Kao i prethodnih mjeseci OIEH je i za mjesec svibanj pripremio izvješće koje nudi pregled mjesečnih, ali i višemjesečnih elektroenergetskih kretanja u Hrvatskoj. Ova analiza uključuje potrošnju, proizvodnju, obnovljive izvore, prekograničnu planiranu i neplaniranu razmjenu, cijene na tržištu, elektroenergetske prilike u prethodnim razdobljima te ostale zanimljive podatke. Informacije koje pokriva ovo izvješće namijenjene su svima. I stručnjacima koji žele imati uvid u relevantne statističke podatke kao i građanima koji žele znati više o radu i razvoju elektroenergetskog sustava u Hrvatskoj.
Elektroenergetsko izvješće za svibanj 2023.
Dobra hidrološka slika vidljiva je energetskim kretanjima za prvih pet mjeseci ove godine, što je rezultiralo dobrim gospodarskim pokazateljima i elektroenergetskom bilancom. U svibnju je Hrvatska ponovno izvozila električnu energiju, ponajviše zahvaljujući velikom dotoku voda i povećanoj proizvodnji hidrocentrala. Vidljiva su tri iznadprosječna i dva ispodprosječna hidrološka mjeseca u prvih pet mjeseci ove godine. No mjesec svibanj se ističe kao hidrološki najbolji te je vidljivo veliko punjenje akumulacija tijekom svibnja.
Vidljiv je veliki rast proizvodnje sunčanih elektrana zbog ulaska u pogon novih proizvodnih kapaciteta, kao i povećanje proizvodnje vjetroelektrana zbog povoljnih vjetrova, ali i malo smanjenje proizvodnje elektrana na biomasu i bioplin te proizvodnje geotermalnih kapaciteta. Zbog velikog dotoka voda u svibnju je ostvarena velika proizvodnja hidroelektrana. TE Plomin je od 9. travnja na godišnjem remontu koji je trajao i tijekom cijelog svibnja. Kod istovremene velike proizvodnje HE i VE bilo je potrebno više izvoziti energiju skoro tijekom cijelog mjeseca, a kod male proizvodnje VE malo smo morali i uvoziti. NE Krško je nastavila rad s punom snagom, većom od nominalne. Zbog veće proizvodnje elektrana u Hrvatskoj u odnosu na potrošnju ostvaren je saldo razmjene u izvozu električne energije u svibnju od 302 GWh.
U svibnju je ostvarena i iznadprosječna proizvodnja vjetroelektrana. Ukupna proizvodnja vjetroelektrana u svibnju je iznosila 237.521 MWh dok je faktor korištenja snage bio 32,5% što je više od prosjeka.
Prosječna proizvodnja vjetroelektrana u svibnju je iznosila 318,5 MWh/h, maksimalna 793 MWh/h, maksimalni faktor korištenja snage bio je 80,8 %. Maksimalna satna promjena proizvodnje VE u svibnju ove godine „na više“ je iznosila 207 MWh/h, a “na niže“ 239 MWh/h.
Povezana europska mreža
Povezana europska prijenosna mreža s međunarodnim interkonekcijama omogućuje usmjeravanje tokova električne energije diljem Europe. Ova mreža je neophodna za sigurnost opskrbe, stvaranje europskog tržišta električne energije i integraciju obnovljivih izvora energije. Povezuje 35 zemalja koje razmjenjuju električnu energiju diljem kontinenta.
Međusobne veze također omogućuju udruživanje proizvodnih kapaciteta i učinkovito iskorištavanje energetske komplementarnosti europskog teritorija. Pored želje za stvaranjem europskog tržišta električne energije, interkonekcije omogućuju dobavljaču električne energije da svoju energiju prodaje kupcu koji se nalazi u drugoj zemlji Europske unije. Oni stoga predstavljaju fizičku potporu za funkcioniranje tržišta koja omogućuje optimizaciju proizvodnog parka (konvencionalnog ili obnovljivog) na europskoj razini.
Cijene električne energije u svibnju završile u minusu
Prosječna satna cijena električne energije u svibnju ove godine je iznosila 86,16 €/MWh, a u svibnju prošle godine je iznosila 202,03 €/MWh što je smanjenje za 115,87 €/MWh, odnosno smanjenje za 57,35 %.
Vidljiva je negativna cijena u pojedinim satima u tri dana kod vrlo velike proizvodnje sunčanih elektrana u EU. Vidljiv je veliki pad cijena u prvih pet mjeseci ove godine u odnosu na iste mjesece u 2022. godini.
Najveće cijene električne energije tijekom dana su oko devet sati ujutro i u večernjoj špici. Od devet sati zbog velike proizvodnje sunčanih elektrana cijene padaju, a na pojedinim tržištima idu u negativne. Cijene su u poslijepodnevnim satima niže nego po noći, te tako tjeraju RHE na rad u crpnom pogonu kao i u noćnim satima. EU ima oko 50 GW u RHE, ali to nije dovoljno da uravnoteži promjenjivost sunčanih elektrana i vjetroelektrana te bi ih bilo potrebno izgraditi još ovoliko.
Zemlje koje imaju mnogo RHE zarađuju vrlo velike iznose u kupoprodaji električne energije posredstvom RHE.
Sve veći prodor obnovljivih izvora ne samo da smanjuje razinu cijena na tržištu, već također povećava volatilnost. Sukladno tome, to pojačava kritični problem profitabilnosti konvencionalnih proizvodnih kapaciteta kada velika proizvodnja, posebno sunčanih elektrana, spusti cijene na nulu ili ispod nule te prijeti opstanku termoelektrana potrebnih za osiguranje sigurnosti opskrbe kad izostane proizvodnja iz obnovljivih izvora.
Kretanje cijena na Nizozemskom tržištu tijekom svibnja, kod velike proizvodnje sunčanih elektrana u jednom satu je bila -400 €/MWh. Budući da Nizozemska nema RHE sve resurse fleksibilnosti ostvaruje u plinskim elektranama i interkonekcijama.
Promatranjem kretanja cijena na njemačkom tržištu tijekom svibnja vidljivo je kako su u popodnevnim satima bile izrazito niže od cijena u noćnim satima zbog velike proizvodnje sunčanih elektrana. Njemačka ima 9.280 MW u RHE, čini se da ih je potrebno još toliko za uravnoteženje sustava.
U svibnju je na hrvatskoj burzi cijena Euro-Peak (08-20 sati) iznosila 74,94 €/MWh i manja je od prosječne bazne cijene (00-24 sata) za 11,22 €/MWh zbog velike proizvodnje sunčanih elektrana u EU koje obaraju cijenu na tržištima tijekom dana, posebno u razdoblju između 10 i 18 sati.
Prosječna cijena plina u razdoblju siječanj-svibanj 2022. godine bila je 99,96 €/MWh, dok je u razdoblju siječanj-svibanj 2023. godine iznosila 46,57 €/MWh što je smanjenje za 53,41 %.
Cijene električne energije i cijene plina na EU tržištima idu u vrlo dobrom smjeru, što uz povoljnu hidrologiju može voditi dobrim gospodarskim pokazateljima u državi, posebice u HEP-u. Krajem svibnja cijene plina su se približile onima od prije kolovoza 2021. kada su počele naglo rasti.
Elektroenergetska kretanja u prvih pet mjeseci 2023.
Ukupni promet električne energije u elektroenergetskom sustavu HR za prvih pet mjeseci ove godine je iznosio 10.945 GWh, od čega je raspoloživa energija, odnosno potražnja, iznosila 8.642 GWh ili 79% prometa dok je tranzit iznosio 2.303 GWh ili 21% prometa.
U razdoblju siječanj-svibanj ukupna proizvodnja električne energije na pragu elektrana u Hrvatskoj iznosila je 7.379 GWh, od čega je proizvodnja neobnovljivih izvora iznosila 2.081 GWh (28,2%), a obnovljivih 5.298 GWh (71,8%).
Ukupna potrošnja električne energije je iznosila 7.479 GWh pri čemu je tuzemna potrošnja iznosila 7.421 GWh, a potrošnja RHE za crpljenje vode 58 GWh. Proizvodnja NE Krško (50%) je iznosila 1.263 GWh, radila je punom snagom, za 0,1% više od nominalne.
Budući je raspoloživa energija bila veća od potrošnje za 1.163 GWh, ovi su viškovi izvezeni na inozemna tržišta u promatranom razdoblju.
Obnovljivi izvori su u raspoloživoj energiji za prvih pet mjeseci ove godine sudjelovali sa 61,3% (hidroelektrane 42,4%, ostali obnovljivi 18,9%), neobnovljivi 24,1 % i NE Krško (50%) s 14,6%.
Raspoloživa električna energija u Hrvatskoj u prvih je pet mjeseci čak 75,9 % „dekarbonizirana“ što nas svrstava u sami vrh EU.
U saldu razmjene s inozemstvom uvoza nije bilo, a izvezeno je 1.163 GWh. Očekuje se da će ostali OIE ove godine prijeći 20% raspoložive energije.
Proizvodnja OIE u prvih pet mjeseci 2023.
Ukupna proizvodnja OIE u prvih pet mjeseci iznosila je 5.298 GWh i ostvareno je punjenje akumulacija u odnosu na početak godine u iznosu 352 GWh, tako da je ukupna proizvodnja iznosila 5.650 GWh. Ove se godine uz prosječne faktore korištenja snage očekuje proizvodnja OIE veća od 10 TWh, točnije oko 25 TWh primarne energije.
U prvih pet mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani ostvareni su vrlo povoljni energetski pokazatelji koji posljedično nose i dobre ekonomske rezultate u poslovanju energetskih tvrtki, prije svega HEP-a. NE Krško (50%) je u promatranom razdoblju proizvela 18 GWh električne energije više. Proizvodnja obnovljivih izvora je veća za 1.407 GWh pri čemu ističemo veću proizvodnju hidroelektrana iz dotoka vode i akumulacija za 1.276 GWh, vjetroelektrana za 116 GWh i sunčanih elektrana za 32 GWh. Proizvodnja ostalih OIE je bila manja za 17 GWh.
Ostvaren je izvoz električne energije od 1.163 GWh, dok smo u istom razdoblju prošle godine imali uvoz od 630 GWh, razlika je 1.793 GWh. Gledano financijski to je izvrstan rezultat pogotovo kada se uzmu u obzir tržišne cijene u promatranim razdobljima. Tranzit električne energije prema drugim tržištima preko prijenosne mreže se u promatranom razdoblju ove i prošle godine smanjio za 558 GWh.
Ukupna proizvodnja hidroelektrana na pragu za prvih pet mjeseci za ove godine je iznosila 3.709 GWh, od čega 45 GWh iz crpljene vode RHE (neobnovljivi dio). Energetska vrijednost dotoka vode za hidroelektrane za prvih pet mjeseci ove godine veća je za 1.818 GWh u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U odnosu na višegodišnju energetsku vrijednost za prvih pet mjeseci od 3.323 GWh, ostvarena energetska vrijednost dotoka vode za HE u prvih pet mjeseci ove godine je iznosila 4.016 GWh (veća za 693 GWh).
Zbog vrlo visoke razine podzemnih voda na hidroenergetskim sustavima, sadašnjih dotoka vode za hidroelektrane koji će ipak sezonski opadati, vrlo velikog sadašnjeg sadržaja akumulacija možemo u narednom ljetnom razdoblju (lipanj-rujan) očekivati povoljna energetska i ekonomska kretanja, a što je najvažnije sigurnost opskrbe potrošača i sigurnost pogona elektroenergetskog sustava bez obzira na povećanu potrošnju zbog sezone hlađenja i turističke sezone pa čak i ako bude potreban uvoz električne energije.
Za izradu ovog izvješća korišteni su javno objavljeni podaci na stranicama: HEP, HOPS, HROTE, CROPEX, NE Krško, ENTSO, DZS, RTE France, RED Electrica, World Data, IEA, EEX, EPEX, IRENA.
