IZDVAJAMO:
Hrvatska podržava „zelenu tranziciju“: Jesmo li spremni za alternativne energente?
Hrvatska podržava tzv. „dekarbonizaciju“, „zelenu tranziciju“, napuštanje fosilnih goriva – postavlja se pitanje jesmo li spremni za alternativne energente i zašto smo i dalje na samom dnu kada je riječ o priključenju malih solarnih elektrana? S druge strane i Europa i Amerika sve se više okreću alternativnim izvorima energije. – Postoji više načina, dakle svi, od politike pa do struke na neki način, i naše hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju, nismo dovoljno građanima objasnili da mogu doista svoje račune plaćati nula eura mjesečno. Ako se postavi pet do deset kilovata solarnih sustava na svome krovu, građani mogu osam mjeseci ne plaćati električnu energiju. Time će ostati više novaca toj obitelji, gradu, županiji i domovini, rekao je Ljubomir Majdandžić, stručnjak za solarnu energiju. – Američka ekonomija se okreće prema zelenoj tranziciji i to jako brzo. Vidjeli su da bez toga nema budućnosti. S druge strane, Amerika prati isto tako što se događa u Europi. Daje potporu europskoj zelenoj tranziciji na način da se ide prema vodiku kao energentu…Pročitaj više
Jesu li balkonski solarni paneli rješenje za ljude koji žive u gradovima?
Ako razmišljamo o održivosti, prvo nam napamet padnu održivi izvori energije. Sve više ljudi razmišlja o ugradnji solarnih panela i energetskoj neovisnosti, a da ovaj model proizvodnje energije može biti izvediv i u gradovima dokaz je Njemačka gdje vlasnici stanova masovno na balkone postavljaju solarne panele. Glavna prednost ovakvih solarnih panela jest što ne zahtijevaju profesionalnu instalaciju, mogu se lako postaviti i skinuti, i to bez dodatnih troškova. Ako odaberete model koji nije fiksiran na ogradu možete im podešavati kut s obzirom na dostupnost sunčeve energije. Glavni je nedostatak što na balkon ne možete smjestiti toliko solarnih panela koliko biste mogli na krovu. Kućanstva s posebno velikim balkonima možda će moći smjestiti dva panela od 400 W, dok će prosječni krov primiti 10 panela od 350 W. Manji broj panela znači manje proizvedene električne energije. U slučaju prijenosnih balkonskih solarnih panela, većina modela neće direktno dovoditi električnu energiju koju generiraju u kućni električni sustav. Da biste koristili energiju koju proizvode potrebna vam je prijenosna solarna baterija što će dodatno povećati ukupne troškove…Pročitaj više
Električni automobili će morati imati putovnice, evo i zašto
O digitalnim putovnicama se govori već neko vrijeme, a sada, sudeći po informacijama britanskog Autocara, doista postaju stvarnost. Bit će obavezne za sva električna vozila koja će se naći u prodaji na teritoriju EU od veljače 2027. godine. Radi se o digitalnom dokumentu vezanom za VIN broj i QR kod, čijim će skeniranjem biti otkriveni podrobni podaci o automobilu, poput izvora sirovina za izradu dotičnog automobila, ali i informacije vezane za eksploataciju vozila poput stanja i kapaciteta baterije. Dio je to nove EU regulative vezane uz baterije (EU Battery Regulation), koja zahtijeva od proizvođača baterija ili vozila (ovisno o tome tko je proizveo bateriju) da otkriju emisije ugljika iz proizvodnje i postupno uključe veće udjele recikliranih materijala u razdoblju do 2035. godine, kada će EU zabraniti prodaju novih ICE automobila. Tzv. putovnica za baterije će pratiti put baterije od vađenja sirovine, preko prerade i proizvodnje ćelija, do recikliranja ili korištenja za druge svrhe nakon vijeka trajanja u automobilima. Veća transparentnost prepoznat će legalne lance opskrbe, ali i otkriti više informacija o nastanku samih baterija…Pročitaj više
Svi novi gradski autobusi od 2035. – bez emisija
Europski parlament i Vijeće postigli su privremeni politički dogovor o jačanju emisijskih normi CO2 za nova teška vozila koja ulaze na tržište EU-a od 2030. godine. Uredbom će se utvrditi novi ambiciozni ciljevi smanjenja emisija CO2 za 2030., 2035. i 2040. godinu. Novim standardima osigurat će se da taj dio cestovnog prometa doprinese prelasku na mobilnost s nultom stopom emisija te klimatskim ambicijama EU-a za 2030. i klimatskoj neutralnosti do 2050. godine, priopćila je Europska komisija. Dogovorom se utvrđuju ciljevi smanjenja emisija CO2 za teška vozila za 45 posto do 2030., za 65 posto do 2035. i za 90 posto do 2040. u usporedbi s razinama iz 2019. godine. Područje primjene Uredbe prošireno je i te će se norme sada primjenjivati na gotovo sve kamione (uključujući namjenska vozila, kao što su kamioni za odvoz otpada ili miješalice za beton od 2035.), gradske i međugradske autobuse te prikolice. Ciljne vrijednosti smanjenja specifičnih emisija utvrđene su i za prikolice (7,5 posto) i poluprikolice (10 posto), počevši od konca desetljeća…Pročitaj više
VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER
