Što donosi REPowerEU

Predsjednica EK, Ursula von der Leyen

Europska komisija predstavila je plan REPowerEU, svoj odgovor na poteškoće i poremećaje koje je ruska invazija na Ukrajinu izazvala na globalnom energetskom tržištu. Preobrazba europskog energetskog sustava hitna je iz dvaju razloga: da bi prestala ovisnost EU-a o ruskim fosilnim gorivima, koja se upotrebljavaju kao ekonomsko i političko oružje i koja europske porezne obveznike stoje gotovo 100 milijardi eura na godinu, i da bismo se uhvatili ukoštac s problemom klimatske krize.

Složnim djelovanjem Europa može ubrzati postupno ukidanje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima. 85 % Europljana smatra da bi radi potpore Ukrajini EU trebao što prije smanjiti svoju ovisnost o ruskom plinu i nafti. Mjere iz plana REPowerEU mogu biti odgovor na tu ambiciju, i to uštedama energije, diversifikacijom opskrbe energijom i ubrzanim uvođenjem energije iz obnovljivih izvora kako bi se zamijenila fosilna goriva u kućanstvima, industriji i proizvodnji energije.

Zelenom preobrazbom ojačat će se gospodarski rast, sigurnost i borba protiv klimatskih promjena Europe i naših partnera. Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF) temelj je plana REPowerEU jer se njime potiču koordinirano planiranje i financiranje prekogranične i nacionalne infrastrukture te energetskih projekata i reformi. Komisija je predložila ciljane izmjene Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost kako bi se u postojeće planove država članica za oporavak i otpornost uključila posebna poglavlja koja se odnose na plan REPowerEU, uz velik broj relevantnih reformi i ulaganja već obuhvaćenih planovima za oporavak i otpornost. Taj će se postupak temeljiti na preporukama za države članice u ciklusu europskog semestra 2022.

Brže uvođenje obnovljivih izvora energije

Veliko povećanje i ubrzavanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u proizvodnji energije, industriji, građevinarstvu i prometu ubrzat će neovisnost, potaknuti zelenu tranziciju i s vremenom smanjiti cijene. Komisija predlaže povećanje glavnog cilja za 2030. za obnovljive izvore energije s 40 % na 45 % u okviru paketa „Spremni za 55 %”. Takvim ukupnim povećanjem cilja stvorit će se okvir za druge inicijative, među kojima su:

  • Namjenska strategija EU-a za solarnu energiju kojoj je cilj udvostručenje solarnih fotonaponskih kapaciteta do 2025. i ugradnja 600 GW do 2030.
  • Inicijativa Solarni krovovi s postupnim uvođenjem pravne obveze ugradnje solarnih ploča na nove javne i poslovne zgrade i nove stambene zgrade.
  • Udvostručenje stope korištenja toplinskih pumpi i mjere za integraciju geotermalne i solarne toplinske energije u modernizirane regionalne i komunalne sustave grijanja.
  • Preporuka Komisije za rješavanje problema sporog i kompliciranog izdavanja dozvola za velike projekte u području obnovljivih izvora energije i ciljana izmjena Direktive o energiji iz obnovljivih izvora kako bi se obnovljiva energija prepoznala kao važan javni interes. Države članice bi trebale uspostaviti posebna područja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, sa skraćenim i pojednostavnjenim postupkom izdavanja dozvola, u područjima s manjim rizicima za okoliš. Da bi ubrzala identifikaciju takvih područja, Komisija na raspolaganje stavlja svoje podatke o ekološki osjetljivim područjima kao dio svojeg digitalnog alata za mapiranje za geografske podatke povezane s energijom, industrijom i infrastrukturom.
  • Postavljanje cilja domaće proizvodnje 10 milijuna tona vodika iz obnovljivih izvora te uvoza daljnjih 10 milijuna tona, do 2030., kako bi se u industrijama i prometnim sektorima koje je teško dekarbonizirati zamijenili prirodni plin, ugljen i nafta. Suzakonodavci bi trebali postići dogovor o povećanju podciljeva za određene sektore da bi se brže ojačalo tržište vodika. Kako bi proizvodnja sigurno vodila do neto dekarbonizacije, Komisija objavljuje i dva delegirana akta o definiciji i proizvodnji vodika iz obnovljivih izvora. Da bi se ubrzali projekti u području vodika, za istraživanja je izdvojeno dodatnih 200 milijuna eura, a Komisija se obvezala do ljeta dovršiti procjenu prvih važnih projekata od zajedničkog europskog interesa.
  • Akcijskim planom za biometan utvrđeni su instrumenti, uključujući novi industrijski savez za biometan, i financijski poticaji da bi se do 2030. proizvodnja povećala na 35 milijardi m3, među ostalim u okviru zajedničke poljoprivredne politike.
Smanjenje potrošnje fosilnih goriva u industriji i prometu

Zamjenom ugljena, nafte i prirodnog plina u industrijskim procesima smanjit će se emisije stakleničkih plinova i ojačati sigurnost i konkurentnost. Štednjom energije, energetskom učinkovitošću, zamjenom goriva, elektrifikacijom i pojačanim uvođenjem korištenja vodika iz obnovljivih izvora, bioplina i biometana u industriji moglo bi se do 2030. uštedjeti do 35 milijardi m3 prirodnog plina, dodatno uz uštede iz prijedloga „Spremni za 55 %”.

Komisija će uvesti ugovore za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik kako bi potaknula uvođenje zelenog vodika u industriji i namjensko financiranje plana REPowerEU u okviru Inovacijskog fonda, koristeći prihode od trgovine emisijama kako bi poduprla oslobađanje od ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima. Komisija daje i smjernice o sporazumima o energiji iz obnovljivih izvora i kupnji električne energije, a u suradnji s Europskom investicijskom bankom osigurat će tehnički savjetodavni instrument. Kako bi se zadržao ili ponovno stekao vodeći položaj u području tehnologije i industrije u područjima kao što su solarna energija i vodik te kako bi se pružila potpora radnoj snazi, Komisija predlaže osnivanje Saveza EU-a za solarnu industriju i opsežnog partnerstva za vještine. Komisija će pojačati i rad na opskrbi kritičnim sirovinama te pripremiti zakonodavni prijedlog.

Kako bi se povećale uštede energije i učinkovitost u prometnom sektoru te ubrzao prijelaz na vozila s nultom stopom emisija, Komisija će predstaviti paket mjera za ekologizaciju prijevoza tereta, s ciljem bitnog povećanja energetske učinkovitosti u tom sektoru, te razmotriti zakonodavnu inicijativu da se poveća udio vozila bez emisija u javnim i korporativnim voznim parkovima. Komunikacija EU-a o štednji energije sadržava i brojne preporuke gradovima, regijama i nacionalnim tijelima kako učinkovito doprinijeti zamjeni fosilnih goriva u prometnom sektoru.

Pametna ulaganja

Za ostvarenje ciljeva plana REPowerEU potrebna su do 2027. dodatna ulaganja od 210 milijardi eura. To je akontacija za neovisnost i sigurnost. Smanjenjem uvoza ruskih fosilnih goriva možemo i uštedjeti gotovo 100 milijardi eura na godinu. Ta su ulaganja nužna i u privatnom i u javnom sektoru, na nacionalnoj i prekograničnoj razini te na razini EU-a.

Za potporu planu REPowerEU već je dostupno 225 milijardi eura u zajmovima u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost. Komisija je danas donijela propis i smjernice za države članice o tome kako izmijeniti i dopuniti svoje planove za oporavak i otpornost u kontekstu plana REPowerEU. Osim toga, Komisija predlaže da se financijska omotnica Mehanizma za oporavak i otpornost poveća za 20 milijardi eura bespovratnih sredstava od prodaje emisijskih jedinica u sustavu EU-a za trgovanje emisijama koje se trenutačno drže u rezervi za stabilnost tržišta, i koje bi bile prodane na dražbi, na takav način da se ne narušava tržište. Kao takav, sustav za trgovanje emisijama smanjuje emisije i upotrebu fosilnih goriva, a prikuplja i potrebna sredstva za postizanje energetske neovisnosti.

Aktualnim VFO-om već je predviđeno da se u okviru kohezijske politike podupiru projekti dekarbonizacije i zelene tranzicije sredstvima u iznosu do 100 milijardi eura i to ulaganjem u obnovljivu energiju, vodik i infrastrukturu. Još 26,9 milijardi eura iz kohezijskih fondova moglo bi se staviti na raspolaganje dobrovoljnim prijenosima u Mehanizam za oporavak i otpornost. I iz zajedničke poljoprivredne politike dobrovoljnim prijenosima u Mehanizam za oporavak i otpornost na raspolaganje je stavljeno još 7,5 milijardi eura. Komisija će ove jeseni udvostručiti (na oko tri milijarde eura) sredstva dostupna za Poziv na podnošenje prijedloga za velike projekte u okviru Inovacijskog fonda za 2022. Izvor: Europska komisija