IZDVAJAMO:
Balkonski solari hit su u Njemačkoj, kod nas nema interesa
Male kućne solarne elektrane ugrađene na balkonske ograde novi su trend među Europljanima koji žele investirati u vlastitu proizvodnju struje i smanjiti račune za nju. Dok je u Njemačkoj, primjerice, ugradnja balkonskih solara prošle godine za 400 posto premašila istovrsne brojke iz 2022., u Hrvatskoj, kako doznajemo od sudionika na tržištu obnovljivih izvora, ovaj novi trend u solarnim elektranama još nije uhvatio ni početni zamah. Prednost ovih elektrana je njihova manja cijena u odnosu na druge vrste solara, a riječ je, prema dostupnim podacima, o prosječnih 500 do 700 eura po elektrani. Uz to, za razliku od krovnih elektrana, instalacija balkonskih relativno je jednostavna te se sastoji od postavljanja panela na balkon i priključivanja invertera na električnu utičnicu – tvrde u ZEZ-u. I u gospodarsko-interesnom udruženju Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) suglasni su s ocjenom da balkonski solari kod nas još nisu prepoznati kao dobra poluga za razvoj proizvodnje električne energije iz čistih izvora i uštedu kućanstava na računima za struju…Pročitaj više
Proizvođači vjetroturbina u EU izlaze iz krize
Prema mišljenju generalnog direktora organizacije WindEurope, čije je član i udruženje OIEH, Gilsea Dicksona, pred europskim kompanijama u sektoru vjetroelektrana je još jedna godina puna izazova, a one se već dugo muče s inflacijom, visokim ulaznim troškovima, zastojima u lancu opskrbe, sporošću izdavanja dozvola i ograničenošću mreže u pogledu prihvata novoinstaliranih kapaciteta. Ipak, čini se da mnogi od tih vjetrova mijenjaju pravac, rekao je u intervjuu za Balkan Green Energy News. „Krajnje je pozitivno što su države sada prepoznale strateški karakter europske industrije vjetra i što će za nju uvoditi mjere aktivne podrške – zasnovane na principu da ekspanzija vjetra u Europi treba biti ‘made in Europe’“, izjavio je Dickson. Europska unija će ubrzo izmijeniti pravila svog tržišta električne energije. Osim toga, administracija u Bruxellesu je nedavno lansirala svoj Paket za vjetroelektrane (Wind Power Package), kojeg su onda podržale skoro sve države članice, među kojima je i Hrvatska, i preko 300 kompanija, a zatim je objavila Akcijski plan za mreže (Action Plan for Grids)…Pročitaj više
Nove mjere za energetsku učinkovitost i održivost građevinskog sektora
Vijeće i Europski parlament u prosincu su postigli dva važna dogovora za građevinski sektor: dogovor o Uredbi o građevnim proizvodima te dogovor o reviziji Direktive o energetskim svojstvima zgrada. Cilj je tih dogovora putem građevinskog sektora poduprijeti europski Zeleni plan, smanjiti uvoz energije u EU te troškove građana i poduzeća obnovom postojećih zgrada, posebno onih s najnižom energetskom učinkovitošću. Cilj mu je i poboljšanje informiranosti o energetskoj učinkovitosti u građevinskom sektoru, financijskim institucijama, javnim tijelima te među građanima. Ove će mjere doprinijeti i razvoju gospodarstva, s obzirom na pojavu novih radnih mjesta u području obnovljivih izvora energije, održivom građevinskom sektoru i novim tehnologijama. Novim prijedlogom utvrđuju se zahtjevi o energetskoj učinkovitosti novih i obnovljenih zgrada u Uniji te o smanjenju emisija stakleničkih plinova. Prema glavnim ciljevima, nove zgrade trebale bi do 2030. biti zgrade s nultim emisijama, a cjelokupni fond zgrada bi do 2050. trebao postati klimatski neutralan…Pročitaj više
Revolucionarno rješenje: Velegrad će domove grijati toplinom iz – kanalizacije! ‘Ima za čitav kvart‘
Stanovnici False Creeka, nedavno obnovljene četvrti Vancouvera, energiju dobivaju iz prilično neobičnog obnovljivog izvora – otpadnih voda iz kanalizacije. Sve više gradova diljem svijeta iskorištava ovaj podzemni višak topline dok nastoje dekarbonizirati svoje energetske mreže. 6.210 stanova u četvrti False Creek griju se u potpunosti iz obnovljivih izvora energije, pri čemu najviše topline stiže iz kanalizacije. Toplinu iz vode relativno je lako iskoristiti nakon što se nađe u kanalizacijskom sustavu – i ne, ta povratna toplina neće imati neugodan miris. Za usporedbu, toplina u zraku brzo izlazi kroz prozore, vrata i krovove. Osim toga, ima dosta tople otpadne vode s kojom se radi. Godine 2020. stručnjaci na londonskom Sveučilištu South Bank procijenili su da bi energija iz 16 milijardi litara otpadnih voda koliko se dnevno proizvede u Velikoj Britaniji, mogla, u teoriji, osigurati više od 20 Teravatsati (TWh) toplinske energije godišnje – dovoljno za grijanje prostora i toplu vodu za 1,6 milijuna domova…Pročitaj više
VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER
