Maja Pokrovac: “Tranzicija se ne može zaustaviti. Možete je zadržavati, ali ne i izbjeći”

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email
Share on print
Direktorica OIEH Maja Pokrovac i voditelj i urednik Petar Vlahov u emisji Studio 4/HRT
Direktorica OIEH Maja Pokrovac i voditelj i urednik emisije Studio 4 Petar Vlahov/ HRT

Zelena energija mogla bi tijekom sljedećih deset godina pokrivati 70 posto potreba – tako se govorilo prije šest godina. No koliko smo se približili spomenutim predviđanjima i je li se Hrvatska napokon uključila u zelenu Europu?

„Zeleni plan donosi najjači paket mjera reforme koju planira Europa. On zvuči ambiciozno, no oni ljudi, tvrtke ili države koji su se odlučili na obnovljive izvore energije tu priču žive više od desetljeća i za njih je to već stvarnost. Hrvatska pokazuje ambicioznija razmišljanja, ima potencijale i pokazuje ambicije kroz NECP, najznačajniji dokument na razini EU, sa zacrtanim ciljem od 36,4 posto udjela u OIE, dok je na razini EU 32 posto. Potencijal se vidi i kroz energetsku strategiju. Možemo jednu Dalmaciju, s obzirom na prilike koje ima u vjetru i suncu, u 10 godina uistinu učiniti sto posto obnovljivim, a ne da tijekom ljetnih mjeseci 60 posto energije uvozimo“, istakla je Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), gostujući u današnjoj emisiji Studio 4 na četvrtom programu HTV-a.

Govorila je o Europskom zelenom dogovoru, obnovljivim izvorima energije (OIE) i njihovom razvoju, financiranju projekata, nadolazećem premijskom sustavu te o potrebi mudrog promišljanja i ulaganja:

„Pojedine zemlje učinile su dobru energetsku tranziciju i sada one naprednije već izvoze zelenu energiju, a mi smo ti koji uvozimo. Energetika je područje po kojem se mjeri bogatstvo države, građana i standarda. Danas i naftne kompanije ulažu značajna sredstva u obnovljivu energiju, zemlje poput Indije i Kine žele se više osloniti na domaće resurse, zemlje koje imaju manje potencijala nego mi. Ako pogledate dalje svjetska kretanja, postoji cijeli niz offshore vjetroelektrana, Irci rade elektranu veličine 23 nogometna igrališta. To u ogromni GW. Svi kroče snažno jer bez ambicije ne možeš imati napredak i rast“, poentirala je Pokrovac.

Dakako, u svemu tome bitan je i novac. Kad je riječ o financiranju, podsjetila je na plan reformi koje Europa planira koji naglasak stavlja na održiva ulaganja, a koji se ne oslanja samo na javne investicije, nego i privatne:

„Potrebno je napraviti financijske mehanizme koji će privući i privatna ulaganja jer su ona nužna da bi se odradila tranzicija. Problem novaca ne postoji i mogu se napraviti financijski instrumenti za OIE. Potrebno se samo odlučiti želimo li uvoziti ili izvoziti energiju. Treba se mudro i strateški pozicionirati jer što je više različitih vlastitih izvora, veća je mogućnost upravljanja cijenama“, naglasila je.

Početkom 2000-ih, nastavila je, 70 posto građana bilo je za OIE, a onda je došlo razdoblje političkog manipuliranja i izgubio se interes. Danas, kaže, 93 posto građana želi zelenu energiju. U tom kontekstu, kako je istakla, Hrvatska mora omogućiti pristup svima zelenoj energiji: građanima, iznajmljivačima, OPG-ovima, poljoprivrednicima, tako da svi vide koristi za sebe.

Kada je riječ o investitorima, zastoju ulaganja i njihovom današnjem interesu, podsjetila je da od 2016. nije uređen zakonodavni okvir i u Hrvatskoj nemamo ni jedno ulaganje. Investitori su čekali, pripremali dokumentaciju i pozicije. No s NECP-om i Strategijom energetskog razvoja te pratećim zakonodavnim aktima vjeruje da će se to sada promijeniti:

“Ključan je premijski model koji zamjenjuje feed-in sustav i koji su odradile i druge zemlje. On kreće ove godine i dovest će nas u pojedinim OIE na tržišne osnove. Tijekom siječnja će premijski ići u e-savjetovanje, a do ljeta očekujemo prvi natječaj gdje će se projekti iz OIE moći javiti. Tranzicija se ne može zaustaviti. Možete je zadržavati, ali ne i izbjeći“, poručila je direktorica OIEH.