Solarizacija Hrvatske – prilika koju ne smijemo propustiti

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email
Share on print
solar-panel-array-1591358__340

7. svibnja 2018. je u okviru 9. Zagrebačkog energetskog tjedna na FER-u održan okrugli stol “Demokratizacija i decentralizacija elektroenergetskog sektora”na kojem su sudjelovali predstavnici vodećih hrvatskih institucija, poduzeća i udruga koje se bave energetikom. Goran Krajačić s FSB-a održao je izlaganje na temu “Solarizacija Republike Hrvatske – prilika koju ne smijemo propustiti”

Solarizacija Republike Hrvatske je prilika koja se zaista ne smije propustiti i zadnji je trenutak da uskočimo u posljednji vagon, koji nam može osigurati budućnost i omogućiti da naše tvrtke rade vodeće inovacije po pitanju integracije proizvodnje električne energije u elektroenergetske sustave. Predstavnici FSB-a, FER-a, FESB-a i FERIT-a su se složili da je solarizacija potrebna i dobrodošla te da svi moramo raditi  da se ona i dogodi.

 

Hrvatska je samo mali (1/100) dio ENTSO-E sustava koji s vršnim opterećenjima od 300-600 GW predstavlja zaista veliko tržište. No ovaj sustav ne treba promatrati sam za sebe već ga treba integrirati sa sustavima grijanja, hlađenja i transporta gdje se očekuje velika elektrifikacija s jedne strane, a s druge se otvaraju velike mogućnosti skladištenja energije. Litij-ionske baterije, prema trenutnim cijenama iz automobilske industrije, mogu osigurati prebacivanje 1 kWh dnevno za 0.48 kn, a ako se nastavi trend pada cijena, 2025. godine to će biti svega 0.06 kn/kWh.

 

 

Vrednovanje fleksibilnosti

Solarizacijom je Kalifornija već smanjila vršna opterećenja u podne u svom elektroenergetskom sustavu za 12 GW , a vrednovanje potrebne fleksibilnosti vidi se po izražajnim vršnim cijenama na tržištu dan unaprijed koje se javljaju u vrijeme najvećih potreba za fleksibilnošću sustava, a što otvara i prostor za arbitražu skladištenjem energije.

Ljeti se u Hrvatskoj obaraju vršna opterećenje te se u podne uvozi skupa električna energija po 120 EUR/MWh (npr. 04.08.2017.), a s druge strane samo bi krovovi obiteljskih kuća u Zagrebu s instalacijom od 5 kW mogli proizvoditi do 400 MW. Veliki neiskorišteni potencijal za solarizaciju je i krš u Dalmaciji  koji se ne iskorištava ni za kakvu proizvodnju. Na otoku Krku, svjesni važnosti solarizacije, planiraju postavljanje fotonaponskih panela koji bi pored proizvodnje vlastite električne energije poslužili i kao zaštita od sunca za ovce i koze.

 

Bog je Hrvatima dao Sunce, a oduzeo pamet

Na pitanje iz publike – može li Republika Hrvatska, s trenutne pozicije začelja po korištenju energije Sunca, biti vodeća zemlja u EU s 1 kW instalirane snage po stanovniku, najjednostavnije je odgovorio Prof. Majdandžić s FERIT-a: “Bog je Hrvatima dao Sunce, a oduzeo pamet”…