Ni jedan sektor u sljedećih nekoliko desetljeća ne treba tražiti opasnosti, već prilike. Ova tranzicija će trajati. Ja sam ekonomist, nisam ni biolog ni ekolog, ali želim kao ministar zadužen za ovaj sektor jasno dati do znanja da klimatske promjene nisu pitanje kratkoročnog, srednjoročnog ili dugoročnog profita nekog gospodarskog subjekta ili resora. To je pitanje hoće li za 50 ili 100 godina svijet u kojem živimo, i u kojem će živjeti naši potomci, izgledati ovako ili neće. To je borba koja nema alternative!
Poručio je to ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić na konferenciji ‘Green New Deal za Hrvatsku’, koju se održala u Hotelu Esplanade u organizaciji Jutarnjeg lista i PwC Hrvatska. Govoreći o prilikama koje globalna energetska strategija donosi, ministar je odaslao nekoliko važnih poruka tijekom panel rasprave ‘Green New Deal: Spašavamo klimu’. Alternativa ne postoji – jedna je od ključnih.
Zelena tranzicija – šansa za malo i fleksibilno gospodarstvo
“Klimatske promjene se događaju i mi ih u Hrvatskoj osjećamo svaki dan. To je nešto što se ne može zanemariti. Ni jedna kompanija koja razmišlja u srednjem ili dugom roku u Hrvatskoj to više ne može staviti kao drugu rečenicu u svoj strateški plan. To mora biti misao kojom se vodi u svojoj viziji jer su financijske posljedice propuštanja ovog ‘zelenog’ smjera toliko velike da ih nitko nije u stanju producirati“, naglasio je Ćorić.
Napomenuo da je u ovom trenutku na razini Europe ne postoji homogen stav i jasna ideja što će nova paradigma donijeti te da Europska komisija treba postaviti elemente i, naravno, donijeti jasan regulatorni okvir da Europski zeleni plan bude provediv.
“Regulatorni okvir je prvi i osnovni element koji treba postaviti. Privatni, zdravi dio sektora prilagođava se nevjerojatno brzo. To je pokazalo i hrvatsko gospodarstvo koje se u zadnjih 30 godina prilagođava raznim sustavima, koje je funkcioniralo u planskoj ekonomiji pa onda i u tržišnoj. Mala i fleksibilna ekonomija poput naše, sa strukturom kakvu ima, savršena je platforma za dekarbonizaciju. Imamo šansu biti brzi. No potrebno je shvatiti da je ovo igra koju moramo igrati od jučer, od danas najkasnije, jer sutra je već prekasno“, upozorio je Ćorić tijekom rasprave na okruglom stolu na kojem su sudjelovali i predsjednik uprave Ine Sandor Fasimon, predsjednik uprave PPD-a Pavao Vujnovac te partner u PwC Hrvatska Dejan Ljuština koji su govorili o tranziciji kompanija, prilagodbi i financijskim i drugim izazovima koji stoje pred njima.
Drugi panel naglasak je stavio na poticanje ekonomskog rasta, a u raspravi su sudjelovali državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić, predsjednik Europskog udruženja regija i energetskih agencija FEDERANE i ravnatelj REGEA-e Julije Domac, direktor Oil & Gas Consultinga Jasminko Umićević, direktor Hydromata Slavko Canjuga te direktor Soltecha Zlatko Bukovac.
Mobilizacija financijskih sredstava – bilijun eura u sljedećih 10 godina
Okupljenima se uvodno obratio i premijer Andrej Plenković istaknuvši da je ekološka tranzicija prilika za održiv rast našega gospodarstva koji se treba temeljiti na razvoju naprednih tehnologija i inovacija.
“Rasprava u okviru Europskog zelenog plana koji je pokrenula novoizabrana Europska komisija podudara se s hrvatskim predsjedanjem i ono će obilježiti naših šest mjeseci u pogledu zakonskih aktivnosti na razini Vijeća“, rekao je premijer.
Pritom je naglasio da će uloga Hrvatske biti ključna u poticanju rasprave i postizanju dogovora među državama članicama o novom ambicioznom smjeru EU prema ugljičnoj neutralnosti.
“Kada gledate današnju europsku političku kartu, zelena ekonomija i pitanje klimatske neutralnosti polako postaje dominantno pitanje svih politika i društava zapadnih država članica. Munjevito će se isti procesi odvijati i u Hrvatskoj. Stoga je važno i za političke stranke da preuzmu vodstvo u ovim temama“, poručio je Plenković.
Podsjetio je da je Komisija prošloga tjedna predstavila inveticijski stup – plan ulaganja za Europski zeleni plan kojim će se u sljedećih deset godina mobilizirati najmanje bilijun eura, dakle tisuću milijardi, ulaganja na području zaštite okoliša i klime. Plan ulaganja, uz osiguranje financiranja, podrazumijeva i stvaranje pogodnih uvjeta i davanje poticaja za održiva ulaganja kroz izradu zelenoga proračuna i zelene javne nabave. Predviđa se i pojednostavljenje postupaka za odobravanje državne potpore za regije u kojima je potrebno osigurati pravednu tranziciju.
Hrvatska, nastavio je premijer, kao zemlja velikih prirodnih bogatstava, prepoznaje važnost ambicioznog europskog zelenog plana jer su u njemu već istaknuti ciljevi koji su već velikim dijelom obuhvaćeni Strategijom energetskog razvoja Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. i Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom do 2030. godine.
“Prednost razvijanju energetskih potencijala treba dati onim izvorima kojih Hrvatska ima najviše. Potencijala ima puno, a to se odnosi, prije svega, na vjetar, sunce i geotermalne izvore”, poručio je premijer.
