Europski Zeleni plan (Green New Deal), velika strategija za borbu protiv klimatskih promjena u narednih 30 godina, kolokvijalno zovu i „Great Deas“, kao asocijacija na New Deal, veliki program ekonomskih i upravnih mjera koje je 1930-ih donijela administracija američkog predsjednika Franklina Delanoa Roosevelta u svrhu suzbijanja posljedica Velike ekonomske krize 1929. godine. Europski zeleni plan treba Europsku uniju učiniti klimatski neutralnom do sredine stoljeća i svojevrsna je najava tri desetljeća napora da se reformira gotovo svako političko područje u EU. Stoga će razdoblje od 2020.-2030. godine biti desetljeće od presudne važnosti ako Europska unija do 2050. godine želi postići nultu neto emisiju stakleničkih plinova.
Europska komisija usvojila je Europski zeleni plan 11. prosinca 2019. s 50 koraka svrstanih u sedam ključnih područja. Mjere i popratni okvirni plan ključnih politika kreću se od ambicioznog smanjenja emisija do ulaganja u vrhunsko istraživanje i inovacije te očuvanja prirodnog okoliša u Europi. Parlament je danas usvojio stajalište o Planu koji je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila na plenarnoj sjednici u prosincu prošle godine. Tim povodom podsjećamo na njegovih sedam ključnih područja:
1. Čista energija
Dekarbonizacija energetskog sustava EU-a ključna je za postizanje klimatskih ciljeva. Treba znati da proizvodnja i upotreba energije čine više od 75 posto emisija stakleničkih plinova u EU-u, dok je 2017. godine samo 17,5 posto konačne bruto potrošnje energije u EU-u potjecalo iz obnovljivih izvora. Predviđeno je da se zakonodavstvo o energiji preispita i po potrebi revidira do lipnja 2021., a do 2023. države članice ažurirat će svoje nacionalne energetske i klimatske planove kako bi odražavali nove klimatske ciljeve. Očekuje se i povezivanje energetskih sustava, uključivanje obnovljivih izvora energije na mrežu, promicanje inovativnih tehnologija i moderne infrastrukture, povećanje energetske učinkovitosti i ekološki dizajn proizvoda, dekarbonizacija sektora plina, suzbijanje energetskog siromaštva građana, razvijanje punog potencijala europske energije vjetra na moru i sl.
2. Održiva industrija
EU će u ožujku 2020. donijeti industrijsku strategiju koja će poduprijeti zelenu transformaciju i donijeti novi akcijski plan za kružno gospodarstvo. Više od 90 posto gubitka biološke raznolikosti i nestašice vode uzrokovalo je izvlačenje i prerada prirodnih resursa. Valja znati da ovog trenutka samo 12 posto materijala koje upotrebljava industrija EU-a dolazi iz recikliranja. Stoga industrijama, a osobito onima koje intenzivno troše resurse kakve su tekstilna i građevinska industrija, elektronika te proizvodnja plastike, treba pomoći da se moderniziraju, a energetski intenzivne industrije poput industrije čelika i cementa treba ponajprije dekarbonizirati. Komisija će predstaviti politiku „održivih“ proizvoda, dakle inzistirat će se na smanjenju uporabe i ponovnoj uporabi materijala prije njihova recikliranja. Komisija će predložiti mjere kojima će se do 2030. osigurati da se sve ambalaže u EU mogu ponovno upotrijebiti ili reciklirati. Sve to potaknut će održive i radno intenzivne gospodarske djelatnosti i otvoriti nova radna mjesta.
3. Izgradnja i obnova
Izgradnja, upotreba i obnova zgrada zahtijeva znatna ulaganja energije i sirovina, kao što su pijesak, šljunak i cement. Cijenama različitih izvora energije trebale bi se poticati energetski učinkovite zgrade. Projektiranje zgrada trebalo bi biti u skladu s kružnim gospodarstvom. Potrebna je veća digitalizacija, veća otpornost zgrada na klimatske promjene i stroga provedba pravila o energetskim svojstvima zgrada. Komisija će pokrenuti otvorenu platformu u kojoj će okupiti dionike iz sektora zgradarstva i građevinarstva, arhitekte i inženjere te tijela lokalne vlasti zbog razvoja inovativnih mogućnosti financiranja, promicanja ulaganja u energetski učinkovite zgrade, udruživanja snaga u obnovi u većim grupama kako bi se ostvarile koristi od ekonomije razmjera. Posebna pažnja posvetit će se obnovi socijalnih stanova kako bi se pomoglo kućanstvima koja se muče s plaćanjem računa za energiju.
