OIEH prikupljanjem javno dostupnih podataka redovito analizira energetska kretanja u Hrvatskoj. Analiza za prva tri mjeseca ove godine pokazuje kako je ukupni promet električne energije u elektroenergetskom sustavu Hrvatske iznosio 6.858 GWh. Ukupna proizvodnja električne energije u tom razdoblju iz elektrana u Hrvatskoj je iznosila 4.536 GWh od čega je proizvodnja iz neobnovljivih izvora iznosila 1.429 GWh, odnosno 31,5%, a iz obnovljivih 3.107 GWh, odnosno 68,5%. Ukupna potrošnja električne energije iznosila je 4.660 GWh pri čemu je u Hrvatskoj potrošeno 4.615 GWh. Budući je raspoloživa energija bila veća od potrošnje viškovi su izvezeni na inozemna tržišta.
Obnovljivi izvori energije su u prva tri mjeseca ove godine u raspoloživoj energiji za pokrivanje potrošnje sudjelovali s 58,73% dok su neobnovljivi sudjelovali s 27,01%. Nuklearna elektrana Krško je s hrvatskim udijelom 50% kapaciteta sudjelovala s 14,25%. Zbog povećane proizvodnje hidroelektrana uvoz nije bio potreban u prva tri mjeseca 2023.
Vidljivo iz obje slike kako hidroenergija čini najveći dio domaće proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.
Analiza proizvodnje električne energije dobivene samo iz obnovljivih izvora, u prva tri mjeseca ove godine pokazuje prevladavajući udio proizvodnje iz hidroelektrana, čak 68,94% što pokazuje i našu ovisnost o dobrim vremenskim uvjetima. Kad je suša i nema kiše, vidljiva je sva manjkavost oslanjanja na hidrocentrale i potreban je uvoz energije. Sunčane su elektrane u istom razdoblju proizvele tek 0,39% ukupne obnovljive energije, no zato su vjetroelektrane proizvele 698 GWh i ostvarile udio od 22,18%. Elektrane na bioplin, biomasu i ostala obnovljiva goriva proizvele su 242 GWh električne energije i činile udio 7,79%.
Usporedbom prva tri mjeseca ove godine u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine vidljivo je da su ostvareni vrlo povoljni energetski pokazatelji koji bi trebali donijeti dobre ekonomske rezultate u poslovanju energetskih tvrtki, prije svega HEP-a. Tako je u prvom tromjesečju ove godine NE Krško proizvela 11 GWh više nego u istom razdoblju lani. Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u prva tri mjeseca ove godine bila je veća za 516 GWh od proizvodnje u prva tri mjeseca lani. U promatranom je razdoblju proizvodnja hidroelektrana iz dotoka vode i akumulacija bila veća za 519 GWh, vjetroelektrana za 5 GWh i sunčanih elektrana za 8 GWh. Proizvodnja električne energije iz ostalih OIE bila je u usporednom razdoblju manja za 16 GWh.
Ukupna proizvodnja hidroelektrana u prva tri mjeseca ove godine iznosila je 2.177 GWh, od čega 25 GWh iz crpljene vode RHE (neobnovljivi dio). Energetska vrijednost dotoka vode za hidroelektrane u prva tri mjeseca ove godine veća je za 1.054 GWh u odnosu na isto razdoblje lani. Zbog vrlo visoke razine podzemnih voda na hidroenergetskim sustavima, velikih dotoka vode za hidroelektrane, očekivanog topljenja snijega u travnju te predviđanja kišovitog travnja i svibnja, i u naredna dva mjeseca se očekuju velike energetske vrijednosti dotoka vode. To ujedno znači i povoljna energetska i ekonomska kretanja, a što je najvažnije sigurnost opskrbe potrošača u duljem višemjesečnom razdoblju i sigurnost pogona elektroenergetskog sustava.
Energetska kretanja u ožujku 2023.
U ožujku 2023. najveći udio u raspoloživoj energiji imale su hidroelektrane, 41,69%, slijede ih termoelektrane na plin s udjelom od 19,22%, nuklearna elektrana Krško s 14,10%. Vjetroelektrane su sudjelovale s 11,24% te su uz hidroelektrane ostvarile najveći udio obnovljive energije u ukupnoj energetskoj strukturi u ožujku 2023. Kod istovremene velike proizvodnje hidro i vjetroelektrana, te zbog manjka resursa fleksibilnosti u sustavu, bilo je potrebno izvoziti energiju gotovo tijekom cijelog mjeseca. NE Krško je radila punom snagom, većom od nominalne.
Maksimalni satni promet je iznosio 4.632 MWh/h i ostvaren je 14. ožujka u 12 sati, dok je maksimalni satni tranzit iznosio 1.831 MWh/h i ostvaren je 11. ožujka u 11 sati. Prijenosna mreža je sve dobro izdržala.
U ožujku je uočena i velika promjenjivost dnevne potrošnje i vršnog opterećenja zbog klimatskih i vremenskih utjecaja tijekom mjeseca. Prošli je mjesec ostvarena i ispodprosječna proizvodnja vjetroelektrana uz najlošiji faktor korištenja u protekle dvije godine. Zbog dobre hidrologije tijekom ožujka u sustavu je bilo manje resursa fleksibilnosti za usluge uravnoteženja na strani proizvodnje, a veliki dio je ostvaren na interkonekcijama. Zbog velike proizvodnje hidroelektrana u ožujku je ostvaren izvoz električne energije od 328 GWh.
Ostvaren je veliki fizički tranzit električne energije preko visokonaponske mreže HOPS-a prema susjednim regulacijskim područjima od prosječno 498 MWh/h što dovodi do povećanja gubitaka u hrvatskoj prijenosnoj mreži.
Ukupna proizvodnja vjetroelektrana u ožujku je iznosila 206.736 MWh uz faktor korištenja snage od 28,4%. To je mnogo manje od prosjeka za ožujak i ukazuje na najlošiju vjetrovitost od 2011. godine.
Prosječna proizvodnja vjetroelektrana u ožujku je iznosila 277,9 MWh/h, dok je maksimalna proizvodnja iznosila 786 MWh/h. Maksimalni faktor korištenja snage bio je 80,2 %. Maksimalna satna promjena proizvodnje vjetroelektrana „na više“ u ožujku ove godine je iznosila 202 MWh/h, a “na niže“ 165 MWh/h.
Maksimalno pokrivanje potrošnje na satnom nivou od strane vjetroelektrana u Hrvatskoj iznosilo je 48,5%.
Cijene električne energije u ožujku 2023.
Tijekom ožujka cijena električne energije na zapadu Europske unije kretala se prosječno oko 120 €/MWh s tendencijom pada, što je znatno niže u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Na smanjenje cijena električne energije u Europskoj uniji utjecale su više temperature zraka i posljedično manja potrošnja energije za grijanje. Znatno je pala i cijena plina, dok je istovremeno bila povećana proizvodnja vjetroelektrana i hidroelektrana. Ne treba zanemariti ni povećanu proizvodnju sunčanih elektrana čija proizvodnja u dnevnim satima ponekad može rezultirati cijenom s negativnim vrijednostima.
Prosječna satna cijena električne energije u Hrvatskoj u ožujku je iznosila 113,64 €/MWh, dok je u ožujku prošle godine iznosila 293,69 €/MWh, što je smanjenje od 180,05 €/MWh, odnosno 61,3%. Prosječna satna cijena za prva tri mjeseca ove godine je iznosila 135,25 €/MWh, a u istom razdoblju lani bila je 231,91 €/MWh što je smanjenje za 96,66 €/MWh, odnosno 41,68%.
