IZDVAJAMO:
Novi natječaji za istraživanje geotermalne energije
Agencija za ugljikovodike objavila je na svojim stranicama natječaje za istraživanje geotermalnih voda za energetske svrhe i to na šest istražnih prostora. Riječ je o geografskom području Dravske potoline u kojem je dokazan značajan geotermalni potencijal. Investitorima su tako ponuđeni istražni prostori u četiri hrvatske županije (Međimurska, Koprivničko-križevačka, Podravska, Osječko-baranjska) ukupne površine od preko 200 km2. Potencijal istražnih prostora identificiran je u ranijim bušotinama nastalim za potrebe istraživanja i eksploatacije nafte i plina, što sad uvelike smanjuje rizik i troškove budućim investitorima. Treba istaknuti kako temperatura na svim lokacijama omogućuje proizvodnju električne energije, dok je ukupni potencijal svih lokacija oko 600.000,00 MWh električne energije. Agencija za ugljikovodike je u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja provela potrebne pripremne radnje koje prethode raspisivanju nadmetanja te je pripremila dokumentacije za nadmetanje za istražne prostore „Ferdinandovac-1“ i „Leščan“ u Koprivničko-križevačkoj županiji, “Kotoriba“ i „Međimurje-5“ u Međimurskoj županiji te za istražni prostor „Pčelić“ u Virovitičko-podravskoj županiji i „Sječe“ u Osječko-baranjskoj županiji…Pročitaj više
Instalacije vjetroelektrana u EU porasle su za trećinu unatoč izazovnoj prošloj godini
U EU je 2022. godine instalirano 15 gigavata (GW) novih vjetroelektrana. To je jedna trećina više nego u 2021. Ovo povećanje broja novih instalacija ohrabrujući je rezultat s obzirom na izazove s kojima se industrija vjetra suočavala u 2022., a instaliranih 15 GW važan su doprinos jačanju energetske sigurnosti Europe uoči sljedeće zime. Međutim, Europa mora nastaviti pojednostavnjivati izdavanje dozvola i ulagati u svoj lanac opskrbe energije vjetra kako bi ostvarila svoje energetske i klimatske ciljeve. U novim instaliranim kapacitetima prednjače Njemačka, Švedska i Finska, a slijede ih Španjolska i Francuska. 90% novih kapaciteta vjetroelektrana instalirano je na kopnu i gotovo sve nove kopnene vjetroelektrane bile su na novim greenfield lokacijama. Nije bilo puno repoweringa postojećih vjetroelektrana jer vlade još uvijek ne uviđaju da taj postupak utrostručuje njihovu proizvodnju uz četvrtinu manje turbina. Današnje nove vjetroelektrane proizvode više električne energije po instaliranom MW nego ikada prije. Nove kopnene vjetroelektrane imaju prosječne faktore kapaciteta veće od 35%. Nove offshore vjetroelektrane pružaju faktore kapaciteta od 50%. Moderne kopnene turbine proizvode prosječno 3 TWh električne energije godišnje po svakom instaliranom GW, a moderne offshore turbine prosječno 4,4 TWh pa…Pročitaj više
Slovenija očekuje da će do 2027. godine u sektor obnovljivih izvora energije biti uloženo milijardu eura
Najavio je to Bojan Kumer, kandidat za slovenskog ministra okoliša, klime i energetike, u predstavljanju svog programa pred saborskim Odborom za infrastrukturu, okoliš i prostor. Unutar Ministarstva infrastrukture Kumer je do sada vodio energetiku, a pri sastavljanju Vlade bilo je predviđeno da se Ministarstvo infrastrukture podijeli na dva dijela te da on preuzme novo ministarstvo. Posebno je istaknuo, prenose lokalni mediji, važnost zelene tranzicije i nastavka dekarbonizacije, a kao tri glavna cilja naveo je poticanje ulaganja u obnovljive izvore energije, osiguranje pouzdane i pristupačne opskrbe energijom te smanjenje uvozne ovisnosti. Najavio je i reforme u prometnom sektoru, koji je najveći potrošač energije u Sloveniji. Također će biti potrebno uvesti nove klimatske politike i strategije, od kojih će neke biti preuzete iz direktiva EU, a druge, koje već postoje, ažurirati. Kao jedan od svojih prvih poteza Kumer je najavio donošenje novog zakona o obnovljivim izvorima energije. Ideja je novim rješenjima olakšati postavljanje elektrana na obnovljive izvore energije, ali bez ugrožavanja okoliša…Pročitaj više
Prvi na svijetu reaktor na solarnu energiju pretvara plastiku i stakleničke plinove u održiva goriva
Istraživači sa Sveučilišta u Cambridgeu razvili su prvi sustav takve vrste koji istovremeno može pretvoriti plastični otpad i stakleničke plinove u dva kemijska proizvoda izvlačenjem energije iz sunca. U reaktoru na solarnu energiju ugljikov dioksid (CO2) i plastika pretvaraju se u održiva goriva i vrijedne proizvode koji se koriste u raznim industrijama. Rezultati su prikazani u časopisu Nature Synthesis. „Pretvaranje otpada u nešto korisno korištenjem solarne energije glavni je cilj našeg istraživanja”, navodi u priopćenju profesor Erwin Reisner s Odjela za kemiju Yusuf Hamied. „Zagađenje plastikom ogroman je problem diljem svijeta i često se mnoge vrste plastike koje bacamo u kante za recikliranje spaljuju ili završe na odlagalištima otpada.” Novi sustav pretvara CO2 u sintetički plin, koji je sastavni dio održivih tekućih goriva, a plastične boce pretvara u glikolnu kiselinu, iznimno važnu kozmetičkoj industriji. Također, može proizvesti različite proizvode ovisno o vrsti katalizatora u reaktoru. „Tehnologija temeljena na solarnoj energiji mogla bi pomoći u rješavanju problema zagađenja plastikom i stakleničkim plinovima, a istodobno bi mogla predstavljati promjenu u razvoju kružnog gospodarstva”, izjavio je Subhajit Bhattacharjee…Pročitaj više
VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER
