Sve je više solarnih krovova, no Hrvatska je daleko od iskorištavanja punog potencijala

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email
Share on print
Maja Pokrovac, direktorica OIEH/ Foto: Maks Petković

Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) i Pokret otoka organizirali su krajem rujna i početkom listopada prvu konferenciju posvećenu korištenju Sunčeve energije ‘Dani Sunca‘. Jutarnji list je netom prije održavanja konferencije razgovarao s Majom Pokrovac, direktoricom OIEH, o tome što je ključno kako bi se korištenje energije Sunca pojačalo u Hrvatskoj.

“Primjetan je porast solarnih krovova u posljednjih nekoliko godina i sve više građana te kompanija prepoznaje benefite solarne energije, no još uvijek je to malo u odnosu na potencijale koje imamo. Rast interesa može se pripisati novim energetskim politikama i tehnološkom napretku koji je omogućio da proizvodnja električne energije iz Sunca postane ekonomski isplativa. Solarna energija danas je najpovoljnija na tržištu, a s razvojem tehnologije isplativost investicija samo će nastaviti rasti. No, da bismo u potpunosti kapitalizirali solarni potencijal potreban je stabilan regulatorni okvir. To je početak svega“, naglasila je Pokrovac.

Dodala je kako je zakonodavni okvir ključan i neizostavan faktor u stvaranju okruženja i definiranju jasnih i jednoznačnih uvjeta po kojima se može ulagati u sve projekte OIE. “Samo na takav način će se developerima, investitorima, a svakako i građanima, ponuditi razumljiv i pouzdan administrativni, operativni i financijski tijek projekata. Osim toga, naravno, moraju biti zadovoljeni i svi drugi uvjeti potrebni za razvoj investicijskih projekta, kako u Hrvatskoj, tako i u bilo kojoj drugoj zemlji na svijetu: efikasno, nepristrano i brzo sudstvo, povoljni financijski uvjeti, stabilno okruženje niskog političkog i fiskalnog rizika”, istaknula je direktorica OIEH-a.

Napomenula je kako optimizam za nadolazeće razdoblje dolazi s novim Zakonom o tržištu električne energije i Zakonom o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, koji stupaju na snagu do kraja godine i donose značajne promjene. “Uvode se noviteti kao što su aktivni kupac i energetska zajednica građana – koncept koji će omogućiti svim krajnjim kupcima da izravno sudjeluju u proizvodnji, potrošnji ili dijeljenju električne energije. Također se uvode i nove energetske djelatnosti kao što su agregiranje, skladištenje energije, operator zatvorenog distribucijskog sustava te elektromobilnost kao važan element energetske tranzicije. Vjerujem da će oba zakona pojačati korištenje solarne energije u Hrvatskoj, a i građani će imati prilike aktivno sudjelovati s obzirom na to da se stvaraju uvjeti za rast solarne proizvodnje na obiteljskim kućama, ali i na višestambenim zgradama”, pojasnila je Pokrovac.

Naglasila je kako solarna energija u sinergiji s brojnih sektorima i može odgovoriti na mnoge energetske zahtjeve. Sve se više, kaže, prepoznaju njezine prednosti u automobilskoj industriji, poljoprivredi, građevinskom sektoru, rudarstvu, proizvodnji vodika, itd. “Prema podacima HEP-ODS-a s kojima raspolažemo, u 2020. je instalirano 27 MW solarnog kapaciteta, dok kumulativno do sada imamo instalirano 108 MW. Cilj za 2021. je 134 MW (NECP) i iz godine u godinu taj se cilj povećava. Ako ćemo ojačati primjenu solara u svim sferama društva te olakšati pristup komercijalizaciji potencijala, sigurna sam da možemo i premašiti postavljene ciljeve”, zaključila je Pokrovac.

Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.