ČETVRTAK, 25.5.2023. | |
14:00 - 17:00 | Registracija na recepciji hotela Elaphusa |
17:00 - 18:00 | Piće & snack dobrodošlice |
DVORANA BRAČ | |
moderator: Marko Perožić, zamjenik glavne urednice, TV Bloomberg Adria | |
18:00 - 18:30 | OTVORENJE KONFERENCIJE I POZDRAVNI GOVORI |
Maja Pokrovac, direktorica OIEH | |
Walburga Hemetsberger, CEO, SolarPower Europe | |
prof. dr. sc. Sandra Voća, prodekanica za nastavu i studijske programe, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | |
Katarina Marčić, načelnica Općine Bol | |
Mate Šimundić, predsjednik Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije | |
Karlo Ressler, zastupnik u Europskom parlamentu /video obraćanje/ | |
Ivo Milatić, izaslanik predsjednika Vlade RH | |
18:30 - 18:45 | Prezentacija: PUT PREMA 2050. POPLOČAN JE SOLARNOM ENERGIJOM |
Walburga Hemetsberger, CEO, SolarPower Europe | |
18:45 - 19:45 | panel 1: ULOGA JAVNIH POLITIKA ZA SNAŽNIJI RAZVOJ SOLARNIH PROJEKATA |
Walburga Hemetsberger, CEO, SolarPower Europe | |
Ivo Milatić, izaslanik predsjednika Vlade RH | |
Tonči Glavinić, savjetnik ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine | |
Ivica Jujnović, voditelj Službe za financiranje i podršku projektima cestovne infrastrukture, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture | |
Mladen Pavić, državni tajnik, Ministarstvo poljoprivrede | |
moderatorica: Maja Pokrovac, direktorica OIEH | |
20:00 - 22:00 | Večera |
od 22:00 | party DANI SUNCA |
PETAK, 26.5.2023. | |
DVORANA BRAČ 1 | |
moderatorica: Blaženka Leib | |
10:00 - 10:15 | Prezentacija: JAVNE POLITIKE I PODRUČJA ZA UBRZANJE RAZVOJA OIE |
Ignacio Asenjo, DG ENER, Europska komisija | |
10:15 - 11:15 | panel 1: „GO-TO“ PODRUČJA |
Dalibor Hatić, direktor, OIKON-Institut za primijenjenu ekologiju | |
Iva Hudan, savjetnica ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine | |
Tomislav Čeko, načelnik Sektora šumarstva, Ministarstvo poljoprivrede | |
Ivica Rovis, glavni savjetnik ministra mora, prometa i infrastrukture | |
moderator: Nikola Pletikosa, projektni menadžer, Encro | |
11:15 - 11:35 | Pauza za kavu |
11:35 - 11:50 | Prezentacija: AGROSUNČANE ELEKTRANE KAO OBLIK DVOSTRUKE NAMJENE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE |
Mislav Kontek, voditelj razvoja tehnologija, EnergoVizija | |
11:50 - 12:50 | panel 2: AGROSUNČANE ELEKTRANE ZA POLJOPRIVREDNU I ENERGETSKU PROIZVODNJU |
prof. dr. sc. Marko Karoglan, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | |
Mario Turković, direktor, EnergoVizija | |
Ante Merčep, direktor, Croatian Green Energy | |
Darko Grivičić, predsjednik NO Hrvatske poljoprivredne komore | |
Lana Bačura, voditeljica Službe za razvoj konkurentnosti poljoprivrede i šumarstva, Ministarstvo poljoprivrede | |
moderator: Goran Beinrauch, Gospodarski list | |
12:50 - 14:30 | Ručak |
14:30 - 14:45 | Prezentacija: PROIZVODNJA NA MJESTU POTROŠNJE - KORIŠTENJE VLASTITE ENERGIJE JE UVIJEK NAJPOVOLJNIJE |
Ines Ban-Kolić, specijalist za podršku klijentima, E.ON | |
14:45 - 15:45 | panel 3: PROIZVODNJA NA MJESTU POTROŠNJE |
Mate Rebić, partner, Struya | |
Matej Cvitanović, specijalist u Odjelu za pristup mreži, HEP-ODS | |
Zdravko Ivčić, direktor Sektora OZDS, HELB | |
Miloš Kostić, direktor, MT-Komex | |
Josip Kožul, operativni direktor, Emerus | |
Domagoj Badanjak, direktor i suosnivač AleDo TECH | |
moderator: Toni Lončar, Minergy | |
15:45 - 16:00 | Prezentacija: ULOGA SPREMNIKA ENERGIJE U ENERGETSKOJ TRAZICIJI |
doc. dr. sc. Ninoslav Holjevac, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | |
16:00 - 17:00 | panel 4: HIBRIDNI SUSTAVI I POHRANA PROIZVEDENE ENERGIJE |
Goran Fržop, voditelj projekata OIE, TEC OI | |
Igor Šumonja, rukovoditelj službe za pristup mreži, HOPS | |
Željko Šmitran, direktor, Ind-Eko | |
Ivana Chaux-Jukić, CEO, Active Solera | |
Marin Cerjan, izvršni direktor za električnu energiju i prirodni plin, Petrol | |
Karla Janeš Mesarić, Business Development Balkan Region, Rimac Energy | |
moderator: dr. sc. Josip Tošić, Toska | |
DVORANA BRAČ 2 | |
moderatorica: Regina Zubanović | |
10:00 - 10:15 | Prezentacija: OČEKIVANI DOPRINOS NOVOG SLOVENSKOG ZAKONA ŠIRENJU VELIKIH SOLARNIH ELEKTRANA |
Nina Hojnik, direktorica, Združenje slovenske fotovoltaike | |
10:15 - 11:15 | panel 1: REGIONALNA SITUACIJA U SOLARIMA |
Danijela Isailović, direktorica, OIE Srbija | |
Nina Hojnik, direktorica, Združenje slovenske fotovoltaike | |
Ramiz Kikanović, član Upravog odbora, OIEiEK BiH | |
Ivan Mrvaljević, Direktor Direkcije za razvoj i investicije, EPCG | |
Igor Aleksandrovski, managing partner, odvjetničko društvo Apostolska Aleksandrovski & Partners | |
moderator: Saša Ćeramilac, Al Jazeera | |
11:15 - 11:35 | Pauza za kavu |
11:35 - 11:50 | Prezentacija: PPA UGOVORI I FINANCIRANJE ULAGANJA U OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE |
Stefano Miriello, Policy and Business Development Advisor, RE-Source Platform | |
11:50 - 12:50 | panel 2: ENERGETSKI IZAZOVI U INDUSTRIJI |
Richard Pascal, TotEm | |
Marko Lasić, direktor, KOER | |
Tomislav Ćurković, direktor, Encro | |
Miroslav Božić, savjetnik Uprave, Hrvatska industrija šećera | |
Nataša Putak, Go-to Market Expert, Energy Infrastrukture Solutions, E.ON | |
Velimir Vilović, član uprave, NEXE | |
moderator: Tomislav Sadrić, odvjetničko društvo Batarelo, Dvojković & Vuchetich | |
12:50 - 14:30 | Ručak |
14:30 - 14:45 | Prezentacija: KAKO FINANCIRATI SOLARE, OD 1 kW DO 1 GW? |
prof. dr. sc. Neven Duić, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu | |
14:45 - 15:45 | panel 3: FINANCIRANJE PROJEKATA |
Svitlana Pyrkalo, EBRD | |
Slađana Ćosić, voditeljica ureda EIB grupe u Hrvatskoj | |
Ante Krečak, voditelj projektnog financiranja, Erste banka | |
Darijan Radić, stručnjak za razvoj financiranja solara | |
moderator: Ivan Kovačev, investicijsko bankarstvo Interkapitala | |
15:45 - 16:00 | Prezentacija: ENERGETSKE ZAJEDNICE - KLJUČ ZA JAČANJE ULOGE GRAĐANSKE ENERGIJE U ENERGETSKOJ TRANZICIJI EU |
dr. sc. Marko Mimica, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu | |
16:00 - 17:00 | panel 4: ENEREGTSKE ZAJEDNICE |
Damir Miljević, član Upravnog odbora, RESET, BiH | |
Zoran Kordić, upravitelj, Zelena energetska zajednica | |
Saša Petrović, projektni menadžer, Energetska zadruga ELEKTROPIONIR, Srbija | |
Ester Maijs, Junior CoP Manager, Energie Samen | |
Stanislas d'Herbemont, Development Manager, REScoop European federation of citizen energy cooperatives | |
dr. sc. Marko Mimica, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu | |
Dvorana Korčula: | |
14:30 - 16:00 | okrugli stol: AGROSUNČANE ELEKTRANE ZA POLJOPRIVRENU I ENERGETSKU PROIZVODNJU |
SUBOTA, 27.5.2023. | |
8:30 - 18:00 | Networking izlet |
DANI SUNCA
25.- 26. svibnja 2023.
Bol, otok Brač,
Hotel Elaphusa
Konferencija DANI SUNCA namijenjena je svima čije je djelovanje usmjereno prema boljem korištenju potencijala sunčeve energije.
Budite i Vi među njima!
Prijave do 15.5.
280€ + PDV
Prijave od 15.5.
330€ + PDV
Za članove OIEH
220€ + PDV
Program
Na prezentacijama i panelima predstavljamo
Uloga javnih politika za snažniji razvoj solarnih projekata /panel/
Hrvatska i susjedne zemlje imaju velik potencijal za korištenje solarnu energiju. Zapravo, neiskorišteni solarni potencijal u ovoj regiji je među najboljima u Europi! Ipak, udio realiziranih solara u Hrvatskoj je još uvijek ispod 1 posto. Cilj Europske unije da do 2030. postigne 45% obnovljive energije rezultirat će značajnim rastom solarnih projekata. Međutim, ključno je primijeniti mjere koje osiguravaju da se taj rast može dogoditi, kao što su mreže otporne na budućnost, pojednostavljeno izdavanje dozvola, kvalificirana radna snaga, otporni lanci opskrbe i stabilno regulatorno okruženje koje može privući ulagače. Što je sve potrebno promijeniti da bismo ubrzali i osnažili razvoj solarnih projekata u skladu s postavljenim nacionalnim, ali i europskim ciljevima? Sunčeva energija ima veliki potencijal za razvoj lokalnih tvrtki, kao i za dekarbonizaciju i smanjenje ovisnosti o uvozu energije.
„Go to“ područja /prezentacija/
Europska unija Europskim zelenim planom postavila je ambiciozan cilj smanjenja emisija za barem 55 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990. Ti ciljevi postali su obveze ugrađene u prvi europski propis o klimi. Europska komisija usvojila je Fit for 55, temelj Europskog zelenog dogovora kao značajan, međusektorski paket koji detaljno opisuje obvezujuće radnje vezano za smanjenje. Također, Europska komisija usvaja REPowerEU Plan - zajedničko europsko djelovanje za cjenovno pristupačniju, sigurniju i održiviju energiju s nizom mjera. Predviđa se, pored ostalog, znatno brža dinamika realizacije OIE projekata. SolarPower Europe upozorava da su ciljevi za sunčane elektrane nedovoljno ambiciozni teKomisija donosi Preporuku o ubrzavanju postupaka izdavanja dozvola za OIE projekte i jednostavniju proceduru sklapanja ugovora o kupnji energije, kao i Prijedlog izmjena nekih odnosnih direktiva. Preporuka govori i o utvrđivanju prikladnih kopnenih i morskih područja za OIE projekte tzv. GO-TO područja, koje će države članice trebati uspostaviti na svom teritoriju. Novo zakonodavstvo bit će službeno usvojeno i stupiti na snagu u vidu „The Recast Renewable Energy Directive III (“RED III”), nakon čega će postupci za izdavanje dozvola za OIE projekte, biti lakši i brži.
„Go-to“ područja /panel/
Europska unija, potaknuta ciljem postizanja energetske neovisnosti, predstavila je u sklopu plana REPower EU inicijativu osnivanja „Go-to“ područja. Riječ je o područjima na kojima će biti omogućena brža i jednostavnija realizacija OIE projekata u roku od godine dana, ne zanemarujući pri tome zaštitu okoliša. Svaka država članica treba odrediti svoja „Go-to“ područja i pripremiti pravni okvir za njih. OIEH je stoga započeo pripremu stručne podloge za određivanje takvih područja u Hrvatskoj koja može biti temelj za buduća planiranja. Lokacije pogodne za razvoj Go-to područja OIEH je izdvojio prema kriterijima privlačnosti, kao što su blizina prijenosne mreže, prometni i infrastrukturni koridori, postojeća devastirana područja poput napuštenih eksploatacijskih polja, saniranih odlagališta otpada i slično, te kriterija odbojnosti, kao što su blizina zaštićenih područja prirode i ekološke mreže, kulturna baština i slično.
Agrosunčane elektrane kao oblik dvostruke namjene poljoprivredne površine /prezentacija/
Agrosunčane elektrane su inovativna tehnologija koja kombinira poljoprivrednu proizvodnju i generiranje obnovljive energije na istom zemljištu. Ovaj pristup omogućuje učinkovitije korištenje zemljišta, dok istovremeno poboljšava energetsku održivost poljoprivrednih gospodarstava. Implementacija agrosunčanih sustava može donijeti značajne ekonomske benefite poljoprivrednicima, uključujući smanjenje energetskih troškova i dodatne prihode od prodaje viška energije. Također, ovakvi sustavi mogu poboljšati mikroklimatske uvjete za nasade tako reguliraju temperaturu, smanjuju evaporaciju, poboljšavaju vodni režim tla i štite od nepogoda. Agrosunčane elektrane predstavljaju obećavajuće rješenje za suvremene izazove u poljoprivredi - ekonomsku održivost, klimatske promjene i energetsku učinkovitost.
Agrosunčane elektrane za poljoprivrednu i energetsku proizvodnju /panel/
Sektori poljoprivrede i energetike imaju veliki potencijal za suradnju, a agrosunčane elektrane su jedan od načina simbioze poljoprivredne industrije i obnovljivih izvora energije. Njihova je primjena sve rasprostranjenija u zemljama EU i postojeći primjeri pokazuju dobre rezultate. Koje su njihove specifičnosti u usporedbi s ostalim fotonaponskim sustavima? Kako ih definira zakonodavni okvir? Koliki je njihov potencijal u Hrvatskoj? Koje sve benefite donose poljoprivrednoj proizvodnji i koje su preporuke struke o odabiru pogodnih poljoprivrednih kultura i površine za njihovu primjenu? Zašto i kako ulagati u projekte agrosunčanih elektrana te koje tehničke uvjete treba ispuniti za njihovo projektiranje? Što sve o agrosunčanim elektranama trebaju znati poljoprivrednici?
Proizvodnja na mjestu potrošnje – korištenje vlastite energije je uvijek najpovoljnije /prezentacija/
Da bi se povećala fleksibilnost elektroenergetskog sustava, moramo procijeniti svoje potrebe i utvrditi ciljeve za povećanje fleksibilnosti korištenja obnovljivih izvora energije. Potrebno je omogućiti uvođenje novih programa potpora, posebno za upravljanje potrošnjom i pohranom električne energije. Jedan od primjera je primjena modela zatvorenog distribucijskog sustava u osiguranju energetske samodostatnosti poslovnih sustava. Aktivni kupac je centar energetske tranzicije i treba postati dio promjene. Za to su ključna su informiranost i edukacija.
Proizvodnja na mjestu potrošnje /panel/
Koje sve benefite donose fotonaponske elektrane za vlastite potrebe? Zadnjih godina svjedoci smo porasta investicija u fotonaponske elektrane, kako njihova integracija utječe na razvoj elektroenergetske mreže? Kakva je ponuda modela samodostatnosti za poslovne sustave na hrvatskom tržištu i kakvi su modeli financiranja projekata fotonaponskih elektrana za vlastite potrebe?
Uloga spremnika energije u energetskoj tranziciji /prezentacija/
Kratki pregled različitih vrsta spremnika energije te njihovih primjena u elektroenergetskim sustavima. Uloga energetskih spremnika u distribucijskim i prijenosnim elektroenergetskim mrežama te njihova uloga u osiguravanju nastavka razvoja energetske tranzicije s naglaskom na ubrzavanje razvoja OIE i daljnje elektrifikacije sektora grijanja i prometa. Važnost pomoćnih usluga koje spremnici energije mogu pružati s obzirom na njihov pogon i različitosti ovisno o vlasništvu.
Hibridni sustavi i pohrana proizvedene energije /panel/
Ambiciozni planovi EU u povećanju udjela obnovljive energije u svim sektorima naglašavaju sve veću potrebu za korištenjem sustava za pohranu električne energije. Značajni su za integraciju proizvedene energije i uravnoteženje elektroenergetskog sustava. Nove tehnologije i baterijski sustav nisu u potpunosti zakonski definirani niti na europskoj niti na nacionalnoj razini. Kako će baterijski sustav za pohranu energije utjecati na elektroenergetske mreže? Koja je uloga baterijskih spremnika proizvedene energije u hibridnom sustavu? Kako osigurati bankabilnost baterijskog sustava i ulaganja u sustave pohrane električne energije?
Očekivani doprinos novog slovenskog zakona širenju velikih solarnih elektrana
Predstavljanje nacrta zakona o lakšem plasiranju obnovljivih izvora energije sunca i vjetra, čija je svrha ukloniti većinu postojećih prepreka koje onemogućuju razvoj velikih projekata obnovljivih izvora energije u Sloveniji. Koje su glavne novosti i koliki je fokus na ulozi lokalnih vlasti prema novom nacrtu zakona?
Regionalna situacija u solarima /panel/
Područje jugoistočne Europe, zahvaljujući svom geografskom položaju, ima jedan od najvećih potencijala za iskorištavanje sunčeve energije u Europi. Riječ je o pravom zlatnom rudniku koji čeka da bude iskorišten. Potencijalne koristi su višestruke. Razvojem solarne energije, Balkan smanjuje svoj ugljični otisak, potiče energetsku neovisnost, ali i gospodarski rast. Brojni su izazovi na tom putu, od zamršenosti regulatornih okvira do modela financiranja i ograničenih kapaciteta postojeće elektro-energetske infrastrukture. Mogu li razvoj i korištenje solarne energije biti katalizatori suradnje, nadilazeći granice u zajedničkoj misiji smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima?
PPA ugovori i financiranje ulaganja u obnovljive izvore energije /prezentacija/
Europska komisija je u predloženoj reformi modela tržišta električne energije Power Purchase Agreement (PPA) ugovore postavila kao iznimno važno sredstvo za postizanje ciljeva energetske sigurnosti građana i industrije. PPA ugovori sve su popularniji i u jugoistočnoj Europi, kupci energije u regiji prepoznali su vrijednost dugoročne kupnje zelene obnovljive energije izravno od proizvođača po unaprijed dogovorenim cijenama. Takav oblik kupoprodajnog ugovora donosi višestruke benefite i kupcima obnovljive energije i njenim proizvođačima.
Energetski izazovi u industriji /panel/
Posljednja energetska kriza utjecala je na sve, ali na posebno je težak način pogodila klasične proizvođačke industrije s visokim utroškom električne energije. Kako su se industrije prilagodile novim energetskim izazovima, što još mogu učiniti kako bi postale energetski otpornije i kako im se u tome može pomoći glavna su pitanja koja ćemo raspraviti na ovome panelu. U želji da raspravu učinimo čim zanimljivijom, za sugovornike smo pozvali predstavnike proizvođačkih industrija, ali i developere, poduzetnike te pružatelje usluga u energetici.
Kako financirati solare, od 1kW do 1GW? /prezentacija/
Financiranje većih solarnih projekata danas ide preko FIP modela, ali se očekuje prijelaz na CfD i PPA prema najavama reforme tržišta električne energije. Ti mehanizmi investicije čine sigurnim i bankabilnim. Integrirane solarne elektrane mogu se financirati u režimu vlastite potrošnje.
Financiranje projekata /panel/
Održiva financijska konstrukcija je uz pravnu sigurnost i pojednostavljene administrativne procese jedan od ključnih elemenata za uspješnu realizaciju projekata. Financijske institucije prepoznaju velik potencijal solarne energije i uz financiranje nerijetko i savjetuju investitore. Prate zakonske promjene i prilagođavaju se zahtjevima energetske tranzicije. U kakve sve projekte ulažu banke i fondovi u Hrvatskoj, ali i drugim zemljama te koji su im pri tome kriteriji? Što je potrebno za veći angažman kapitala?
Energetske zajednice - ključ za jačanje uloge građanske energije u energetskoj tranziciji EU /prezentacija/
Energetske zajednice mogu značajno ubrzati integraciju obnovljivih izvora energije. Međutim, na putu ostvarenja punog potencijala energetskih zajednica i dalje stoje brojni regulatorni nedostaci. Kroz Horizon Europe projekt Communitas pokušava se razviti optimalan regulatorni i financijski okvir te pružiti tehnička potpora građanima prilikom uspostave i vođenja energetske zajednice.
Energetske zajednice /panel/
Energetske zajednice i jedinice lokalne samouprave imaju značajnu ulogu u energetskoj tranziciji te mogu biti ključna komponenta za ubrzanje integracije obnovljivih izvora energije, posebice kroz realizaciju projekata korištenja sunčeve energije. Stoga je važno raspravljati o regulatornim, društvenim i tehničkim uvjetima koji su temelj za uspješnu implementaciju energetskih zajednica. Potrebno je educirati građane i potaknuti ih na zajednička ulaganja u projekte OIE te im omogućiti jednostavniji i pristupačniji način realizacije projekata. Postoje brojni primjeri dobre prakse u zemljama EU od kojih možemo naučiti kako uspješno koristiti energetske zajednice za uključivanje građana u energetsku tranziciju.
Smještaj
Smještaj možete rezervirati OVDJE i ostvarujete 35% popusta na redovne cijene u Bluesun hotelima Elaphusa**** i Bonaca***.
Sudionici konferencije cijene s popustom mogu koristiti od 22.5. do 6.6.
Kako doći do Bola?
- Katamaranom Split - Bol
- Trajektom Split - Supetar (40 min. vožnje do Bola)
- Avionom Zagreb - zračna luka Brač -
*srijedom i subotom (19 min. vožnje do Bola)
Redoslijed plovidbe provjerite na Jadrolinija, a red letenja na Croatia Airlines.
IZLET 27. svibnja 2023. po cijeni od 93 EUR
Pozivamo vas da se pridružite networking izletu u subotu, 27. svibnja.
*Cijena od 93 EUR plaća se na recepciji prilikom prijave u hotel.
Evo što vas sve očekuje tijekom izleta:
08:30 Polazak iz Bola
09:15 Dolazak u Pučišća:
- posjet Klesarskoj školi - jedinoj koja u ovom dijelu Europe izučava obradu kamena starorimskim ručnim alatima.
- obilazak uz prezentaciju i stručno vodstvo predstavnika škole
- šetnja do male kapelice – izložba minijatura od bračkog kamena
11:15 Polazak prema Škripu:
- posjet Muzeju Uja - degustacija delicija od maslina
- posjet muzeju otoka Brača
13:00 Polazak prema Vidovoj gori – najvišem vrhu otoka Brača i najvišem otočnom gorskom vrhu na cijelom Jadranu
13:35 Dolazak na Vidovu goru
14:20 Odlazak prema OPG-u Gažul gdje je ručak u 15:00
17:30 Polazak prema Bolu
18:00 Dolazak u Bol
Pozivamo vas da se pridružite networking izletu u subotu, 27. svibnja.
*Cijena od 93 EUR plaća se na recepciji prilikom prijave u hotel.
Evo što vas sve očekuje tijekom izleta:
08:30 Polazak iz Bola
09:15 Dolazak u Pučišća:
- posjet Klesarskoj školi - jedinoj koja u
ovom dijelu Europe izučava obradu
kamena starorimskim ručnim alatima.
- obilazak uz prezentaciju i stručno
vodstvo predstavnika škole
- šetnja do male kapelice – izložba
minijatura od bračkog kamena
11:15 Polazak prema Škripu:
- posjet Muzeju Uja - degustacija delicija
od maslina
- posjet muzeju otoka Brača
13:00 Polazak prema Vidovoj gori – najvišem
vrhu otoka Brača i najvišem otočnom
gorskom vrhu na cijelom Jadranu
13:35 Dolazak na Vidovu goru
14:20 Odlazak prema OPG-u Gažul gdje je ručak
u 15:00
17:30 Polazak prema Bolu
18:00 Dolazak u Bol
OBRAZAC ZA PRIJAVU
Korištenjem ovog obrasca pristajete na Google reCAPTCHA, potvrđujete da ste upoznati s OIEH Politikom privatnosti te dajete suglasnost na prikupljanje i obradu osobnih podataka.