Budućnost Europe: Europska komisija predstavila plan oporavka gospodarstva od koronakrize

Europska komisija iznijela je prijedlog plana opsežnog oporavka: zaštita života i izvora prihoda građana, pomoć jedinstvenom tržištu, trajan i prosperitetan oporavak, iskorištavanje punog potencijala. Kako bi oporavak svih država članica bio održiv, ravnomjeran, uključiv i pravedan, Komisija predlaže stvaranje novog instrumenta za oporavak pod nazivom Next Generation EU (EU sljedeće generacije), koji je dio snažnog, modernog i poboljšanog dugoročnog proračuna EU-a. Također, Komisija je predstavila i svoj prilagođeni program rada za 2020., kojim će se prioritet dati mjerama potrebnima za poticanje oporavka Europe.

Koronavirus je do srži uzdrmao Europu i svijet, stavio na kušnju zdravstvene sustave i sustave socijalne skrbi, naša društva i gospodarstva te naš način zajedničkog života i rada. Kako bi se zaštitili životi i izvori prihoda, popravilo djelovanje jedinstvenog tržišta te ostvario trajan i uspješan oporavak, Europska komisija predlaže da se u potpunosti iskoristi potencijal proračuna EU-a. Ukupni kapacitet proračuna EU-a, uključujući instrument Next Generation EU u iznosu od 750 milijardi eura i ciljana povećanja dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje 2021. – 2027., iznosit će 1,85 bilijuna eura, priopćila je Europska komisija.

“Zahvaljujući planu oporavka golemi izazov koji je pred nama pretvorit će se u priliku, ne samo potporom opravku nego i ulaganjem u našu budućnost: Europski zeleni plan i digitalizacija potaknut će se otvaranje radnih mjesta i rast, otpornost naših društava i zdravlje našeg okoliša. Ovo je trenutak za Europu. Naša spremnost na djelovanje mora biti na razini izazova s kojima se svi mi suočavamo. Uz pomoć instrumenta Next Generation EU možemo ambiciozno odgovoriti“, izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Ulaganja u sljedeću generaciju

Proračun EU-a, koji nadopunjuje nastojanja na nacionalnoj razini, idealan je instrument za poticanje pravednog socioekonomskog oporavka, obnovu djelovanja i revitalizaciju jedinstvenog tržišta kako bi se zajamčili jednaki uvjeti za sve te pružila potpora hitnim ulaganjima, posebno u zelenoj i digitalnoj tranziciji, koje su ključ budućeg blagostanja i otpornosti Europe.

Sredstva za instrument Next Generation EU prikupit će se privremenim podizanjem gornje granice vlastitih sredstava na 2,00 % bruto nacionalnog dohotka EU-a, čime će se Komisiji omogućiti da svoj snažan kreditni rejting iskoristi za zaduživanje na financijskim tržištima u iznosu od 750 milijardi eura. Ta dodatna sredstva usmjeravat će se s pomoću programâ EU-a i otplaćivati tijekom duljeg vremenskog razdoblja u okviru budućih proračuna EU-a, u razdoblju od najranije 2028. do najkasnije 2058. Kako bi se to postiglo na pravedan način i zajedničkim naporima, Komisija predlaže niz novih vlastitih sredstava. Osim toga, kako bi sredstva bila dostupna u najkraćem mogućem roku kako bi se odgovorilo na najhitnije potrebe, Komisija predlaže izmjenu trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020. kako bi se već u 2020. stavilo na raspolaganje dodatnih 11,5 milijardi eura.

Novac prikupljen za instrument EU sljedeće generacije uložit će se u tri stupa:

1. Potpora državama članicama u području ulaganja i reformi:

• Novim instrumentom za oporavak i otpornost u iznosu od 560 milijardi eura osigurat će se financijska potpora ulaganjima i reformama, među ostalim u području zelene i digitalne tranzicije, te otpornosti nacionalnih gospodarstava, i povezati ih s europskim prioritetima. Taj će instrument biti uključen u europski semestar. Temeljit će se na instrumentu za dodjelu bespovratnih sredstava u iznosu do 310 milijardi eura i kreditiranju do ukupno 250 milijardi eura. Potpora će biti dostupna svim državama članicama, ali će biti usmjerena na one koji su najviše pogođeni i gdje su potrebe za otpornošću najveće.
• dodatnih 55 milijardi eura za postojeće programe kohezijske politike do 2022 u okviru nove inicijative REACT-EU dodijelit će se ovisno o težini socioekonomskih posljedica krize, npr. ovisno o razini nezaposlenosti mladih i relativnom blagostanju država članica.
• prijedlog za jačanje Fonda za pravednu tranziciju u iznosu od 40 milijardi eura za pomoć državama članicama da ubrzaju prelazak na klimatsku neutralnost.
• povećanje od 15 milijardi eura namijenjeno Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj za potporu ruralnim područjima u provedbi potrebnih strukturnih promjena u skladu s Europskim zelenim planom i za ostvarenje ambicioznih ciljeva u skladu s novom strategijom za biološku raznolikost i strategijom „od polja do stola”

2. Pokretanje gospodarstva EU-a poticanjem privatnih ulaganja:

• U okviru novog Instrumenta za potporu solventnosti mobilizirat će se privatna sredstva za hitnu potporu održivim europskim poduzećima u sektorima, regijama i zemljama koji su najviše pogođeni. Može početi djelovati od 2020., raspolagat će proračunom od 31 milijardi eura i osloboditi 300 milijardi eura za potporu solventnosti poduzećima iz svih gospodarskih sektora i pripremu tih poduzeća za čišću, digitalnu i otpornu budućnost.
• povećati program InvestEU, vodeći europski program ulaganja, do 15,3 milijardi eura radi mobiliziranja privatnih ulaganja u projekte diljem Unije.
• novi instrument za strateška ulaganja u okviru programa InvestEU za poticanje ulaganja u iznosu do 150 milijardi eura za jačanje otpornosti strateških sektora, posebno onih koji su povezani sa zelenom i digitalnom tranzicijom, i ključnih lanaca vrijednosti na unutarnjem tržištu zahvaljujući doprinosu od 15 milijardi eura iz instrumenta Next Generation EU.

3. Pouke iz krize:

• novi zdravstveni program pod nazivom EU4Health za jačanje zdravstvene sigurnosti i pripremu za buduće zdravstvene krize s proračunom od 9,4 milijardi eura.
• povećanje od 2 milijarde eura za rescEU (Mehanizam Unije za civilnu zaštitu), koji će se proširiti i ojačati radi pripreme Unije za buduće krize i odgovor na njih.
• Iznos od 94,4 milijarde eura zaprogram Obzor Europe, koji će se pojačati radi financiranja ključnih istraživanja u području zdravlja, otpornosti te zelene i digitalne tranzicije.
• Potpora globalnim partnerima Europe dodatnim sredstvima u iznosu od 16,5 milijardi eura za vanjsko djelovanje, među ostalim i za humanitarnu pomoć.
• pojačat će se ostali programi EU-a kako bi se budući financijski okvir u potpunosti uskladio s potrebama oporavka i strateškim prioritetima. Ojačat će se ostali instrumenti kako bi proračun EU-a postao fleksibilniji i prilagodljiviji.

Brzo postizanje političkog dogovora o instrumentu „EU sljedeće generacije” i ukupnom proračunu EU-a za razdoblje 2021. – 2027. na razini Europskog vijeća do srpnja nužno je za novi poticaj oporavku, a Unija bi dobila moćan instrument za oporavak gospodarstva i pripremu za budućnost.

Temelji politike oporavka

Ponovno pokretanje gospodarstva ne znači povratak na status quo prije krize, nego napredak. Kratkoročnu štetu nastalu zbog krize moramo popraviti tako da ujedno ulažemo u svoju dugoročnu budućnost. Sav novac prikupljen u okviru instrumenta Next Generation EU usmjeravat će se s pomoću programâ EU-a u obnovljenom dugoročnom proračunu EU-a:

Europski zeleni plan kao strategija oporavka EU-a:

• masovna obnova naših zgrada i infrastrukture i kružnije gospodarstvo, koje donosi lokalna radna mjesta;
• pokretanje projekata obnovljivih izvora energije, posebno energije vjetra, solarne energije i pokretanja čistog gospodarstva na temelju vodika u Europi;
• čišći prijevoz i logistika, te postavljanje milijun priključnih mjesta za punjenje električnih vozila, poticanje željezničkog prijevoza i čiste mobilnosti u našim gradovima i regijama;
• jačanje fonda za pravednu tranziciju radi potpore prekvalifikaciji i pomoći poduzećima da stvore nove poslovne mogućnosti.

Jačanje jedinstvenog tržišta i njegova prilagodba digitalnom dobu:

• ulaganje u veću i bolju povezivost, posebno u brzo uvođenje 5G mreža;
• snažnija industrijska i tehnološka prisutnost u strateškim sektorima, uključujući umjetnu inteligenciju, kibersigurnost, superračunalstvo i računalstvo u oblaku;
• izgradnja realnog podatkovnog gospodarstva kao pokretača inovacija i stvaranja radnih mjesta;
• povećana kiberotpornost.

Pravedan i uključiv oporavak za sve:

• u okviru privremenog europskog sustava reosiguranja za slučaj nezaposlenosti osigurat će se 100 milijardi eura za potporu radnicima i poduzećima;
• Programom vještina za Europu i Akcijskim planom za digitalno obrazovanje omogućit će se stjecanje digitalnih vještina svim građanima EU-a;
• pravedne minimalne plaće i obvezujuće mjere za transparentnost plaća pomoći će ranjivim radnicima, posebno ženama;
• Europska komisija pojačava borbu protiv utaje poreza, što će pomoći državama članicama u ostvarivanju prihoda.