IZDVAJAMO:
RES Simplify za jednostavniji i brži razvoj OIE
Europska unija je planom REPowerEU odlučila povećati ulaganja u obnovljive izvore energije, a najviše čiste obnovljive energije očekuje od vjetroelektrana. Europa sada ima 190 GW instaliranih kapaciteta VE, a planirano je da će do 2030 godine imati 510 GW. Ponajviše se očekuje da će vjetroelektrane izgrađene na moru dati najveći doprinos traženim ciljevima, no mjesta za razvoj vjetroelektrana na kopnu ima još mnogo. Tim je riječima Giles Dickson, direktor WindEurope, krovne europske organizacije za energiju vjetra, započeo svoje izlaganje na konferenciji Dani dobroga vjetra u Dubrovniku. No, kao najveći problem razvoja OIE Dickson ističe dugogodišnja čekanja na dozvole, napominjući da ovaj problem muči svaku državu Europske unije. Zato je Europska unija prije dvije godine pokrenula, zajedno s organizacijom WindEurope, projekt RES Simplify. Njegov je cilj detektirati sva uska grla, sva problematična područja i sve prepreke u prikupljanju dokumentacije i izdavanju dozvola…Pročitaj više
HEP gubi stotine milijuna kuna na regulaciji cijena električne energije za građane
Zbog regulacije cijena energije Hrvatskoj elektroprivredi prihodi su smanjeni za čak 450 milijuna kuna, daljnjih 100 mil. kuna izgubljeno je otpisom onima na potresom pogođenim područjima, a tvrtka se suočava s nezabilježenom sušom, zbog čega je proizvodnja u hidroelektranama prepolovljena, rečeno je danas na Danu energije u Hrvatskoj u organizaciji Hrvatskog energetskog društva. Predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić je konstatirao da su u okolnostima rata u Ukrajini tržišni postulati “gotovo pali u vodu”, a od država u Europi se očekuje ubrzanje energetske tranzicije. HEP trenutno u obnovljivcima ima ukupno 60 projekata u pripremi, snage 1.400 MW, za što će im trebati i tri godine za dobivanje dozvola, naglasio je. Raspisan je međunarodni natječaj kojim se traži izvođač za VE Korlat, snage 99 MW, a od sedam projekata u fotonaponu četiri su već u izgradnji, od čega su dvije elektrane snage po 9,9 MW. Projekti koji su u realizaciji donose novih 130 MW snage, a financirat će se kreditom EBRD-a. Kad je riječ o projektu HES Kosinj-Senj Barbarić je rekao da je ovih dana u posao uveden izvođač radova na prvom hidrotehničkom projektu – tunelu Bakovac – Lika. Novi blok u EL-TO Zagreb, vrijedan 900 mil. kn u rad će biti pušten iduće godine…Pročitaj više
Ministri zaštite okoliša EU podržali ukidanje automobila na fosilna goriva do 2035. i osnivanje socijalnog fonda od 59 milijardi eura
Nakon više od 16 sati pregovora, ministri zaštite okoliša iz 27 država članica EU usuglasili su se i podržali ključne dijelove paketa koji je Europska komisija prvi put predložila prošle godine, uključujući zakon koji zahtijeva da novi automobili koji se prodaju u EU od 2035. ne ispuštaju CO2. To bi onemogućilo prodaju automobila koji imaju motore s unutarnjim izgaranjem. Italija, Slovačka i druge države željele su da se postupno ukidanje odgodi do 2040., međutim na kraju su podržale kompromis koji je predložila Njemačka, najveće tržište automobila u EU-u, koja je prihvatila cilj za 2035. Klimatski prijedlozi trebali bi osigurati da EU, treći najveći emiter stakleničkih plinova na svijetu, do 2030. postigne smanjenje neto emisija za 55% u odnosu na razine iz 1990. godine. To će od vlada i industrije zahtijevati da ulažu u čistu proizvodnju, obnovljivu energiju i električna vozila. Nakon mukotrpnih pregovora, dogovorili su se o formiranju fonda EU od 59 milijardi eura za građane s niskim primanjima kako bi ih zaštitili od troškova politike koja će se provoditi od 2027. do 2032. godine. Litva je bila zabrinuta da bi novo tržište CO2 moglo povećati račune za energiju i protivila se konačnim sporazumima te je, uz Poljsku i Latviju, bezuspješno tražila veći fond. Finska, Danska i Nizozemska, bogatije zemlje, željele su da on bude manji…Pročitaj više
Kako postići energetsku neovisnost u Zadru i koliko jednu obitelj košta ugradnja solarne elektrane
Povećanjem cijena energenata, osobito plina, cijena električne energije za kućanstva od prvog travnja porasla je za 9,6 posto, s dugoročnom prognozom daljnjeg rasta. U Hrvatskoj se to odnosi na gotovo 90 posto korisnika, odnosno oko dva milijuna kućanstava, a poskupljenje varira ovisno o tarifnom modelu i potrošnji. U HEP-u očekuju da će kućanstva prosječno plaćati 27 kuna veći mjesečni račun za struju nego dosad. Nije li onda ovo idealno vrijeme za početi razmišljati o energetskoj neovisnosti putem obnovljivih izvora energije? U želji da pridonese povećanju korištenja energije iz prirodnih izvora na svome području, Zadarska županija je objavila javni poziv za sufinanciranje izgradnje sunčanih elektrana za obiteljske kuće. Za nabavu i ugradnju kućnog sustava za proizvodnju električne energije instalirane snage do 10 kW, nude se bespovratna sredstva u iznosu do 40 posto prihvatljivih troškova ulaganja, ali ne više od 35 tisuća kuna (s PDV-om) po kućanstvu. Koliko košta nabava i ugradnja solarnih panela? Kolike su moguće uštede te koliko treba vremena da se isplati investicija u solarne panele, razgovarali smo Antom Sjaušom, privremenim pročelnikom županijskog Odjela za gospodarstvo i turizam…Pročitaj više
VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER
