EIZG: Obnovljivi izvori nastavljaju trend godišnjeg rasta u snazi i proizvodnji

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email
Share on print
Struktura proizvodnje električne energije iz OIE, do studenog 2019. (u GWh) / EIZG, HROTE
Struktura proizvodnje električne energije iz OIE, do studenog 2019. (u GWh) / EIZG, HROTE

Ekonomski institut Zagreb (EIZG) objavio je novi broj publikacije Sektorske analize: Energetika, obnovljivi izvori energije, autorice Biljane Kulišić (Energetski institut Hrvoje Požar) i Ivane Rašić (EIZG), i donosi analizu stanja i kretanja u sektoru. S 2020. godinom, podsjećaju autorice, završava desetogodišnje razdoblje za ispunjenje obvezujućih zajedničkih i nacionalnih ciljeva iz politike smanjenja emisija stakleničkih plinova iz energetskog sektora, a koji već imaju definirani nastavak do 2030. godine, s pogledom na 2050. godinu (udio energije iz obnovljivih izvora na 32 posto do 2030. godine, s mogućnošću dodatnog povećanja tog udjela kroz reviziju predviđenu u 2023. godini).

Hrvatska je postvila ambicioznije ciljeve od onih na razini EU (36,4 posto) i očekuje je dinamično desetljeće. A uskoro i model tržišne premije. On će zamijeniti poticajni sustav koji je prestao vrijediti za nove projekte krajem 2015. godine i potaknuti daljni razvoj sektora obnovljivih izvora energije (OIE). Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji još je 2016. godine predvidio natječajni model s tržišnom premijom za OIE po kojem Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) objavljuje natječaj i predviđenu referentu cijenu za pojedinu OIE tehnologiju (Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i HROTE zaduženi su za pripremu i izračun referentnih cijena za pojedine tehnologije). Projekti koji zadovoljavaju uvjete prijavljuju se na taj natječaj s cijenama istim ili nižim od referentnih, a pobjeđuje onaj projekt koji ponudi najnižu cijenu otkupa električne energije proizvedene iz OIE. Volumen natječaja je uvijek manji od volumena projekata koji su u tom trenutku spremni za natječaj, a projekti koji se izgrade po ovom modelu snosit će sve rizike koje nosi tržište te imati obvezu dostavljati planove proizvodnje kao i svi drugi proizvođači na tržištu. Premijski model donosi javno i transparentno nadmetanje.

U nastavku donosimo dosadašnji razvoj sektora OIE iz analize EIZG-a:

Hidroenergija i energija iz vjetra prednjače u strukturi prozivodnje

Posljednje izvješće Eurostata navodi da je 2017. godine OIE imali udio od 17,5 posto energije potrošene u EU, što je značajan porast u usporedbi s 2004. godinom kada je taj udio iznosio 8,53 posto. Ukupno 11 od 28 zemalja članica već je u 2017. godini ostvarilo ispunjenje cilja: Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Hrvatska, Italija, Litva, Mađarska, Rumunjska i Švedska. Najveće udjele energije iz obnovljivih izvora imaju Švedska (54,5 posto), Finska (41 posto), Latvija (39 posto), Danska (35,8 posto) i Austrija (32,6 posto). S druge strane, najmanje udjele OIE imaju Luksemburg (6,4 posto), Nizozemska (6,6 posto) i Malta (7,2 posto).

U 2017. godini, pokazuje analiza, Hrvatska je imala 27,3 posto energije iz obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji, od čega je udio električne energije iznosio 46,4 posto, a grijanja i hlađenja 36,6 posto. U 2018. godini ostvaren je porast udjela za 0,7 postotnih bodova koji se može pripisati porastu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i porastu korištenja energije iz obnovljivih izvora u prometu. Udio energije iz obnovljivih izvora u prometu u bruto finalnoj potrošnji energije iznosio je 1,2 posto u 2017. godini.

Prema podacima za 2017. godinu, stoji dalje u analizi, u Hrvatskoj su u strukturi proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora najveći udio od 77,3 posto imale vodne snage koje uključuju i proizvodnju električne energije iz velikih hidroelektrana. Zatim slijedi energija iz vjetra s 14,5 posto udjela te energija iz biomase sa 7,35 posto kao treći pojedinačni najznačajniji izvor električne energije iz obnovljivih izvora. Električna energija iz krutih biogoriva (poglavito drvna sječka i drvni ostatak) činila je 3,4 posto ukupne proizvodnje iz OIE, dok je električna energija iz bioplina prikazana zbirno s ostalim OIE sudjelovala s 3,9 posto.

Kretanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, s izuzećem hidroelektrana, 2014.-2018. godine i pripadajući udjeli
Izvor: EIZG, Eurostat

U odnosu na 2017. godinu svi izvori električne energije iz obnovljivih izvora bilježe porast u 2018. godini, s izuzećem energije iz Sunca čija se proizvodnja smanjila za 4,83 postotna boda. Zbog dobre hidrologije u 2018. godini, proizvodnja hidroenergije na međugodišnjoj je razini porasla najviše u realnim brojevima (13,7 ktoe2), ali u apsolutnom iznosu za samo 2,31 postotna boda. Nova postrojenja proizvodnje električne energije iz krutih biogoriva povećala su u 2018. godini proizvodnju za 45,07 postotnih bodova, a iz plinovitih biogoriva za 15,24 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu. Proizvodnja električne energije iz vjetra porasla je za 9,53 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu.

Prvi puta se bilježi proizvodnja geotermalne energije

Od početka uspostave sustava poticanja proizvodnje električne energije iz OIE i kogeneracije u Hrvatskoj (srpanj 2007. godine) do kraja 2018. godine sklopljeno je 1.378 ugovora o otkupu električne energije iz postrojenja na OIE ukupne instalirane snage 956,5 MW.

U 2018. godini je proizvedeno 2.482 GWh električne energije iz OIE u 1.335 postrojenja u sustavu poticanja s ukupnom instaliranom snagom od 829 MW. Od 2015. do 2018. godine zabilježena je prosječna godišnja stopa rasta broja postrojenja od pet posto, dok je u razdoblju od 2007. do 2014. godine ta stopa iznosila u prosjeku 204 posto godišnje, a odnosila se većinom na male sunčane elektrane. U 2018. godini broj postrojenja je porastao za dva posto u odnosu na 2017. godinu. Do studenog 2019. godine u sustavu poticanja je bilo 1.344 postrojenja, što je međugodišnji porast od jedan posto.

U odnosu na 2017. godinu, 2018. godine je proizvodnja električne energije iz OIE ostvarila porast od 10 posto, dok je instalirana snaga postrojenja povećana za osam posto. Preliminarni podaci o instaliranoj snazi i proizvodnji električne energije iz OIE (do studenog 2019. godine) ukazuju na nastavak trenda i godišnji porast u instaliranoj snazi od tri posto, a u proizvodnji od 10 posto.

Struktura elektrana na OIE, do studenog 2019.
Izvor: EIZG, HROTE

U strukturi elektrana na OIE u sustavu poticaja u 2019. (studeni), najveću proizvodnju električne energije ostvaruju vjetroelektrane sa 67 posto, slijede ih elektrane na bioplin sa 17 posto i elektrane na krutu biomasu s 12 posto. Sličnu raspodjelu, navode autorice, imaju i kod ostvarene proizvodnje električne energije iz OIE do studenog 2019. godine: vjetroelektrane 75 posto, elektrane na biomasu 10 posto, sunčane elektrane sedam posto, a elektrane na bioplin šest posto. Od 2019. godine, podsjeća se u Sektorskoj analizi, prvi put se bilježi proizvodnja električne energije iz geotermalnog izvora (geotermalna elektrana Velika 1 u Cigleni kod Bjelovara).

U 2018. godini, u isplati poticaja na proizvedenu električnu energiju iz OIE prema tehnologiji najveći su porast od 57 posto ostvarile elektrane na biomasu. Hidroelektrane su povećale iznos isplaćenog poticaja za 37 posto, vjetroelektrane za 16 posto, a elektrane na bioplin za 14 posto. Sunčane elektrane su ostvarile godišnji pad u isplaćenim poticajima od sedam posto.

Najveći broj elektrana (po županijama)

  • Osječko-baranjska (260 postrojenja, instalirana snaga 35,87 MW )
  • Međimurska (119 postrojenja, instalirana snaga 4,62 MW )
  • Brodsko-posavska (117 postrojenja, instalirana 8,93 MW)
  • Varaždinska županija (117 postrojenja, instalirana snaga 12,88 MW)

Najveća instalirana snaga (po županijama)

  • Splitsko-dalmatinska (222,75 MW u 45 postrojenja)
  • Zadarska (147,78 MW u 34 postrojenja)
  • Šibensko-kninska (86,54 MW u 32 postrojenja)

Izvor: Ekonomski institut Zagreb, Sektorske analize: Energetika, obnovljivi izvori energije (Biljana Kulišić, Ivana Rašić; OIEH