Bez baterija nema novih elektrana – studija otkrila gdje „puca“ hrvatska mreža

U Zagrebu je održana konferencija Solar Flex Croatia 2026, u organizaciji Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH) i SolarPower Europe, koja je okupila predstavnike industrije, institucija, znanstvene zajednice i financijskog sektora kako bi raspravili ulogu fleksibilnosti i pohrane energije u daljnjem razvoju elektroenergetskog sustava.

Energetski sektor prolazi kroz snažnu transformaciju, a stabilnost sustava i nastavak razvoja obnovljivih izvora sve više ovise o kombinaciji proizvodnje i skladištenja energije. Baterijski sustavi pritom se nameću kao nužan alat za upravljanje mrežnim zagušenjima, povećanje sigurnosti opskrbe i učinkovitije korištenje postojeće infrastrukture.

„Situacija koju imamo danas jasno pokazuje koliko se energetski sektor mijenja i koliko su fosilna goriva osjetljiva na vanjske poremećaje“, istaknula je direktorica OIEH-a Maja Pokrovac, naglasivši da domaća proizvodnja energije postaje strateški prioritet. Dodala je kako su proizvodnja i skladištenje energije temelj budućeg razvoja, što potvrđuju primjeri europskih zemalja koje su ranije ulagale u obnovljive izvore i baterijske sustave te danas imaju stabilniju opskrbu i niže cijene električne energije.

Posebno je istaknula Njemačku i Italiju kao predvodnice u razvoju baterijskih sustava, dok je Bugarska zabilježila najbrži rast – čak 13 puta veći kapacitet u jednoj godini. Pokrovac je naglasila i važnost prve nacionalne studije o baterijskim spremnicima energije, koju je inicirao OIEH uz podršku Europske banke za obnovu i razvoj.

„Ponosni smo što smo inicirali studiju koja pokazuje kako baterijski sustavi mogu rasteretiti mrežu i omogućiti daljnji razvoj obnovljivih izvora. Ovo je tek početak i sigurno neće biti posljednja takva analiza“, poručila je, dodajući kako pitanje skladištenja energije danas nadilazi energetiku i postaje pitanje sigurnosti opskrbe i gospodarskog razvoja.

Govoreći o europskim trendovima, viši savjetnik za javne politike u SolarPower Europe-u Arthur Daemers istaknuo je kako je kombinacija solarne energije i baterija ključna za stabilan i cjenovno održiv sustav. „Solar je već prošlog lipnja bio vodeći izvor električne energije u Europi, ali bez baterija nećemo moći nastaviti taj rast“, upozorio je.

Na nacionalnoj razini, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen istaknuo je kako Hrvatska ima značajan potencijal, posebno u solarnoj energiji, ali i da su za njegovu realizaciju nužni pametne mreže i baterijski sustavi. „U posljednjih nekoliko godina sufinancirali smo oko 15 tisuća kućnih solarnih elektrana, a interes građana i poduzetnika i dalje snažno raste“, rekao je, dodajući da je dodatnih 20 milijuna eura osigurano za nove projekte.

Državna tajnica u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije Tanja Radić Lakoš naglasila je kako se elektroenergetski sustav mijenja brže nego ikad prije. „Baterije postaju most između proizvodnje i potrošnje energije te temelj nove faze razvoja sustava koji mora biti održiv i otporan“, poručila je.

Središnji dio konferencije bilo je predstavljanje studije „Identificiranje lokacija mrežnih zagušenja na elektroenergetskoj mreži i potreba za baterijskim spremnicima energije u Republici Hrvatskoj“, koju su predstavili doc. dr. sc. Ninoslav Holjevac (FER) i dr. sc. Dražen Balić (EIHP).

Studija prvi put sustavno identificira ograničenja u prijenosnoj mreži te definira optimalne lokacije i potrebne kapacitete baterijskih sustava. Pokazano je da bez paralelnog razvoja mreže i baterija Hrvatska neće moći integrirati daljnji rast obnovljivih izvora energije.

„Identificirali smo ključna zagušenja u mreži i definirali gdje su baterije najpotrebnije. Baterijama možemo kupiti vrijeme, ali one ne mogu zamijeniti razvoj mreže“, upozorio je Holjevac.

Analiza pokazuje da je u postojećem stanju identificirano 22 prioritetne lokacije s ukupnim potencijalom do 1700 MW, dok scenarij NECP-a do 2030. predviđa oko 350 MW. U scenariju pune integracije obnovljivih izvora potreba raste na više od 1600 MW, uz najveću koncentraciju u Dalmaciji i na riječkom području.

Tržišna analiza pokazuje da baterijski sustavi ne utječu značajno na prosječnu cijenu električne energije, ali bitno mijenjaju njezinu dinamiku. „Baterije mijenjaju cjenovne profile i do 25 %, smanjuju ograničenja proizvodnje i povećavaju učinkovitost sustava“, istaknuo je Balić.

Zaključak konferencije je jasan: daljnji razvoj obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj više nije moguć bez paralelnog razvoja mreže i sustava za pohranu energije. Baterije pritom nisu zamjena za mrežu, ali jesu nužan alat koji omogućuje bržu integraciju novih kapaciteta, veću sigurnost sustava i učinkovitije upravljanje energijom.