4. Održiva mobilnost
Velike promjene Zeleni plan predviđa i u području prometa koji proizvodi četvrtinu emisija stakleničkih plinova u EU. Do 2050. planira se smanjenje tih emisija do 90 posto, a planira se i uvođenje automatiziranih sustava za mobilnost i pametno upravljanje prometom. Razdoblje koje dolazi označit će i kraj subvencija za fosilna goriva, a u prijevozu tereta više će se koristiti brodski i željeznički prijevoz. Planira se i smanjenje zračnog prijevoza za 10 posto, dok se u cestovnom prometu do 2025. planira oko milijun javnih postaja za punjenje 13 milijuna vozila s nultim ili niskim emisijama, koliko ih se očekuje u EU.
5. Biološka raznolikost
Veoma je važno očuvati biološku raznolikost, a svoju strategiju za njezino očuvanje Europska komisija predstavit će već u ožujku 2020., dok će na Konferenciji UN-a o biološkoj raznolikosti u listopadu 2020. predložiti globalni cilj zaštite biološke raznolikosti. Jedna od mjera je i ozeleniti europske gradove, a velika pozornost posvetit će se europskim šumama. Predviđena je sadnja novih stabala i masovno pošumljavanje. U zaštiti biološke raznolikosti važno je i promišljeno i ekološki održivo iskorištavanje mora i oceana. Također, pri uvozu valja paziti da proizvodi koji se uvoze u EU ne uzrokuju krčenje šuma u drugim dijelovima planeta.
6. Od polja do stola
Poseban set mjera odnosi se na sigurnu, cijenom prihvatljivu i hranjivim tvarima bogatu hranu, koja se mora proizvoditi uz minimalan utjecaj na prirodu. Strategijom „Od polja do stola“ u proračunu EU za 2021.-2027. izdvojit će se 40 posto proračuna za zajedničku poljoprivrednu politiku, a iz Fonda za pomorstvo i ribarstvo još 30 posto za ispunjenje tih ciljeva. Također, poticat će se povećanje ekološke poljoprivrede i očuvanje biološke raznolikosti. Komisija će surađivati s državama članicama kako bi se osigurala poštena i pravedna tranzicija na nov način poljoprivrede i ribarstva, smanjila upotreba kemijskih pesticida, gnojiva i antibiotika te razvile inovativne tehnike u poljoprivredi i ribarstvu. Osobito će se paziti da se onemoguće prijevare povezane s hranom, a i uvezeni prehrambeni proizvodi morat će biti u skladu s ekološkim standardima EU-a. Nastojat će se smanjiti i bacanje hrane te njezino bolje skladištenje i pakiranje.
7. Uklanjanje onečišćenja
Čak 96 posto europskih građana smatra da je zaštita prirode njihova dužnost, a 95 posto njih misli da je očuvanje prirode ključno za borbu protiv klimatskih promjena. Zato je Zelenim planom predviđeno da Komisija donese akcijski plan za osiguravanje nulte razine onečišćenja kako bismo od onečišćenja sačuvali zrak, vodu i tla. Poduzete mjere uključivat će očuvanje biološke raznolikosti u jezerima, rijekama i močvarnim područjima, mjere za smanjivanje onečišćenja uzrokovanog viškom hranjivih tvari i za smanjenje zagađenja mikroplastikom i farmaceutskim proizvodima. U borbi za čist zrak preispitat će se standardi kvalitete zraka u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije. U industrijskim pogonima radit će se na smanjivanju onečišćenja i prevenciji industrijskih nesreća. Poticat će se kemijske inovacije za netoksičan okoliš, razvijanje održivih alternativnih rješenja, bolja povezanost zdravstvene zaštite s globalnom konkurentnošću, a poboljšat će se i pravila za procjenu sigurnosti tvari koje se stavljaju na tržište.
Izvor: Dobra Hrvatska, Europska komisija, OIE Hrvatske
Foto: Unsplah, Pixabay
