CROBIOM: ‘Biomasu je potrebno jače uključiti u energetsku tranziciju’

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email
Share on print
Ilustracija/Pixabay
Ilustracija/Pixabay

Budući da Hrvatska proizvodi 1,25 posto svjetske proizvodnje drvnog peleta potrebno je ovaj energetski resurs uključiti u domaću energetsku tranziciju, čime će se postići ciljevi EU, ali i smanjiti zagađenje uzrokovano izgaranjem fosilnih goriva, poručuju iz udruge CROBIOM. Zalažu se za reviziju pravila o državnim potporama kako bi se Hrvatskoj omogućilo više prostora za ulaganje u energetsku učinkovitost i ugradnju modernih peći i kotlova na pelet.

Kako prenosi portal agrobiz.hr, Hrvatska proizvodi 340.000 tona drvnog peleta, ekološkog goriva druge generacije sa smanjenim emisijama koji se više od 90 posto izvozi, čime se povećava energetska učinkovitost zemalja uvoznica, dok većina javnih objekata u Hrvatskoj (škole, vrtići, državne zgrade) i dalje koriste fosilna goriva.

Novousvojeni Zeleni plan EU, također, favorizira biomasu jer ima za cilj smanjenje emisija CO2 i postizanje ugljično neutralnog gospodarstva do 2050. EU planira nedvojbenu eliminaciju fosilnih goriva iz ključnih područja energetike i transporta, a neke industrije poput zračnog prijevoza već koriste alternativne oblike biogoriva, kako bi se pravovremeno pripremili i prilagodili novim energetskim i okolišnim ciljevima Europske komisije. Kako bi se ostvarili ciljevi, Bruxelles razmatra uvođenje poreza na previsoke pojave CO2, odnosno porez na fosilnu energiju, kao i osiguravanje potpore veće od 100 milijardi eura kojima će se zemljama istočne Europe pomoći u prelasku iz sustava fosilnih goriva na OIE, budući da su njihova gospodarstva uglavnom snažno oslonjena na fosilna goriva.

CROBIOM predlaže slijedeće energetske prioritete: 
– Poticanje energetske obnove i učinkovitosti u postojećim stambenim, poslovnim i javnim zgradama 
– Ubrzavanje provedbe nacionalnih i EU energetskih politika 
– Omogućavanje praćenja, ocjenjivanja i razmjene dobrih praksi na bilateralnoj i europskoj razini 
– Usklađivanje nacionalnih i EU ciljeva s povećanjem ambicija prema dinamičnijoj energetskoj tranziciji 
– Primjena načela korištenja OIE, energetske učinkovitosti i održivosti na sve projekte energetskog 
planiranja i investiranja 
– Uklanjanje postojećih barijera za potpuno funkcioniranje projekata obnovljivih izvora energije 
– Promicati digitalizaciju, mapiranje i vidljivost OIE u energetskom sektoru 
– Povećati svijest o višestrukim ekonomskim, socijalnim i ekološkim prednostima korištenja biomase

Realizacija mnogobrojnih projekata bila je kroz 15-godišnje razdoblje vrlo dobra, stoga je do 2014. biomasa predstavljala 40 posto obnovljive energije u EU-u, što ju je kvalificiralo kao daleko najozbiljniji alternativni izvor energije. Očekuje se kako će do kraja 2020. godine taj udio iznositi više od 60 posto.

Izvor: Agrobiz.hr