Svjesni interesa za informacijama o dinamici proizvodnje i potrošnje električne energije, posebice one iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj i Europi, te njihovoj važnosti u borbi protiv klimatskih promjena, OIEH svaki mjesec objavljuje izvješće o domaćim elektroenergetskim kretanjima. Ostajemo predani cilju analiziranja statističkih podataka kako bismo imali bolji i precizniji uvid u potrebe našeg sustava. Ekspertize naših izvješća mogu poslužiti svima koji žele biti informirani, ali i dionicima sektora kojima objavljeni podaci i analize mogu poslužiti za buduća planiranja elektroenergetskog sustava.
Svi pokazatelji iz prethodnih izvješća ukazivali su na dobru hidrologiju i veliku proizvodnju hidroelektrana u prvoj polovici ove godine. Dobri rezultati u prva tri mjeseca ove godine nastavili su se i u travnju. Zahvaljujući velikoj proizvodnji hidro, ali i vjetroelektrana Hrvatska je, kao i u ožujku, trebala izvoziti viškove električne energije gotovo tijekom cijelog mjeseca. Tako smo u travnju izvezli oko 106 GWh električne energije. Bilo ju je ipak u pojedinim razdobljima potrebno i uvoziti i to onda kad vjetroelektrane nisu proizvodile mnogo energije. Nuklearna elektrana Krško u travnju je radila punom snagom, većom od nominalne. Tijekom travnja u sustavu je bilo dovoljno resursa fleksibilnosti za usluge sustava i usluge uravnoteženja na strani proizvodnje, a dio je ostvaren na interkonekcijama radi uravnoteženja sustava. Ostvaren je nešto manji fizički tranzit električne energije preko visokonaponske mreže HOPS za susjedna regulacijska područja u odnosu na prethodna tri mjeseca.
Hrvatska je u travnju imala na raspolaganju 1495 GWh električne energije. Potrošili smo 1380 GWh, a 106 GWh viška smo izvezli. Vjetroelektrane su proizvele 223 GWh električne energije i sudjelovale s gotovo 15% u ukupnom energetskom miksu. Kao što je vidljivo iz ove slike hidroelektrane su i dalje najveći proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora. Sunčane su elektrane u travnju proizvele 8 GWh električne energije i ostvarile udio od 0,6%, a ostali su OIE proizveli 78 GWh električne energije.
Ukupna proizvodnja vjetroelektrana u travnju je iznosila 223.024 MWh, a faktor korištenja snage je bio 31,6% (više od prosjeka za ovaj mjesec).
Prosječna satna proizvodnja vjetroelektrana u travnju je iznosila 309,8 MWh/h, a maksimalna je iznosila 836 MWh/h. Maksimalni faktor korištenja snage bio je 85,2%. Maksimalna satna promjena proizvodnje vjetroelektrana u travnju ove godine „na više“ je iznosila 177 MWh/h, a na niže“ 227 MWh/h.
Elektroenergetska kretanja u prva četiri mjeseca 2023.
Ukupni promet električne energije u elektroenergetskom sustavu Hrvatske za prva četiri mjeseca ove godine je iznosio 8.764 GWh, od čega je raspoloživa energija, odnosno potražnja iznosila 6.876 GWh, dok je tranzit iznosio 1.888 GWh ili 21,5% od prometa.
U razdoblju od siječnja do travnja 2023. godine ukupna proizvodnja električne energije na pragu elektrana u Hrvatskoj je iznosila 5.871 GWh, od čega je proizvodnja neobnovljivih izvora iznosila 1.841 GWh (31,4%), a obnovljivih 4.030 GWh (68,6%). Ukupna potrošnja električne energije je iznosila 6.083 GWh pri čemu je tuzemna potrošnja iznosila 6.029 GWh, a potrošnja RHE za crpljenje vode 54 GWh. Proizvodnja NE Krško (50%) je iznosila 1.005 GWh, radila je punom snagom, za 0,1% više od nominalne.
Budući da je raspoloživa energija bila veća od potrošnje za 793 GWh, ovi viškovi su izvezeni na inozemna tržišta.
Obnovljivi izvori su u raspoloživoj energiji za prva tri mjeseca sudjelovali s 58,6% (hidroelektrane 39,9%, ostali obnovljivi 18,7%), neobnovljivi 26,8% i NE Krško(50%) s 14,6%.
U saldu razmjene s inozemstvom uvoza nije bilo, a izvezeno je 793 GWh. Očekuje se da će ostali OIE ove godine preći 20% raspoložive energije.
Kao što je vidljivo hidroenergija je dominantni proizvođač električne energije iz obnovljivih izvora. Kada se analiziraju samo proizvođači energije iz obnovljivih izvora, hidroelektrane ostvaruju udio od čak 68,04%, a energija vjetra 22, 58%.
U prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na prva četiri mjeseca prošle godine ostvareni su vrlo povoljni energetski pokazatelji koji će povući za sobom i pozitivne ekonomske pokazatelje u poslovanju energetskih dionika, prije svega HEP-a.
Nuklearna elektrana Krško (50%) proizvela je više od 14 GWh. Proizvodnja obnovljivih izvora u promatranom je razdoblju bila veća za 693 GWh pri čemu se ističe veća proizvodnja hidroelektrana iz dotoka vode i akumulacija za 690 GWh, vjetroelektrana za 4 GWh i sunčanih elektrana za 18 GWh. Proizvodnja ostalih OIE je u istom razdoblju bila manja za 19 GWh. Sadržaj akumulacija se povećao za 196 GWh u odnosu na početak godine, što je za 344 GWh bolje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tranzit električne energije preko prijenosne mreže bio je manji za 481 GWh.
Kada se analizira proizvodnja OIE u prva četiri mjeseca prošle i prva četiri mjeseca ove godine, uočava se veliki rast proizvodnje sunčanih elektrana zbog ulaska u pogon novih proizvodnih kapaciteta te malo smanjenje proizvodnje elektrana na biomasu i bioplin.
Kretanje cijena električne energije
Prosječna satna cijena električne energije u travnju ove godine je iznosila 106,00 €/MWh, a u travnju prošle godine je iznosila 192,50 €/MWh što je smanjenje za 86,50 €/MWh, odnosno smanjenje za 44,94%.
Prosječna satna cijena za prva četiri mjeseca ove godine je iznosila 127,94 €/MWh, a za prva četiri mjeseca prošle godine je iznosila 222,06 €/MWh što je smanjenje za 94,12 €/MWh, odnosno smanjenje za 42,38 %. Tijekom travnja cijena električne energije na burzama zapadne Europe kretala se prosječno oko 100 €/MW s tendencijom pada, što je znatno niže u odnosu na isti mjesec prošle godine. S druge strane i cijene plina su znatno niže te su u prva četiri mjeseca prošle godine u prosjeku iznosile oko 101,13 €/MWh, dok su u istom razdoblju ove godine na razinama od 50,44 €/MWh, što je smanjenje od 50%.
Cijene električne energije i cijene plina na europskom tržištu idu u vrlo dobrom smjeru što uz ulazak novih OIE u naš sustav te uz povoljnu hidrologiju može voditi i vrlo dobrom ekonomskom stanju u državi.
Za izradu ovog izvješća korišteni su javno objavljeni podaci na stranicama HEP, HOPS, HROTE, CROPEX, NE Krško, ENTSO,
DZS, RTE France, RED Electrica, World Data, IEA, EEX, EPEX, IRENA.
