Europski parlament velikom većinom glasova podržao je na ovotjednoj plenarnoj sjednici osnivanje Fonda za pravednu tranziciju iz kojega će se subvencionirati zelena tranzicija europskih regija čije gospodarstvo trenutno ovisi o ugljenu i drugim fosilnim gorivima.
‘Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Fonda za pravednu tranziciju’ usvojen je u utorak s 615 glasova za, 35 protiv i 46 suzdržanih.
Fond od 17,5 milijardi eura pomoći će primarno državama članicama u čijem gospodarstvu fosilna goriva imaju značajnu ulogu u ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica zelene tranzicije.
Sredstva iz fonda mogu se koristiti za prekvalifikaciju radnika, pomoć pri traženju posla, transformaciju postojećih postrojenja u industriji fosilnih goriva, održivu mobilnost, staračke domove i sl. Podupirat će i mikropoduzeća, poduzetničke inkubatore, sveučilišta i javne istraživačke institucije te ulaganja u nove energetske tehnologije i energetsku učinkovitost.
Najveći prijepor u pregovorima Parlamenta, Komisije i Vijeća, pa i između samih zastupnika, izazvalo je pitanje financiranja prirodnog plina.
Fond za pravednu tranziciju dio je šireg Mehanizma za pravednu tranziciju koji je usvojen s namjerom da se ublaže društvene i gospodarske posljedice tranzicije za regije u kojima izraženu ulogu ima industrija fosilnih goriva pa posljedično i za radnike u tim industrijama. Cjelokupni Mehanizam za pravednu tranziciju sastavni je dio Europskog zelenog plana, koji za cilj ima da da se do 2030. smanji emisije stakleničkih plinova za 55 posto te da Europa postane klimatsko neutralni kontinent do 2050. Fond za pravednu tranziciju je jedini prvenstveno socijalni instrument koji je dosad usvojen kao dio Europskog zelenog plana, a da bi imale puni pristup sredstvima Fonda države članice morat će se obvezati na postizanje klimatske neutralnosti do 2050. Prije usvajanja tog cilja imat će pravo na samo 50 posto dodijeljenih sredstava.
Uz Fond za pravednu tranziciju, preko kojega će se dodjeljivati bespovratna sredstva, Mehanizam se sastoji od još dva stupa: InvestEU sheme, putem koje će se podupirati privatne investicije koje doprinose regijama s odobrenim prijelaznim planom, te od novog instrumenta Europske investicijske banke za kreditiranje u javnom sektoru.
Udio sufinanciranja sredstvima Unije ograničen je na najviše 85 posto za slabije razvijene regije, 70 posto za tranzicijske regije i 50 posto za razvijenije regije.
Europski parlament na svojem portalu navodi da će se, ako se sredstva za Fond uvećaju nakon 31. prosinca 2024., na inicijativu Parlamenta uvesti ‘Mehanizam zelenog nagrađivanja’. Ta dodatna sredstva raspodijelit će se državama članicama, s time da će one koje brže smanjuju industrijske emisije stakleničkih plinova dobiti više sredstava. (HINA)
