OIE Hrvatske i Zelena energetska zadruga u emisiji Eko radar

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email
Share on print
eko radar

Hrvatski potencijali obnovljivih izvora energije i njihova dosadašnja iskorištenost bila je  tema emisije Hrvatskog radija “Eko radar” 25. travnja 2018. U njoj su gostovali direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske Maja Pokrovac i upravitelj Zelene energetske zadruge Zoran Kordić.

“Jugoistočna Europa ima veliki potencijal dostupnosti energije vjetra, sunca, bioplina, biomase i geotermalnih izvora, a Hrvatska je jedna od kvalitetnijih u tim potencijalima”, rekla je direktorica OIEH Maja Pokrovac te dodala da zahvaljujući poticanom modelu i projektima OIE danas imamo oko 16% domaće energije. Napomenula je da to nije dovoljno jer sve razvijenije zemlje snažno kroče dalje, premašujući europske zadane ciljeve i postotke pri čemu u taj proces aktivno uključuju građane, poduzetnike i industriju. Hrvatska je pogodna za još kvalitetnije razvijanje projekata OIE jer može imati regionalno ravnomjeran razvoj – u Slavoniji i drugim kontinentalnim dijelovima uz jake geotermalne izvore, biomasu i bioplin, a u primorju i na otocima uz sunce i vjetar. Uz sve to, na površinama koje se ne koriste moguć je i uzgoj energetskih kultura.

Hrvatska uistinu ima snažan potencijal i udruženje Obnovljivi izvori Hrvatske želi kroz zajedničke aktivnosti s akademskom zajednicom, gospodarskim sektorom i udrugama građana ukazati da je potrebno učiniti mnogo više – otvoriti energetiku poduzetnicima i građanima te povezati OIE s domaćom industrijom. Zadnjih petnaest godina jedini energetski projekti u Hrvatskoj su upravo OIE projekti, a kako u njima nije bilo nijedne državne tvrtke, sve ih je odradio privatni sektor. On ima znanja i investicijskih sredstava koje želi uložiti u nove OIE projekte, čime predstavlja dobar primjer koji mogu i trebaju slijediti i državne tvrtke.

Nova energetska strategija

U novu energetsku strategiju važno je, osim planiranih vode, sunca i plina, uvrstiti i druge obnovljive izvore energije – vjetar, biomasu, geotermalne izvore. Voda jest veliki potencijal, ali najnovije analize studija iz 90-ih godina pokazuju da više nemamo lokacija za nove male hidroelektrane jer mnoga područja štiti NATURA 2000. Osim toga, mogući hidroenergetski projekti prema analizi tih studija nisu ekonomski održivi. Zato nam ostaje sunce, kao najdostupniji i neograničen izvor, te vjetar koji najbrže i uz najniži trošak zamjenjuje termoelektrane. Plin se treba koristiti isključivo u tranziciji – za reguliranje OIE koji ulaze u elektroenergetsku mrežu. Regulacija može biti provedena uz mini plinske elektrane, a pri tome se može iskoristiti domaća proizvodnja brodskih motora koji bi bili dio tih elektrana. Tek uzevši u obzir sve OIE možemo govoriti o sinergijskim rješenjima. Za Hrvatsku je najbolji onaj energetski miks u kojem imamo najviše potencijala i gdje možemo najviše uključiti građane i našu industriju – to su onda domaća rješenja.

No i uz sve nabrojeno, strategija sama po sebi neće donijeti promjene, ako je se ne pridržavamo. Strategija iz 2009. godine definirala je mnogo više megavata iz pojedinih obnovljivih izvora nego što ih je do danas realizirano kroz projekte. A projekti se teško mogu realizirati kad nam nedostaju podzakonski akti. Iako se često govori o proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, zadnji projekti iz poticanog modela su iz 2013. i sada se samo dovršavaju jer im za realizaciju u Hrvatskoj treba dvostruko više vremena nego u zemljama zapadne Europe. Takav pristup je doveo do zamrzavanja OIE sektora.

Ako se opredijelimo za domaću energiju – put je jasan

“Energetski strateški dokumenti i europske direktive jasno kažu da treba biti energetski neovisan, decentralizirati i distribuirati izvore energije u svojoj zemlji. A Hrvatska nema strateško opredjeljenje da želi domaću energiju. Imamo kvalitetne stručnjake koji rade energetske studije u drugim zemljama. Domaća industrija također  sudjeluje na OIE projektima izvan Hrvatske. Potrebna nam je strateška odluka da ne želimo više ovisiti o uvozu. Da ne želimo novac koji kroz turizam stvorimo u svojoj zemlji davati za uvoz energije iz drugih zemalja. Da energiju želimo proizvoditi ovdje. Imamo niskougljičnu strategiju koja je prošla javnu raspravu i definirala sve postotke. Možemo vidjeti koliko smo od tih zacrtanih postotaka realizirali i koliko je realno očekivati da napravimo u budućnosti. Ako se opredijelimo za domaću energiju – put je jasan”, zaključila je Maja Pokrovac.

Udruženje OIEH  u promoviranju obnovljivih izvora energije surađuje sa Zelenom energetskom zadrugom.

Predstavio ju je njezin upravitelj Zoran Kordić:

“Mi smo energetska zadruga, oblik organiziranja građana koji je jako popularan u zapadnoj Europi i koji omogućava građanima da budu ulagači i suvlasnici u projektima OIE. Kod nas je taj pokret energetskih zadruga još uvijek u začetku, a  naša je misija  približiti OIE građanima i lokalnoj zajednici. U tom smislu razvijamo projekte i modele koji će omogućiti građanima i lokalnoj zajednici  promjenu paradigme – da iz pasivnih promatrača postanu vrlo aktivni sudionici energetske tranzicije.”

Otvaramo mogućnost građanima da postanu ulagači u OIE

“Zagovaramo i promoviramo združivanje javnog sektora sjedne strane te građana, lokalne zajednice, malog i srednjeg poduzetništva  s druge. Naša zadruga je tu kao platforma između te dvije strane. Ono što danas radimo je da primjerice na javnim zgradama (bolnicama, školama, tehnološkim parkovima…) otvorimo mogućnost građanima da postanu ulagači u OIE. A time ujedno čine i nešto dobro u svojoj lokalnoj zajednici. Naša je poruka da mala mjesta, gradovi, općine, sela i otoci ne moraju svaki put čekati  naputke i pravilnike “odozgo”. Puno toga danas sami mogu pokrenuti, “otvoriti” svoje krovove i pustiti građanima da budu ulagači u projekte mikrosolara. Prema sadašnjem okviru, ovisno o veličini i potrošnji objekta, investicija se isplati tek za 20-ak godina. Zato danas ima smisla investirati u mikrosolare na objektima s većom potrošnjom jer oni mogu omogućiti da se proizvedena energija odmah i koristi na istoj lokaciji.”

“U Zelenoj energetskoj zadruzi pokušavamo skrenuti pažnju na “dobru energiju” i to je tema skupova koje organiziramo. Nedavno  smo u Križevcima na konferenciji “Sporazum gradonačelnika – stvaranje održivih zajednice” okupili 15-ak gradonačelnika iz cijele Hrvatske koji su iskazali volju da aktivnije krenu u energetske projekte u svojim lokalnim zajednicama. Idući tjedan organiziramo konferenciju “Dobra energija na otoku Visu” s mnogo stranih predavača koji će nam ispričati svoja iskustva u pokretanju OIE projekata u zemljama iz kojih dolaze”, najavio je Zoran Kordić u emisiji Eko radar.

Cijelu emisiju možete poslušati ovdje.