Danas se obilježava Svjetski dan vjetra

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email
Share on print
Ilustracija/Pixabay

Svjetski dan vjetra (Global Wind Day) događaj je koji se obilježava svake godine 15. lipnja. Dan je to za ponovno otkrivanje energije vjetra, njegove snage i mogućnosti koje posjeduje za preoblikovanje naših energetskih sustava, dekarbonizaciju gospodarstava, povećanju radnih mjesta i ekonomski rast. Aktualne okolnosti – kriza izazvana pandemijom koronavirusa – podsjećaju nas još više na značajnu ulogu koju vjetar igra u ‘zelenom’ oporavku i globalnoj tranziciji prema gospodarstvu s niskim udjelom ugljika.

Zbog razvijenosti tehnologije, učinkovitosti i ekonomike, vjetar je najperspektivniji izvor energije budućnosti, ali i značajan izvor električne energije sadašnjosti. Uz to, danas je na većini mjesta energija vjetra najjeftiniji izvor električne energije, što se pokazuje na cijenama i natječajima.

Danas više od 350.000 ljudi radi u europskoj industriji vjetra koji ima više instaliranih MW nego hidroelektrane i nuklearne elektrane. U prošloj godini Europa je instalirala 15,4 GW novih kapaciteta vjetroelektrana, što je povećanje od 27 posto u odnosu na 2018. Od toga tri četvrtine otpada na vjetar na kopnu (onshore) – 11,8 GW, a na vjetar na moru (offshore) 3,6 GW. Tijekom 2019. godine instalirani su rekordni kapaciteti offshore vjetroelektrana, a i globalno gledajući, offshore vjetroelektrane su postigle rekordnih 6,1 GW novih kapaciteta.

Europa danas ima 205 GW energije vjetra koja je činila 15 posto potrošnje električne energije u 2019., a to je dobar kamen temeljac budućeg europskog energetskog sustava koji bi do 2050. trebao osigurati polovicu električne energije iz vjetra.

Povijest energije vjetra

Brojke pokazuju da svjetske vlade energiju vjetra smatraju ne samo održivom opcijom, već i pametnim ekonomskim rješenjem, što je posebice važno u novonastaloj situaciji.

Vjetroelektrane, naglasimo, doprinose globalnom razvoju i ostvarivanju klimatskih ciljeva stvaranjem radnih mjesta, smanjenjem emisija ugljika, poticanjem lokalnih investicija i smanjenjem energetskog siromaštva. Upravo zato je vjetar, koji i u Hrvatskoj ima prepoznat veliki potencijal – od 7000 do 9000 MW – u središtu ‘zelenog’ oporavka i Europskog zelenog plana.