Do 27. veljače otvoreno e-savjetovanje o Prijedlogu Hrvatske strategije za vodik

Foto: Pixabay
chemistry-g01c7d1726_1920

Do 27. veljače otvoreno je e-savjetovanje s javnošću o Nacrtu Prijedlogu Hrvatske strategije za vodik od 2021. do 2050. godine koji je pripremilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, piše Jutarnji list.

Vlada Republike Hrvatske je na 45. sjednici održanoj 25. veljače 2021. godine donijela Odluku o pokretanju postupka izrade Hrvatske strategije za vodik od 2021. do 2050. godine koju na Vladin prijedlog donosi Hrvatski sabor. Za izradu strategije zaduženo je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja te je ministar 18. ožujka 2021. godine, donio Odluku o osnivanju stručne radne skupine čiji je i predsjednik. Zadatak skupine bio je pripremiti sve analitičke podloge temeljene na Nacionalnoj razvojnoj strategiji te Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu, i nacrt dokumenta koji će, nakon javne rasprave i uključivanja svih relevantnih dionika, omogućiti razvoj strateških ciljeva vezanih uz gospodarstvo zasnovano na vodiku.

Vodik je, kao nosilac energije, već dulje vrijeme predmet rasprava i sastavni dio planova zemalja Europske unije, ali i šire. S ciljem prilagodbe klimatskim promjenama donesen je Europski zeleni plan kojim je postavljen cilj da Europa postane prvi klimatski neutralni kontinent do 2050. godine. Donošenjem Europskog zelenog plana, EU je povećala svoje ambicije za smanjenje emisija ugljikovog dioksida (CO2) te je prvotni cilj za 2030. godinu podigla na minus 55 posto u odnosu na 1990. godinu. Smanjenjem emisija CO2 nastoji se održati temperatura ispod 2 ℃ (a ciljano i na 1,5 ℃ ) u odnosu na prosječnu temperaturu predindustrijske razine.

U hrvatskom Prijedlogu je istaknuto i kako Republika Hrvatska posljednjih godina ulaže značajne napore u dekarbonizaciju energetskog sektora i gospodarstva. U skladu s tim, potiče se razvoj proizvodnje energije iz OIE, kao i povećanje energetske učinkovitosti u industriji i kućanstvu. Hrvatski cilj je da do 2030. godine 36,6 posto električne energije u bruto neposrednoj potrošnji bude iz obnovljivih izvora. U taj postotak ulazi i povećanje OIE u sektorima prometa te grijanja i hlađenja. Također, sukladno Integriranom energetskom i klimatskom planu, postavljeni su i ciljevi za smanjenje emisije CO2 do 2030. godine (-7 posto u ne-ETS sektoru i -43 posto u ETS sektoru), kao i za energetsku učinkovitost.

Sa svrhom postizanja zadanih ciljeva iz Nacionalnog energetskog i klimatskog plana do 2030. godine vezanih uz smanjenje emisija CO2, povećanje udjela OIE u ukupnoj potrošnji energije te povećanje energetske učinkovitosti, potrebna je uspostava jače i učinkovitije elektroenergetske infrastrukture (na prijenosnoj i distribucijskoj razini) koja će omogućiti prihvat nove količine energije iz OIE i omogućiti stabilnost sustava.

Također, istaknuto je da je neophodno potaknuti i elektrifikaciju prometa (korištenjem električne energije i obnovljivog vodika). Strategija stoga određuje okvirne mogućnosti razvoja proizvodnje, pohrane (skladištenja), transporta i općenito uporabe vodika s ciljem smanjenja CO2 emisija, kao i mogućnosti uključivanja gospodarstva u sektor proizvodnje opreme (poput elektrolizatorskih svežnjeva i svežnjeva gorivnih članaka, mjerne i upravljačke opreme, osjetnika, i dr.), čime bi se osigurala tehnološka prilagodba i sudjelovanje na europskom i svjetskom tržištu vodikovih tehnologija, naglašeno je u uvodu Nacrtu Prijedloga Hrvatske strategije za vodik od 2021. do 2050. godine.

Navedeno je i da godišnja potrošnja ukupne energije u HR iznosi oko 100 TW h. Od toga približno 50 posto otpada na uvoz energije dok 35 posto uvezene energije otpada na električnu energiju. Hrvatska prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO) planira priključiti 1500 MW novih izvora električne energije iz OIE u energetski sustav do kraja 2024. godine. Također, sukladno energetskoj strategiji HR, planira oko 2500 MW instalirane snage izgraditi do 2030. godine, a sve s ciljem osiguravanja proizvodnje čiste energije koja bi trebala zadovoljiti vlastite potrebe. Očekuje se da će proizvodnja vodika u Hrvatskoj biti bazirana na istraživanju, razvoju i primjeni svih mogućnosti proizvodnje niskougljičnog vodika u postojećim industrijskim središtima koji predstavljaju buduće centre potražnje za njim.

Istaknuto je da je za ostvarivanje i provedbu procesa dekarbonizacije u Hrvatskoj potrebna uspostava gospodarstva zasnovanog na vodiku. Istovremeno, mogućnosti koje proizlaze iz gospodarstva zasnovanog na vodiku predstavljaju dodatni poticaj tranziciji sadašnjeg gospodarstva u zeleno i napredno gospodarstvo koje će temelj postaviti na razvoju čistih tehnologija te otvoriti nove prilike.

Vjetar za održivost

„Ja ću govoriti o rješenjima“ – rekao je u uvodu svoje prezentacije na konferenciji Dani dobroga vjetra Hein Prinsen, konzultant nizozemske Ekološko-konzultantske tvrtke Bureau Waardenburg,

Pročitaj više »