Tvrtke u SAD-u sve više preuzimaju ambiciozne klimatske ciljeve Europske unije, potičući tako tranziciju prema zelenoj energiji. Google je, primjerice, prošle godine kupio električnu energiju dobivenu iz vjetra i sunca za opskrbu svojih podatkovnih centara u EU koja godišnje može ‘pokriti’ približno pola milijuna europskih domova. Amazon preuzima prvu irsku vjetroelektranu koja posluje bez subvencija, kao i projekte obnovljivih izvora u Španjolskoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji. McDonalds, Facebook i Microsoft, također, kupuju energiju iz obnovljivih izvora u Europi.
Prednosti dugoročnih ugovora o kupnji ‘zelene’ energije
Kompanije, naime, sklapaju dugoročne ugovore o otkupu električne energije (engl. Power purchase agreement ili PPA) koji, između ostalog, pomažu u preoblikovanju europskih elektroenergetskih mreža kojima dugo dominira energija iz elektrana na ugljen, plin i nuklearnih elektrana. Štoviše, više od polovice korporativnih dugoročnih ugovora o kupnji obnovljivih izvora energije (engl. Corporate power purchase agreement ili CPPA), koji su u EU potpisani od 2007. godine, sklopljeni su s američkim tvrtkama. Konkretnije, američke kompanije odgovorne su za 53 posto svih ugovora o kupnji energije iz vjetra i sunca u EU. Osim što su smanjile štetne emisije, izvještavaju i o uštedama od 10-ak posto koje su ostvarile od stabilnih i konkurentnih cijena.
Google, najveći korporativni kupac obnovljivih izvora energije, potpisao je svoj prvi CPPA u SAD-u 2010. godine. Uz pomoć ugovora koje je sklopio u EU Google je u 2017. i 2018. godini svu energiju koju je koristio dobavljao iz obnovljivih izvora. Facebook želi ponoviti Googleovo dostignuće ove godine, a Amazon je rekao da će do 2030. koristiti 100 posto obnovljive izvore energije.
Klimatski ciljevi EU kao prilika za uštede
Izazov je, kažu kupci električne energije, prijenos električne energije iz jednog dijela Europe u drugi. Europski planovi za zelenu energiju, ističu, moraju prevladati tržišta koja su još uvijek rascjepkana. Samo su u sjevernoj Europi tržišta električne energije integrirana i likvidna, dok su Francuska, Njemačka i južnija tržišta više segmentirana. U SAD-u su tržišta više integrirana i korporativni kupci su ugovorili gotovo 30,000 MW solarne i vjetroenergije od 2006. godine, u usporedbi s 8,263 MW u Europi, pokazuju podaci BloombergNEF-a.
Ipak, američke tvrtke vide klimatske ciljeve EU-a kao priliku za uštede jer dobavljači žele potpisivati dugoročne ugovore. Osim toga, povećanje ‘obnovljivih kapaciteta’ i pad troškova učinili su cijene energije vjetra i solarne energije konkurentnima fosilnim gorivima. Stoga ulaganja dolaze usprkos preprekama koje se pojavljuju u staroj i rascjepkanoj elektroenergetskoj mreži Europe, ovjerama u kupovini električne energije i ograničenjima prijenosa. Potencijal je velik – analize govore da bi korporativni ‘obnovljivi projekti’ u EU mogli donijeti oko 750 milijardi eura investicija i otvoriti 220 tisuća radnih mjesta do 2030. godine.
Izvor: The Wall Street Journal, BloombergNEF
