IZDVAJAMO:
Bioplinska postrojenja treba izdvojiti iz ograničenja cijena
Onima koji imaju veće ulazne troškove, gornja granica prodaje struje trebala bi biti viša od 180 eura po megavatsatu, propisuje to i Europska unija, a bioplinska postrojenja svakako ulaze u spomenutu kategoriju. Smatraju tako u udruženju Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), koje okuplja upravo proizvođače struje iz energije vjetra, sunca te ostalih obnovljivih izvora, a koje je ministru gospodarstva Davoru Filipoviću uputilo dopis u kojem objašnjavaju zašto bi se baš bioplinskim postrojenjima gornja granica prodaje električne energije trebala “dignuti” iznad 180 eura po megavatsatu. Granica od 180 eura, međutim, ne vrijedi, po Uredbi Vijeća EU, za proizvođače koji za proizvodnju električne energije koriste ugljen i plin, a izuzet je i biometan. Uključiti se u izuzeće moraju i sva bioplinska postrojenja, kažu uOIEH, jer upravo se bioplin većim dijelom sastoji od biometana kao gorive komponente, dok sam izraz “biometan” uopće nije, kao takav, u Hrvatskoj definiran. “Ova naša uredba temelji se na Uredbi Vijeća EU, odnosno naša je praktično djelomično implementirala europsku. Problematično je što je u EU definirano što je biometan te u malom broju, niti deset posto, postoje postrojenja koja proizvode upravo biometan koji utiskuju u plinsku mrežu, što kod nas nije slučaj. Zato je na europskoj razini od ograničenja cijene izuzet biometan, a bioplin nije i naša je uredba prihvatila takvu formulaciju”, pojasnila nam je Maja Pokrovac, direktorica OIEH…Pročitaj više
Bioplinskim postrojenjima prijeti gašenje zbog vladinog poreza
Početkom godine na snagu je stupila Uredba o Zakonu o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena električne energije, slijedom Uredbe Vijeća EU s početka listopada 2022. Njoj je namjera do sredine godine ograničiti ekstrazaradu proizvođača električne energije koji nisu u sustavu poticaja HROTE-a na maksimalno 180 EUR/MWh. Uredba se tiče nepoticane proizvodnje iz vjetroelektrana, solara (solarna toplinska i fotonaponska energija), geotermalnih elektrana, hidroelektrana bez akumulacije, proizvodnje iz biomase (krutih i plinovitih goriva) osim biometana, otpada, nuklearne energije, lignita, naftnih derivata i treseta. Već sada se pokazuje problematičnost hrvatske Uredbe kad je riječ o proizvođačima iz bioplinskih postrojenja, koje bi ova propis lako mogao gurnuti preko ruba, odnosno postrojenja bi im mogla prestati s radom jer je proizvodnja uz ovakav porez – posve neodrživa. U tom slučaju Hrvatska bi ostala bez proizvodnje električne energije iz tih postrojenja i ne bi radila na postizanju svojih ciljeva u dekarbonizaciji poljoprivrede, a to sigurno nije namjera zakonodavca. “Austrija, primjerice, postupajući prema navedenoj Uredbi Vijeća EU, ne primjenjuje propisane mjere na bioplinska postrojenja do 1MW jer je jasno da bi u protivnom ugrozila njihov rad, a druge zemlje, poput Češke i Nizozemske, iz istog su im razloga omogućile višu gornju granicu prihoda u odnosu na ostale tehnologije….“. kažu na naš upit u Udruženju OIEH.…Pročitaj više
HERA – Poziv za sudjelovanje u javnoj raspravi
Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) objavila je obavijest o početku javnog savjetovanja vezanog za Prijedlog Uputa za provedbu Uredbe o Zakonu o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena električne energije koje će trajati do 17. siječnja 2023. godine. Uredbom o Zakonu o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena električne energije („Narodne novine“, broj 156/22.) osigurava se provedba Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije, u dijelu koji se odnosi na mjere za primjenu gornje granice tržišnih prihoda i raspodjele viška prihoda od zagušenja krajnjim kupcima električne energije. Člankom 7. Uredbe o Zakonu o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena električne energije („Narodne novine“, broj 156/22.) (dalje: Uredba) propisano je da HERA donosi dodatne upute za primjenu Uredbe. HERA poziva energetske subjekte te zainteresiranu i stručnu javnost da dostave svoje primjedbe, mišljenja ili očitovanja…Pročitaj više
Do 2050. prinosi od usjeva manji 3-8%, rješenje su agrosolari
Nedostatak vlage u tlu i povišene temperature zraka u narednom razdoblju bit će dva ključna problema u borbi poljoprivrede protiv klimatskih promjena, te se zato predviđa da će poljoprivreda i slatkovodni uzgoj ribe pretrpjeti najveće štete od posljedica klimatskih promjena. No, postoji način na koji poljoprivreda može biti održiva i u uvjetima klimatskih promjena – rješenje su agrosolari. Kako ističu iz udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), kojem je na čelu direktorica Maja Pokrovac, rezultati istraživanja pokazuju da postavljanje solarnih panela povrh poljoprivrednih kultura donosi višestruki dobitak. Pod zaštitom solarnih panela poljoprivredne kulture neometano rastu i daju stabilne prinose, dok se proizvodnjom električne energije ostvaruju dodatni prihodi. ”Ovo rješenje koje spaja poljoprivredu i energetiku već se primjenjuje u svijetu, a brojna provedena istraživanja o njegovoj učinkovitosti, čak i u područjima s izrazito visokim temperaturama poput Saudijske Arabije, daje izvrsne rezultate. Postavljanjem agrosolara, pokazuju istraživanja, poljoprivredne kulture dobivaju puno bolju zaštitu od tuče i izravnog sunčevog zračenja. Omogućena im je količina svjetlosti dostatna za fotosintezu, dok je s druge strane spriječeno povećano isparavanje vode iz tla, što omogućava rast i stabilnost prinosa. Važno je napomenuti da se izgradnjom agrosolara ne smanjuje veličina obradivih površina”, kažu u OIEH…Pročitaj više
VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER
