IZDVAJAMO:
Održivije nekretnine: Zgrade bi mogle promišljati racionalnije od čovjeka
Koliko je toplo ili kolika je vlaga u stanu? Kad bi barem brigu o tome mogao voditi netko umjesto nas! Živimo u vremenima kad u svakom smislu težimo jednostavnim, dobrim i održivim rješenjima. Pa kako u mnogočemu, tako bismo često i da prostor u kojem živimo ili radimo promisli neke stvari umjesto nas. To je i moguće. Zahvaljujući razvoju tehnologije zgrade mogu promišljati o temperaturi i minimizirati troškove, brinuti se o energiji i vaš život općenito učiniti održivim. Osim toga, zgrade ostavljaju golem otisak u okolišu. Općenito gledajući, one su trenutačno odgovorne za od 30 do 40 posto ukupnih emisija koje se stvaraju u gradovima, a energija za njihovo napajanje iznosi 28 posto, navodi Deloitte. Također, u Europskoj uniji otprilike je 75 posto građevinskih objekata energetski neučinkovito. Istodobno se korištenjem tehnologije mogu smanjiti emisije stvorene u gradovima za oko 90 posto do 2050. godine, pri čemu važnu ulogu imaju zgrade i njihova infrastruktura. Procjenjuje se da se 36,5 posto emisija može smanjiti iz stambenih zgrada, a 21,2 posto iz poslovnih. Upravo je to jedan od glavnih razloga zašto pametne zgrade postaju sve popularnije. Sve se više naglašava njihova sposobnost postizanja ciljeva smanjenja emisija ugljika, ušteda energije i povećanje energetske učinkovitosti…Pročitaj više
Mladi inovatori na FER-u pokazali svoje izume: Među njima su i tenisice i teretane koje proizvode električnu energiju
Tenisice koje dok hodamo proizvode električnu energiju, korištenje rijeka kako bi se vrlo lako i bez previše potrošnje proizvelo mnogo energije i teretane koje same proizvode svoju električnu energiju, samo su neki od izuma mladih inovatora i entuzijasta koji su se okupili u hodnicima Fakulteta elektronike i računarstva kako bi sudjelovali na natjecanju FIRST LEGO League, koje okuplja najbolje mlade inovatore iz raznih STEM područja. Ovaj oblik natjecanja svake godine ima određeni cilj i temu, pa je tako ovoga puta to bila električna energija. Djeca su uz pomoć njihovih mentora trebali osmisliti nove načine proizvodnje električne energije, obnovljivih izvora, kako ih prevoziti, kako ih skladištiti i kako da pritom očuvaju okoliš. Predsjednica Hrvatskog robotičkog saveza, Ana Sović Kržić govori kako je ova vrsta natjecanja savršena prilika za mlade da pokažu što znaju, da se zabave i druže, a pritom nauče mnogo toga što im može doprinijeti u daljnjem razvijanju. „Svake godine na natjecanju postoji i nekakva tema uz koju je sve ovo vezano. Ove godine tema je superpower, odnosno izvori energije. Od proizvodnje do skladištenja energije. Ideja je da djeca istraže ovu temu u lokalnoj zajednici, kada pronađu neki problem, oni na to moraju ponuditi rješenje. Znati biti jako puno dobrih i inovativnih rješenja koja bi se mogla pretvoriti u velike projekte“, kaže Sović Kržić…Pročitaj više
Bez privatnih investicija zelena tranzicija EU će kasniti
Nužna su jednostavnija, brža i predvidljivija pravila državne pomoći kako bi se pomoglo kanaliziranje 140 milijardi eura iz Fonda za oporavak i još 25 milijardi eura grantova iz programa REPower EU u obnovljive izvore energije, signali su poslani sa zasjedanja Vijeća EU. Poruka je to utemeljena na zaključku da snažna orijentacija na javne investicije usporava europsku zelenu tranziciju. Detalji novih politika bit će poznati tek nakon EU summita, planiranog 23. te 24. ožujka ove godine, objasnio je glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić u tjednoj analizi. U svojevrsnom vremenskom vakuumu pred EU summit ključnom se nameće promjena fokusa dediciranih EU fondova u korist poreznih olakšica te bespovratnih potpora (grantova) po uzoru na strukturu u američkom Zakonu o smanjenju inflacije (IRA). Štoviše, u cilju povećanja efikasnosti nove fiskalne inicijative nužno je omogućiti bolji protok EU sredstava prema privatnom sektoru kroz blaža pravila državne pomoći. To bi vodilo efikasnijoj preraspodjeli 165 milijardi eura iz EU fondova nove generacije namijenjenih za zelenu tranziciju…Pročitaj više
Danska povećava broj tvornica bioplina – Prerađuju krumpir, gnojivo, kanalizacijski otpad…
Prema posljednjim podacima, Danska proizvodi oko 50 milijuna kubičnih metara bioplina godišnje. To odgovara oko 10% ukupne potrošnje energije u Danskoj. Ova zemlja ima oko 100 postrojenja za proizvodnju bioplina. To je oko 16% od ukupnog broja proizvodnih postrojenja. Bioplin je važan za energetski sustav Danske jer osigurava jedan od najsnažnijih alternativnih izvora energije. Koristi se za proizvodnju toplinske i električne energije. Također igra važnu ulogu u postizanju ciljeva danskog klimatskog planiranja. Danska je uz Njemačku, Francusku i Švedsku jedna od najvažnijih kada je u pitanju proizvodnja bioplina. Magazin Agribusiness posjetio je jednu od tvornica u Danskoj. Jedna je od vodećih zemalja u proizvodnji bioplina, a trendovi u razvoju te industrije su snažni i kontinuirani. Najčešće sirovine koje se koriste za proizvodnju bioplina su: otpad od hrane i kuhinjska mast, koji se koriste za proizvodnju bioplina u anaerobnim kompostnim jedinicama, zatim biomasa iz poljoprivrede kao što je neiskorištena silaža, stajski otpad ili npr. proizvodi i nusproizvodi iz tvornica hrane koji se koriste za proizvodnju bioplina u postrojenjima za anaerobnu digestiju…Pročitaj više
VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER
