Na Brijunima je jučer održana radionica ‘Radarska tehnologija – napredne metode praćenja ptica i šišmiša u sklopu razvoja projekata vjetroelektrana’ u organizaciji tvrtki OIKON – Institut za primijenjenu ekologiju, Robin Radar Systems, Supernatural, udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske te pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Riječ je o prvoj takvoj radionici i predstavljanju naprednih metoda zaštite prirode korištenjem radarske tehnologije koja se u tu svrhu još nije koristila u Hrvatskoj, iako je široko rasprostranjena u zemljama s razvijenim sektorom korištenja obnovljivih izvora energije. Sudionici radionice – predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, stručnjaci zaštite prirode, ulagači u obnovljive izvore energije i ovlaštenici Ministarstva za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša i prirode – raspravljali su o razvoju i izazovima projekata vjetroelektrana u Hrvatskoj, mjerama ublažavanja utjecaja vjetroelektrana te korištenju radarske tehnologije kao rješenja.
Sanja Ivelj, načelnica Sektora za energetska tržišta i infrastrukturu, energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, govoreći na temu planiranog razvoja u energetici Republike Hrvatske istaknula ciljeve energetskih politika u ostvarivanju zelene tranzicije u kojima se ističe nužnost suradnje svih aktera za sto brzom tranzicijom prema niskougljičnim ciljevima i gospodarskom rastu.
Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, istaknula je kako Hrvatska ima izniman potencijal u razvoju obnovljivih izvora energije. „Prvi put na ovoj konferenciji povezujemo zelene ciljeve Hrvatske i EU i potrebe koje postoje u zaštiti okoliša i prirode. Tehnologija koju danas prvi put predstavljamo u Hrvatskoj upravo to čini i omogućava nam da tu sinergiju učinimo boljom,“ rekla je Pokrovac te prezentirala kartu potencijala obnovljivih izvora energije po županijama nastalu temeljem javno dostupnih podataka. „Podaci su prikupljeni uz pomoć OIKON-a i porijeklom su iz prostornih planova, HOPS-ovog popisa projekata, dok je ostatak dobiven pregledom web stranica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja prema postupcima elaborate zaštite okoliša i studija. Vidljiv je potencijal, no ne i što će se od projekata realizirati. Imamo zadane ambicioznije ciljeve od EU, a nemamo jedinstvenu i službenu prostornu bazu planiranih projekata, kartu koja će svakome tko želi ulagati pokazati gdje su to projekti. Stoga je jedna od stvari koje nam trebaju mapiranje te omogućiti pristup bazi projekata. Trebamo povećati transparentnost jer nemam točnu sliku“, poručila je Pokrovac te izdvojila i problem u sporosti u izdavanju potrebnih dozvola te okolišnih postupaka. Istaknula je da između ambicioznih ciljeva EU Zelenog plana i realnosti Hrvatske u realiziranju projekata obnovljivih izvora energije važna suradnja investitora i okolišnih dionika kako bi Hrvatska imala održivo gospodarstvo te maksimalno otvorila zelena radna mjesta.
„Mi kao društvo moramo odgovoriti na izazov transformacije na, ne niskougljično društvo, već na klimatski neutralno društvo. Europska komisija je postavila jasne i prilično ambiciozne ciljeve da mi kao kontinent želimo biti globalni predvodnici na putu u ugljičnu i klimatsku neutralnost. Jedno od rješenja problema na tom putu su upravo obnovljivi izvori energije“, objasnio je Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, naglasivši kako je naša zadaća ne samo da očuvamo, nego i popravimo prirodu i bioraznolikost.
Glavni izazov u razvoju i radu vjetroelektrana jest moguće stradavanje ptica i šišmiša prilikom njihovog sudaranja s rotirajućim lopaticama vjetroturbina. Stoga je pametno planiranje i učinkovite mjere ublažavanja utjecaja vjetroelektrana na ptice i šišmiše ključno za ekološku održivost proizvodnje ove vrste zelene energije. Tradicionalno se praćenje ptica u istraživanom području provodi periodičkim promatranjem putem više različitih metoda njihovog kretanja, dok se kod šišmiša bilježi njihovo glasanje i ponekad kretanje. „Cjelovito rješenje nalazi se u povezivanju tradicionalnih metoda praćenja s novim alatima i naprednom analizom podataka koja rezultira puno kvalitetnijom procjenom utjecaja na okoliš i prirodu i učinkovitijom kontrolom i provedbom mjera ublažavanja“, objasnio je Dalibor Hatić, direktor Oikona – Instituta za primijenjenu ekologiju, te dodao: „Uporaba radarske tehnologije omogućila bi bolje planiranje i korištenje hrvatskog potencijala energije vjetra, pružajući veće gospodarske dobrobiti i stabilnost opskrbe zelenom energijom, uz istovremenu učinkovitiju zaštitu prirode“.
Način i primjenu radarske tehnologije predstavili su stručnjaci nizozemske tvrtke Robin Radar Systems koji su radili na njezinom razvoju, a svoja iskustva u primijeni te tehnologije podijelili su stručnjaci iz Finske i Danske.
U sklopu predstavljanja radara provedena su ciljana istraživanja ptica i šišmiša na Brijunima te je napravljena nadogradnja sustava za istraživanje šišmiša, što do sada nije bilo dovoljno razvijeno. „Došli smo do toga da znamo koje vrste šišmiša se kreću u prostoru i na koji način ga koriste, što su vrlo vrijedni podaci, značajni ne samo za ovo područje i za Hrvatsku, već i za razvoj cijelog sustava. Vjerujem da će to biti globalna ideja koju ćemo dalje razvijati“, rekla je Mirna Mazija, direktorica tvrtke Supernatural.
„Izuzetno mi je drago što smo mogli doći danas ovdje na ovaj predivan otok i predstaviti mogućnosti ove nove tehnologije koja pomaže u pronalasku rješenja za dostizanje zelene energije, istovremeno štiteći prirodu“, zaključila je Sibylle Giraud iz nizozemske tvrtke Robin Radar Systems.
