajednička izjava upozorava da bi te mjere negativno utjecale na europsko zapošljavanje i ugrozile mnoge lokalne, zelene poslove. Ako mjere budu istražene sljedeće godine i provedene 2025., najnovije analiza sugeriraju pad s 890.000 na 655.000 radnih mjesta u 2024. i pad na manje od 600.000 u 2025. Ponavljajući svoj dosljedni poziv kreatorima politike da podrže europsku solarnu proizvodnju, krovna europska organizacija za sunčevu energiju SolarPower Europe u pismu poziva čelnike EU-a da: razmotre državna jamstva i kreditne linije za europske solarne fotonaponske proizvođače koji se bore za preživljavanje u trenutnim izazovnim tržišnim uvjetima nakon pada cijena uvezenih solarnih modula; prilagode i produlje pravila o državnim potporama prema Privremenom kriznom i tranzicijskom okviru kako bi se također pokrili tekući troškovi tvornica i smanjila složenost pristupa i provedbe…Pročitaj više
Nastavljamo s povećanjem udjela električne energije iz obnovljivih izvora
Razdoblje koje je iza nas jasno je pokazalo koliko je energetski sektor važan i osjetljiv, osobito zato što se u njemu ništa ne događa preko noći, već u okviru srednjoročnih i dugoročnih investicijskih ciklusa. Stoga dionici koji djeluju u energetskom sustavu ne smiju propustiti kontinuirano evaluirati situaciju i reagirati pravovremeno. Sve države na razini Europske unije, pa tako i Hrvatska, u središte svojih aktivnosti na području energetskog sektora postavile su povećanje udjela energije proizvedene iz obnovljivih izvora, kao i povećanje udjela zelene energije u potrošnji kućanstava i u poduzetništvu. Godina koja je na izmaku je u tom smislu bila uspješnija no ijedna prije – s više od 59 posto proizvedene zelene energije (od čega oko 41 posto energije iz hidroelektrana) približili smo se ciljevima zelene tranzicije i energetskim ciljevima EU. Preko 70 posto energije dobiveno je korištenjem niskougljičnih tehnologija što Hrvatsku svrstava u sam europski vrh u ispunjavanju ciljeva zelene tranzicije. Navedeno ima i ključan utjecaj na sigurnost opskrbe, odnosno kreiranje prilika u sektoru energetike koje doprinose nacionalnoj energetskoj samodostatnosti…Pročitaj više
Naši gradovi predvođeni Bjelovarom kreću za primjerima Reykjavika i Pečuha koji se griju na geoterme
Iako je geotermalni potencijal Hrvatske utvrđen u naftno-plinskim istražnim bušenjima Ine još u drugoj polovici prošlog stoljeća, do odlučnijeg ulaska države, predstavljene u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja i Agenciji za ugljikovodike (AZU), u istraživanje i iskorištavanje geotermalne energije došlo je u posljednje četiri godine. Kao okidač nastojanja aktualne Vlade da razvoj geotermalne energije podigne visoko na ljestvici energetskih ciljeva države može se uzeti uvrštenje projekta razvoja geotermalnog potencijala u Nacionalni plan oporavka i otpornosti vrijedan 30 milijuna eura namijenjen toplinarstvu, odnosno izgradnji infrastrukture za grijanja gradova na geotermalnu energiju. Provodeći spomenuti projekt, AZU je jesenas dodijelio koncesije za pet istražnih polja geotermalne energije i najavio početna istraživanja na daljnjih pet lokacija, u okolici Osijeka, Velike Gorice, Zaprešića, Siska i Vukovara. Najveća su očekivanja ipak od ulaganja 400 milijuna eura u pet istražnih polja geotermalne energije temeljem koncesija…Pročitaj više
EK predstavila 166 energetskih projekata za zelenu budućnost EU: Jedan planiran i u Hrvatskoj
Europska komisija predstavila je popis od 166 energetskih projekata koji će postaviti temelje za budući energetski sustav Europe. Povjerenica za energetiku Kadri Simson je prilikom predstavljanja rekla kako popis prekograničnih projekata iscrtava novu energetsku kartu Europe te da je era financiranja EU-a za infrastrukturu fosilnih goriva završila. Takozvani projekti od zajedničkog interesa (PCI) uključuju izgradnju električne, vodikove i CO2 mreže diljem Europe a u planu je i povezivanje tih novih mreža s drugim regijama uključujući sjevernu Afriku, Skandinaviju, Ujedinjeno Kraljevstvo i Ukrajinu. Komisija očekuje da će potražnja za električnom energijom u EU-u porasti za 60 posto do 2030., te smatraju kako će mreže morati integrirati i veliki udio varijabilne obnovljive energije. Od 166 planiranih projekata, i Hrvatska se našla u jednom od njih. Naime, EK za Hrvatsku planira prekograničnu mrežu ugljičnog dioksida (GT CCS Croatia) te izgradnju cjevovodne transportne infrastrukture u Hrvatskoj i Mađarskoj s tim da bi podzemno skladište vodika trebalo biti u RH…Pročitaj više
VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER
