Solarna energija obara rekorde u svijetu i Europi, poručila je Walburga Hemetsberger direktorica krovne europske organizacije za energiju sunca SolarPower Europe, na konferenciji Dani sunca 2023. održanoj koncem svibnja u Bolu na Braču. Put do 2050. godine popločan je solarnom energijom, ustvrdila je u prezentaciji, navodeći svjetska i europska istraživanja koja jasno pokazuju kako solarna energija može omogućiti najbrži put ka energetskoj samodostatnosti. Cilj je to koji Europa želi postići i prije 2050.godine, a kojemu užurbano teži zbog energetske krize i rata u Ukrajini.
„Prošle smo godine globalno dosegnuli 1 TW solarnih instalacija. Ovakav rast je nevjerojatan, pogotovo ako znamo da smo prije samo 20 godina imali tek 2 GW instaliranih solarnih kapaciteta, a koji su u roku 20 godina porasli na 1000 GW, što je nezapamćen uspjeh.“ istaknula je Walburga Hemetsberger, direktorica SolarPower Europe.
Od 2 GW do 1000 GW u samo dvadeset godina
Kako je moguće da se dogodio ovakav rast? Odgovor je jednostavan, poručuje Walburga. Troškovi izgradnje solarnih elektrana i vjetroelektrana u promatranom su se razdoblju pokazali daleko jeftinijima i troškovno daleko isplativijima od izgradnje elektrana na fosilna goriva, prirodni plin i nuklearnu energiju.
Solarni kapaciteti će rasti dvostruko svake tri godine
Prošle je godine u Europi instalirano 40 GW solara. „Za one kojima ta brojka nije jasna volim je usporediti s nuklearnom energijom. Jedna nuklearna elektrana ima otprilike snagu od 1 GW, a to znači da smo u Europi prošle godine instalirali solarne elektrane kapaciteta 40 nuklearnih elektrana. To je povećanje od 47%, jer smo u 2021. instalirali samo 28 GW solara.“
Njemačka, Španjolska i Poljska lani razvile najviše solara
Sunčana Hrvatska, koja ima daleko veću insolaciju od Njemačke i Poljske, nalazi se na samom dnu ljestvice instaliranih solarnih kapaciteta u Europi. „Volim naglasiti primjer Poljske koju većina doživljava hladnom i bez mnogo sunca, ali ta je zemlja na trećem mjestu prema rastu godišnjih solarnih instalacija. Slijede ju Nizozemska i Francuska, iako se situacija brzo mijenja. Ovo je statistika s kraja 2022. godine, no već je u prvom kvartalu ove godine Italija pretekla Francusku i sad je na petom mjestu“, poručila je Walburga.
Ove godine i do 60 GW novih solara u EU
Kada se pogleda ukupna instalirana snaga za 2022. godinu Europa je imala 200 GW, a svi pokazatelji upućuju na daljnji snažan rast. Prema umjerenom scenariju, SolarPower Europe ove godine očekuje oko 54 GW solarnih instalacija, no mogli bismo vidjeti i brojku od 60 GW, smatra Walburga Hemetsberger.
Navela je kako je IEA u suradnji s EK prije nekoliko mjeseci izdala izvješće u kojem analizira mjere koje je potrebno poduzeti da bi se pokrio manjak opskrbe plinom s kojim bi se Europa mogla susresti ove zime. Zaključeno je da će Europa moći podmiriti svoje energetske potrebe ako ove godine instalira 60 GW solara. SolarPower Europe prema umjerenom scenariju 2026. godine očekuje kako će EU instalirati 85 GW, ali je moguća instalacija i do 100 GW.
„Tako dolazimo do ukupnog instaliranog kapaciteta od 500 GW za samo četiri godine. Danas imamo 200 GW, a tih 500 GW je pola od onoga što želimo razviti do 2030. Doista mislimo da možemo imati 1 TW solara instaliranog u Europi do 2030.“, poručila je Hemetsberger.
Zemlje koje su ušle u gigavat klub
Snažni je razvoj solarne energije zahvatio cijeli kontinent te je lani 10 zemalja Europske unije instaliralo više od 1 GW solarnih elektrana. SolarPower Europe smatra kako će do 2026. godine osamnaest zemalja prijeći granicu od 1 GW instaliranih solarnih kapaciteta, a među njima na toj listi vide i Hrvatsku. Slovenija bi mogla imati više od 2 GW do 2026. godine, što nije nerealan cilj, a sudeći prema svim pokazateljima Slovenija će ove godine dosegnuti više od 1 GW instaliranog solarnog kapaciteta. Hrvatska je prema podacima SolarPower Europe ostvarila značajan rast u prošloj godini, a nastavak tog rasta očekuje se i u ovoj godini.
Vidljivo je povećanje godišnjih solarnih instalacija u protekle dvije godine. Ove godine SolarPower Europe očekuje rast od 120 MW za Hrvatsku i 356 MW za Sloveniju.
Isto tako predviđa se kako će Hrvatska do 2026.godine imati 1340 MW solara, odnosno više od 1 GW.
Europska komisija reklamira razvoj solarne energije
Europa komisija snažno se zalaže za razvoj obnovljive energije, a razvoj solarne energije promoviraju i snimanjem reklama, što je prije nekoliko godina bilo nezamislivo, poručuje Walburga. Solarna je energija nekad bila samo obnovljivi izvor energije u koji treba ulagati, no sada je zbog svog snažnog potencijala rasta dobila status središnje tehnologije za energetsku tranziciju. Čak i plan REPowerEU sadrži solarnu strategiju, što je prva takva strategija samo za solarnu energiju. Europska komisija također je povećala i projekcije rasta za solarnu energiju, koja je bila dosta niska. Sada je plan razviti 750 GW solara do 2030. godina, odnosno 400 GW do 2025.
„Mi u SolarPower Europe vjerujemo kako Europa može razviti 1 TW solara do 2030. godine. Prema umjerenom scenariju to može biti i 920 GW. Europska komisija nije još zacrtala cilj od 1 TW, no smatramo kako je i cilj od 750 GW snažna poruka za razvoj solarne energije u odnosu na prijašnji cilj koji je bio između 400 i 500 GW.“
Države članice Europske Unije do kraja lipnja ove godine moraju Europskoj komisiji predati svoje revidirane Nacionalne energetske i klimatske planove, upravo zato što prethodno usvojeni planovi ne odražavaju realnost sadašnje situacije te mogu biti ambiciozniji, smatra Walburga. Prema procjenama analitičara iz SolarPower Europe Hrvatska ima potencijal i mogućnost za instaliranje do 7 GW solara do 2030. godine.
Izazovi na putu do 1 TW solara u EU
Razvoj 1TW solarnih instalacija dostižan je san, no nije bez prepreka. Solarni sektor, napomenula je Walburga u svojoj prezentaciji, zapošljava danas oko 500 000 radnika, a za postizanje željenog teravata Europa će trebati oko 1.5 milijun radnika do 2030. Smatra kako je to odlična prilika za sve one čija će se radna mjesta dotad sigurno ugasiti. Postupci izdavanja dozvola za solarne elektrane posvuda u Europi predugo traju, iako postoje države u kojima je stanje bolje nego u drugim zemljama, no svejedno i dalje je taj proces predug.
Europi je za postizanje solarnih ciljeva potreban i pouzdan lanac opskrbe na domaćem tlu. Potrebno je ulagati u prijenosni sustav i jačanje kapaciteta mreže kako bi mogla prihvatiti nove solarne instalacije. „Ulaganje u elektroenergetsku mrežu tema je broj 1. na europskoj razini. Europska komisija će se morati fokusirati na njihov razvoj kao i sve zemlje članice. Na žalost sada se premalo pažnje posvećuje mrežama i njihovom upravljanju. Moramo razmisliti kako spojiti nove megavate na mrežu i kako održavati tu mrežu stabilnom. Rekla bih da je mnogo posla pred nama.“
Domaća proizvodnja solarnih komponenti
Europi je potreban siguran i pouzdan lanac opskrbe i to ne samo solarnih panela već i svih komponenti u lancu dobave. „Velika je to prilika za Europu da ponovo razvijemo domaću industrijsku proizvodnju. Imamo velike tvrtke u Europi, poput proizvođača polisilicija u Njemačkoj, ali nam nedostaje proizvodnja mnogo drugih komponenti, a nemamo niti veliki industrijski pogon za proizvodnju modula.“
Europa, poručuje Walburga, ne smije dozvoliti ovisnost o uvozu komponenata s drugih tržišta te zato Europska komisija predlaže razvoj domaće proizvodnje od 30 GW svih solarnih elementa u lancu dobave do 2025., a najkasnije do 2030. godine.
Naglasila je kako Europa mora biti u mogućnosti proizvesti potrebnu količinu opreme te napomenula da u Kini postoje tvornice koje tu količinu mogu proizvesti u samo u jednom danu. Zbog osiguranja domaće konkurentnosti Europska komisija je usvojila Industrijski zeleni plan koji će pogurati investicije u solarnu proizvodnju.
Proizvodnja u Hrvatskoj
Sjajna je to prilika za otvaranje proizvodnih pogona u Hrvatskoj, poručila je na kraju prezentacije Wlaburga Hemetsberger. Jedina tvornica solarnih panela u Hrvatskoj je Solvis, član OIEH. Na dan proizvede 2800 modula, a na godinu oko milijun modula. Do sada je iz tvornice izašlo oko 300 MW solarnih instalacija, no većinu drugih elemenata Hrvatska uvozi. Sjajna je to prilika za razvoj domaće industrije.
