Hoćemo li 2035. živjeti u zelenoj utopiji ili crnoj distopiji? Na Antarktici je proljeće, oluje su sve snažnije i učestalije, siječanj 2020. najtopliji je otkad je mjerenja. Slagali se s Gretom Thunberg ili ne, danas tvrditi da nam planet Zemlja ne šalje jasna upozorenja i da se klima ne mijenja bilo bi u najmanju ruku neozbiljno. Novi mandat Europske komisije bazira se na Europskom zelenom planu koji je postavio ambiociozne ciljeve. N1 portal je, stoga, pitao stručnjake kako će nam život u Hrvatskoj izgledati 2035. godine ako se zamišljeni plan krene provoditi.
Da dim ne ode u vjetar, pretvorit će ga u struju – plan je to HEP-a za dimnjak toplane na zagrebačkoj Savici, kojem bi u donji dio njegova središta ili, pak, na glavni mu dimovodni kanal prije samog ulaza u dimnjak, ugradili vjetroturbine. Na taj način, objašnjavaju, iskoristili bi toplinsku energiju otpadnih dimnih plinova koji se trenutačno preko dimnjaka izbacuju u okoliš, a i pokazali mogućnosti alternativnog korištenja postojećih dimnjaka
Njemački Bundesrat dao je zeleno svjetlo novoj direktivi o osvjetljenju vjetroelektrana koja će operaterima omogućiti isključenje sigurnosnih lampica za zračni promet tijekom noći ako zrakoplova nema u blizini. Prema direktivi, lampice za upozorenje na opasnost aktivirat će se samo kad se zrakoplovi približavaju. Korak je to koji povećava prihvaćanje vjetroturbina među stanovnicima u blizini, pogotovo što je javno prihvaćanje vjetroelektrana u Njemačkoj vruće pitanje. Novu uredbu još treba odobriti vlada prije nego što može stupiti na snagu.
Solarna energija i dalje zauzima vodeće mjesto u pogledu instaliranog kapaciteta među svim obnovljivim izvorima energije u svijetu, a posebno u Ukrajini. Od 2019. do 2024. predviđa se da će se obnovljiva energija na globalnoj razini povećati za 50% zahvaljujući solarnoj energiji jer samo PV segment čini gotovo 60% očekivanog rasta. U Ukrajini se kapacitet solarne energije povećao više od 7 puta u posljednje 3 godine. Tako je od 1. prosinca 2019. ukupni kapacitet svih ukrajinskih solarnih elektrana premašio 3,8 GW. Prosječno su se troškovi električne energije koje proizvode solarne elektrane smanjili za 73% i investitori više ne smatraju solarnu energiju skupom industrijom. To omogućava obnovljivoj energiji da se natječe s tradicionalnim izvorima energije bez dodatnog subvencioniranja na vodećim svjetskim tržištima. Ovisno o zakonodavnim inicijativama, za Ukrajinu bi 2020. godina mogla rezultirati ugradnjom kapaciteta od 2 do 5,5 GW solarne energije i približavanje zemlje ostvarenju ciljeva energetske strategije – povećanju obnovljive energije na 25% do 2035. S postizanjem 5 GW kapaciteta solarne energije, Ukrajina može ući u TOP 15 najrazvijenijih svjetskih tržišta solarne energije.
Sve vijesti iz svijeta energije možete pročitati prijavom na naš dnevni newsletter.
