Energetska kriza koja je započela u veljači 2022. potresla je cijeli svijet, a sve analize kažu da će potrajati još dugo. Ruska agresija na Ukrajinu i korištenje fosilnih energenta kao oružja ucjene prouzročili su drastičan rast cijena energije. Taj porast cijena najviše je pogodio EU te ju tako natjerao na ubrzani razvoj obnovljivih izvora energije i brže ostvarivanje energetske neovisnosti. Kriza je pogodila i Hrvatsku i time nas podsjetila na važnost korištenja ogromnih domaćih potencijala obnovljivih izvora energije. Da smo ih na vrijeme u većoj mjeri uključili u proizvodnju energije danas bismo bili manje ovisni o njezinom uvozu po izrazito visokim cijenama.
Proizvodnju, potrošnju i uvoz pokazuju analize koje izrađuje dipl. ing. Marko Lovrić obrađujući javno dostupne podatke sa stranica HEP-a, HOPS-a, HROTE-a, CROPEX-a, NE Krško, ENTSO, DZS, RTE France, RED Electrica, World Data, IEA, EEX, EPEX. Koristio ih je i pri izradi analize elektroenergetskih kretanja za 2022. godinu, prethodnih razdoblja i za mjesec prosinac. Iako su podaci za prvih deset mjeseci usklađeni s DZS, analiza za studeni i prosinac napravljena je prema podacima HOPS-a pa je stoga izvješće za 2022. godinu preliminarno.
Veliki rast cijena električne energije u 2022. godini
Prosječna cijena električne energije za dvanaest mjeseci prošle godine iznosila je 273,72 €/MWh i veća je za 159,14 €/MWh u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Cijena električne energije porasla je tako za godinu dana nevjerojatnih 239 posto!
Cijena električne energije u prosincu 2022.
Prosječna satna cijena električne energije u prosincu prošle godine iznosila je 264,22 €/MWh i veća je za 12,10 €/MWh u odnosu na prosinac 2021. godine. Sredinom mjeseca kod vršnog opterećenja sustava cijene električne energije prelazile su 600 €/MWh da bi na kraju godine bile ispod 10 €/MWh.
Kretanje potrošnje električne energije
Potrošnja električne energije u 2022. godini je iznosila 18 416 GWh i manja je za 131 GWh u odnosu na 2021. Potrošnja električne energije u prosincu ove godine je iznosila 1 598 GWh i manja je za 121 GWh u odnosu na isti mjesec 2021. Uzrok tomu je toplije vrijeme i posljedični izostanak veće potrebe za grijanjem.
Uvoz i proizvodnja energije iz obnovljivih izvora
Pogleda li se struktura elektroenergetske bilance u razdoblju od 2000. do 2022. godine jasno je vidljiv porast proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, ali i velika promjenjivost proizvodnje hidroelektrana koja za posljedicu ima povećanje proizvodnje termoelektrana i uvoz električne energije.
Kada se pogledaju bilance u razdoblju od 2018. do 2022. godine uočava se da je prosječni godišnji uvoz električne energije u promatranom razdoblju iznosio 2340 GWh.
Da bismo proizveli toliku količinu energije u Hrvatskoj i zaustavili uvoz, bilo bi potrebno oko 2000 MW sunčanih elektrana. Trenutačno imamo samo 223 MW.
Isto bismo mogli postići izgradnjom dodatnih 1000 MW novih vjetroelektrana što bi pomoglo uravnoteženju elektrenergetske bilance. Potrebno je čim prije iskoristiti potencijal kojim Hrvatska obiluje u svim oblicima obnovljive energije i potaknuti njen brži razvoj.
Ohrabruje što je u razdoblju od protekle četiri godine u strukturi raspoložive energije u Hrvatskoj vidljiv rast udjela obnovljivih izvora energije, ponajviše vjetroelektrana i postrojenja na biomasu.
Struktura raspoložive energije u 2022. godini
U strukturi raspoložive električne energije u 2022. godini najveći su udio ostvarile hidroelektrane, koje su proizvele ukupno 5 229 GWh električne energije, odnosno ostvarile udio od 28,39 posto. Slijede termoelektrane na plin i lož ulje s proizvedenih 3406 GWh i nuklearna elektrana Krško s proizvedenih 2656 GWh električne energije.
Sunčane su elektrane proizvele tek 79 GWh i sudjelovale s 0,43 posto u ukupnoj strukturi raspoložive energije. Postrojenja na biomasu i bioplin zajedno su proizvela 971 GWh električne energije. Bioplinska postrojenja iznimno su važna za proizvodnju bioplina koji u pročišćenom obliku postaje biometan, vrlo tražen energent koji može zamijeniti fosilni plin. Europska je unija u 2022. godini povećala ciljeve proizvodnje biometana upravo s ciljem smanjenja ovisnosti o uvoznom plinu.
Energija vjetra
U 2022. godini vjetroelektrane su proizvele 2.301 GWh električne energije što čini udio od 12,49 posto u ukupnoj energetskoj strukturi. U prosjeku je to bilo 262,7 MWh/h, dok je faktor korištenja snage bio 26,8 posto, što je niže od višegodišnjeg prosjeka (27,2%).
Raspoloživa električna energija u prosincu 2022.
Zbog velike proizvodnje hidroelektrana u prosincu je ostvaren neto izvoz električne energije od 112 GWh. Tijekom 2022. godine neto uvoz iznosio je 2.120 GWh. Ostvaren je i veliki fizički tranzit električne energije putem HOPS-ove visokonaponske mreže prema susjednim regulacijskim područjima i to 26 posto ukupnog prometa u 2022. godini, što je rezultiralo povećanjem gubitaka u hrvatskoj prijenosnoj mreži.
Ukupna proizvodnja vjetroelektrana u prosincu iznosila je 193 GWh dok je faktor korištenja snage bio 26,5 posto što je znatno niže od prosjeka. Prosječna proizvodnja VE u prosincu iznosila je 259,7 MWh/h, a maksimum je postavljen proizvodnjom 843 MWh/h u prvoj polovici mjeseca.
Maksimalna satna promjena proizvodnje VE u prosincu ove godine „na više“ je iznosila 172 MWh/h, a na niže“ 260 MWh/h.
Analiza je pokazala i da vjetroelektrane tijekom jednog dana prosječno najviše električne energije proizvedu tijekom noći i to između 20 sati navečer i 8 sati ujutro, izvan Euro-Peak cijena na tržištu.
Udio proizvodnje iz OIE u 2022. godini
U strukturi raspoložive električne energije obnovljivi izvori su u prosincu sudjelovali sa 71 posto, te podmirili potrošnju za 528 sati u istom mjesecu. Vidljivo je da najviše energije uvozimo ljeti kada bismo uz pomoć energije sunca mogli zadovoljiti većinu energetskih potreba Hrvatske, a proizvedene viškove izvoziti. No i dalje smo na začelju Europe po korištenju energije sunca. I to je jedan od razloga zašto fosilna energija čini 53 posto, a obnovljiva 47 posto u strukturi raspoložive energije u 2022. godinu.
Pitanje razvoja obnovljivih izvora energije u 2022. godini postalo je pitanje nacionalne energetske sigurnosti. Hrvatska je, u usporedbi s ostatkom Europske unije, relativno brzo i dobro reagirala na krizu, a neki su analitičari predvidjeli kako iz krize može izaći kao pobjednik ako se okrene bržem razvoju obnovljivih izvora energije.
