IZDVAJAMO:
Zašto struka i birokracija imaju različito mišljenje o digestatu?
Digestat je nusproizvod bioplinskih postrojenja. Riječ je o nisko ugljičnom organskom gnojivu i poboljšivaču tla, proizvedenom anaerobnom digestijom organskog materijala. A taj materijal može biti stajski gnoj, gnojovka, gnojnica, žetveni ostatci, organski otpad, energetski usjevi (kukuruz, pšenica, ječam, uljana repica, sirak, različite vrste trava…). Danas u Hrvatskoj imamo 41 bioplinsko postrojenje ukupne snage 46 MW, a uz proizvodnju bioplina i električne energije, generiraju oko 2 milijuna tona digestata godišnje, ovisno o mješavini ulazne sirovine. U domaćim bioplinskim postrojenjima se kao sirovina najčešće koristi gnoj različitih životinja (50-60 %), zatim kukuruzne i travne silaže (25-35 %), te druge dostupne biorazgradive sirovine (5-25 %) poput otpada od hrane. Po pitanju korištenja digestata na poljoprivrednim površinama za proizvodnju hrane – struka i birokracija su u koliziji, a zakonska valorizacija digestata u Hrvatskoj je neadekvatna. Digestat dobiven od životinjskog gnoja se prema hrvatskoj regulativi ne može koristiti na poljoprivrednim površinama za proizvodnju hrane. Prema nacionalnoj legislativi koja je još uvijek na snazi – digestat je organsko gnojivo i poboljšivač tla čija je primjena dozvoljena na poljoprivrednim površinama koje se ne koriste za proizvodnju hrane…Pročitaj više
Europsko tržište biomase: Visoke zalihe i očekivanja pada cijena
Europska udruga za biomasu Bioenergy Europe u Bruxellesu je tijekom svoje godišnje konferencije održala raspravu o trenutnom stanju na europskom tržištu biomase. Gledajući trenutne prilike i kretanja na tržištu, može se uočiti vrlo neizvjesna situacija koju analitičari nazivaju „neviđenim tržišnim balonom“, uzrokovanim posljedicama straha od nestašica koji je proizašao iz razdoblja početka pandemije te uslijed kasnijih nepredvidivih tržišnih poremećaja i prekidanja većine nabavnih lanaca. Analizirajući situaciju kod mnogih proizvođača biomase, ali i kod potrošača peleta, može se uočiti kako su zalihe sirovina i gotove robe početkom prosinca dosta visoke. Jedan od razloga za to je taj što su proizvodne tvrtke djelomično obustavile prodaju s idejom daljnjih špekulacija i očekivanja mogućeg povećanja cijena, ali trendovi na tržištu se posljednjih tjedana dosta preokreću i analitičari predviđaju pad cijena u skladu s financijskim posljedicama recesije i smanjenja kupovne moći, iako se kod drvnih energenata i eventualnih nestašica mogu pojaviti različite posljedice…Pročitaj više
Koliko su skijališta zapravo ‘zelena’?
Energija koja je potrebna za održavanje planinskih odmarališta itekako ima svoju cijenu. U prvom redu tu su žičare koje trebaju struju kako bi radile tijekom cijele sezone, a tu su i hoteli i slična odmarališta koja konstantno moraju biti zagrijana. Gotovo svi strojevi za održavanje skijaških staza zahtijevaju gorivo, a turisti većinom dolaze avionima. Čak i ako progledamo kroz prste svemu navedenom, problem je što snijega ima sve manje i manje. Stručnjaci Svjetske meteorološke organizacije procjenjuju da će u sljedećih pet godina biti ponovno zabilježen toplinski rekord, a samim time bit će sve manje uvjeta za snježne radosti. Ovaj je problem već sada vidljiv jer su mnoga skijališta koja su smještena uz niže planine ozbiljno ugrožena zbog nedostatka snijega. Tog su problema svjesni i vlasnici skijaških odmarališta, a neki od najpoznatijih sve više prelaze na zelene tehnologije, koriste obnovljive izvore energije i tako nastoje smanjiti ugljični otisak, a pritom proizvesti dovoljnu količinu snijega. Najviše štete za okoliš na skijalištima izaziva uređenje staza. Visoko na popisu nalazi se usluga čišćenja snijega koja sadrži cijelu flotu specijaliziranih strojeva koji svake večeri sređuju staze. Najveća krovna organizacija za skijanje u Francuskoj objavila je da 94 posto emisija stakleničkih plinova dolazi od dizela koji se koristi za pogon strojeva…Pročitaj više
Sada se sve vrste plastike mogu reciklirati
Dvije tvrtke, Plastonix i Elemental Recycling uspjele što u onome u čemu nitko drugi nije – pronašle su tehnologije koje mogu reciklirati sve vrste plastike. Ovo je prava inovacija zato što dosad nije postojao način za reciklažu svih vrsta plastike, pogotovo meke plastike, miješane ili prljave plastike. Ali to se promijenilo. Monumentalni zadatak recikliranja 380 tona plastike odbačenih svake godine koje su zatrpavale i zagađivale ocean i plaže diljem svijeta, bilo je dosad nemoguće izvršiti, a oko 80 posto sve plastike završava u oceanima i odlagalištima otpada. U međuvremenu je bilo vrijednih otkrića poput bakterije koja jede plastiku (iako je to dugotrajan proces), enzima koji probavlja plastiku (kojeg je teško replicirati), gljiva koje razlažu plastiku (samo određenu vrste plastike). Odgovor je, kako to obično biva, ponudila tehnologija. Kanadska tvrtka Plastonix je razvila tehnologiju koja koristi nekoliko njihovih vlastitih tehnika, a uključuju nekoliko metoda, sustava i kemijskih sredstava za svođenje bilo kojeg materijala dobivenog iz nafte u čipove ili materijal u prah…Pročitaj više
VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER
