7.2 C
Zagreb
Utorak, 19 ožujka, 2024

Elektroenergetska kretanja u Hrvatskoj u listopadu 2022.

Energetska kriza koja potresa Europsku uniju od početka rata u Ukrajini potaknula je donositelje odluka da energetsku samodostatnost kontinenta proglase najvažnijim prioritetom. Zbog rata i krize s energentima cijene energije otišle su u nebo, što je ubrzalo planove za proizvodnju lokalne obnovljive energije, no istovremeno je povećalo potražnju za svim energentima pa čak i onima koji ne spadaju pod zelenu kapu. Kako doći do električne energije dostatne za zadovoljenje svih potreba pitanje je koje muči mnoge europske zemlje. Javno objavljeni podaci na stranicama HEP, HOPS, HROTE, CROPEX, NE Krško, ENTSO, DZS, RTE France, RED Electrica, World Data, IEA, EEX, EPEX rezultirali su analizom o elektroenergetskim prilikama u Republici Hrvatskoj za mjesec listopad koju je napravio dipl. ing. Marko Lovrić. Analiza pokazuje koliko je električne energije proizvedeno u Hrvatskoj, koliko smo električne energije uvezli te kako stojimo s proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora. Prije toga uvodno slijedi kratki prikaz kretanja od 2000. do 2021. godine.

U elektroenergetskoj bilanci Hrvatske u razdoblju od 2000. do 2021. godine vidljivo je smanjenje potrošnje električne energije za trajanja ekonomske krize od 2008. do 2014 godine te za vrijeme Covid pandemije u 2020. godini.

Elektroenergetska bilanca Republike Hrvatske počinje se mijenjati od 2012. godine od kada kreće sve veća proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, dok se uvoz postupno smanjuje.

Listopad usporedno kroz godine

Potrošnja električne energije u listopadu ove godine iznosila je 1380 GWh što je za 9,7 % (146 GWh) manje u odnosu na isti mjesec prošle godine. Posljedica je to toplijeg vremena u ovom dijelu godine i izostanka grijanja.

Prvih deset mjeseci ove godine

U prvih deset mjeseci ove godine potrošnja električne energije veća je za 0,5 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

U razdoblju od siječnja do listopada naše su hidrocentrale u ovoj iznimno sušnoj godini proizvele 3801 GWh električne energije i ostvarile udio od 24,75% u ukupnom energetskom miksu. U istom smo razdoblju uvezli 2270 GWh električne energije, odnosno 14,78%. Od obnovljivih izvora energije najviše je električne energije došlo iz vjetroelektrana i to 12,22%. Energija sunca sudjelovala je s 0,48%, elektrane na biomasu s 3,43%, bioplinske elektrane s 1,92%, a geotermalne elektrane s 0.34% u strukturi električne energije.

Listopad 2022.

Kako je i listopad bio sušni mjesec proizvodnja hidroelektrana sudjelovala je s udjelom od 17, 67% u strukturi raspoložive električne energije. Vidljivi su i znatno slabiji prinosi vjetroelektrana u listopadu te su sudjelovale s 8,72% u ukupnoj proizvodnji. U mjesecu rujnu VE su sudjelovale s 13,68%. Istovremeno je i NE Krško bila na redovnom godišnjem remontu u listopadu pa je zbog toga vidljivo povećanje proizvodnje elektrana na plin pa i povećanje uvoza električne energije. Mjesečna potrošnja električne energije u listopadu iznosila je 1.380 GWh. OIE su podmirili potrošnju za 246 sata u mjesecu listopadu

U strukturi raspoložive električne energije obnovljivi izvori su sudjelovali s 33% što je uz mjesec kolovoz najslabiji rezultat ove godine. U deset mjeseci ove godine OIE su sudjelovali s 43%. Zbog smanjene proizvodnje HE i VE ostvaren je neto uvoz električne energije u listopadu od 428 GWh, a za deset mjeseci u 2270 GWh.

Ukupna proizvodnja VE u listopadu je iznosila 120 GWh (najniža mjesečna proizvodnja u ovoj godini), faktor korištenja snage je bio 16,5 % zbog ispod prosječne vjetrovitosti.

U usporedbi s drugim europskim zemljama Hrvatska je ipak manje izložena energetskoj krizi, prije svega zahvaljujući velikom udjelu proizvodnje u hidroelektranama, sve većoj proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, proizvodnji NE Krško, te vlastitoj proizvodnji plina čiji su troškovi uglavnom fiksni i stoga neovisni o međunarodnoj situaciji vezanoj za fosilna goriva. No zima tek treba početi, a s njom dolaze i nove energetske potrebe. Glavne neizvjesnosti kojima bi Hrvatska mogla biti izložena odnosit će se na opskrbu plinom, hidrološke prilike vezane uz dotok vode za HE te energetsku situaciju u susjednim i ostalim europskim zemljama.

Iz kategorije

PPA ugovori su budućnost zelene tranzicije

Kako ozeleniti i ujedno unaprijediti svoje poslovanje te time...

Prepuna dvorana na 2. RE-Source Croatia konferenciji

Kako ozeleniti i ujedno unaprijediti svoje poslovanje te time...

Bliži nam se II. Regionalna RE-Source Croatia Hub konferencija

Vaša industrija, tvrtka, grad treba zelenu energiju? Rješenje je potražiti...

Registrirajte se na naš Newsletter

Korištenjem ovog obrasca pristajete na Google reCAPTCHA, potvrđujete da ste upoznati s OIEH Politikom privatnosti te dajete suglasnost na prikupljanje i obradu osobnih podataka.

Podržavaju nas