IZDVAJAMO:
Profesor s FSB-a: Možemo biti zemlja sa 100 posto obnovljivom energijom
Hrvatska bi mogla do 2030. uz iskorištavanje energije sunca i vjetra, a uzimajući u obzir da su i hidrocentrale obnovljiv izvor energije, biti 100 posto obnovljiva i samodostatna, bez uvoza, sažetak je predavanja o energetskoj tranziciji održanog u Karlovcu. Elektrane na sunčanu energiju, vjetar, na geotermalnu energiju, energiju rijeka, biomasu, sve su to “obnovljivi izvori energije dostatni za sve naše potrebe, a sada već i isplative”, rekao je na javnom predavanju profesor zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje Neven Duić govoreći o supstituciji fosilnih goriva i posebno ruskog plina. Sada se razmatra mogućnost iskorištavanja pučinskog vjetra na sjevernom Jadranu, s potencijalom od 10 GW i s time bi Hrvatska mogla postati od 2040. i izvoznikom električne energije, ako stvari sada dobro postavimo, smatra prof. Duić. Također procjenjuje da Hrvatska tako može postati i izvoznik zelenog vodika, odnosno vodika koji se proizvodi elektrolizom vode uz korištenje energije sunca ili vjetra. Kao član Odjela energetskih sustava Hrvatske akademije tehničkih znanosti (HATZ) Duić smatra kako će se realizirati plan EU da se do 2030. godine povećaju solarni kapaciteti za 600 GW…Pročitaj više
Proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj i Srbiji napuštaju feed-in tarife
Posljednjih mjeseci elektrane koje koriste obnovljive izvore energije u Hrvatskoj i Srbiji sve su češće odlučivale raskinuti ugovore o primanju poticaja od države i svoju energiju prodavati na tržištu umjesto državi. Do prije samo nekoliko mjeseci rijetko je tko mogao očekivati ovakav razvoj situacije, no očito je da rast cijena na tržištu otvara potpuno nove poslovne prilike kako za one koji se bave proizvodnjom energije tako i za one koji su zainteresirani za kupnju. U Hrvatskoj su do sada iz sustava državnih poticaja, točnije feed-in tarife, izašle 63 elektrane ukupne snage 341 megavat (MW). Hrvatski operator tržišta električne energije (HROTE) kaže da je najviše solarnih elektrana (25) i bioplinskih elektrana (22), no po snazi prednjači deset vjetroelektrana s 200 MW i tri kogeneracijska postrojenja sa 103 MW. Oni su, kako pretpostavljamo, ocijenili su da im je trenutno povoljnije tržišno nastupati pod komercijalnim uvjetima, dodaju iz HROTE-a za Balkan Green Energy News. U Srbiji situacija nije toliko uzletjela. Potkraj prošle godine 296 elektrana snage 576 MW dobilo je feed-in tarife, a ove godine to pravo više ne ostvaruje 17 MHE snage gotovo 18 MW. Prvo su u lipnju vlasnici 11 elektrana raskinuli ugovore, a zatim su u kolovozu istekli ugovori za još šest elektrana, snage oko 8 MW. Inače, u obje zemlje nema penala za raskid ugovora o isplati subvencija i otkupu električne energije…Pročitaj više
WindEurope o gornjoj granici prihoda energije iz vjetroelekrana
Direktor WindEurope, krovne europske organizacije za energiju vjetra Giles Dickson obratio se tvorcima energetskih politika u EU i poručio da i dalje plin i opskrba električnom energijom dominiraju odlukama u Europi. Izdvajaju se ogromni novčani iznosi kako bi se zaštitili potrošači od visokih cijena i kako bi se osigurala opskrba, ponajviše plinom. Istovremeno su prepoznali da je širenje obnovljivih izvora energije najbolji način za dugoročno poboljšanje energetske sigurnosti Europe. A rezultat je paradoks. S jedne strane zahtijeva se izgradnja mnogo novih vjetroelektrana, kako na kopnu tako i na moru, a s druge strane na tržištima električne energije poduzimaju se mjere koje bi mogle naštetiti povećanju kapaciteta vjetra. Ministri energetike EU dogovorili su prije dva tjedna gornju granice prihoda za inframarginalne proizvođače električne energije od 180 eura za MWh do lipnja 2023. na razini EU. Istodobno su odlučili da nacionalne vlade mogu postaviti različite gornje granice za različite tehnologije. To povećava neizvjesnost ulagača i posljednja je stvar koju Europa želi s obzirom na ulaganja potrebna za širenje OIE. Zato poručujemo: treba zadržati neutralnost za gornje granice prihoda i osigurati da potiče ulaganja u OIE, ne primjenjivati gornje granice prihoda retroaktivno, izbjegavati izmjene gornje granice i treba unaprijed obavijestiti ako se trajanje ove mjere namjerava produžiti...Pročitaj više
Ideje sa Cresa, Lošinja i Korčule uvrštene u 10 najboljih projekata otočke energetske tranzicije u EU
Tonino Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu i Predsjednik Međuskupine EP-a za mora, rijeke, otoke i priobalja područja dodijelio je 11. listopada u Europskom parlamentu nagrade za vodeće projekte čiste energije na otocima u okviru programa ‘Zelene tranzicije u praksi’. Prva tri nagrađena mjesta dobili su projekti Symbiotix sa španjolskog otoka Menorce, zatim Adeje Verde s Tenerifa, te Održiva akcija za održivu energiju s grčke Krete. Pohvalno je što su i hrvatski otoci Cres, Lošinj i Korčula ušli u prvih deset nagrađenih sa svojim projektom Korak do zajednice – solarni otoci. Otočani su naučili kako prirodne nedostatke i često oskudne resurse pretvoriti u održiv način života, jer to je bit njihova postojanja na otocima. Čak i kad prirodnih resursa ima dosta, nedostaje tehnologija za njihovo korištenje i vađenje, naglasio je Picula. Zaključno je poručio kako su otocima potrebne dvije ključne stvari, a to su odgovarajuće financiranje projekata svih razmjera i odgovarajuće ulaganje u istraživanje i inovacije koje će stvoriti rješenja i olakšati tranziciju za sve. Održiva proizvodnja, obnovljivi izvori energije, lokalna potrošnja i teritorijalni razvoj predvođen lokalnim zajednicama trebaju biti okvir budućeg razvoja otoka…Pročitaj više
VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER
