Vlada je usvojila prijedlog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO) vrijedan 49 milijardi kuna, koji šalje Europskoj komisiji za završno usuglašavanje. “Želimo omogućiti razvoj i pridonijeti rastu bruto domaćeg proizvoda”, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Dokument na više od 1000 stranica sadrži opis 77 reformi i 152 ulaganja na koja će ta sredstva biti usmjerena. Strukturiran je u pet komponenti i jednu inicijativu: gospodarstvo, na koje se odnosi 26,2 milijarde kuna ili 54 posto ukupnog iznosa; javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu (4,36 milijarde kuna ili 10 posto); obrazovanje, znanost i istraživanje (7,5 milijardi kuna ili 15 posto), tržište rada i socijalnu zaštitu (2,09 milijardi kuna, četiri posto); zdravstvo (2,56 milijardi kuna, pet posto) te inicijativa ‘obnova zgrada’ s pet milijardi kuna tj. 12 posto sredstava iz NPOO-a.
Ideja je, kako je rekao premijer, da Europske komisija da suglasnost na hrvatski prijedlog NPOO-a, kako bi on mogao biti proslijeđen Europskom vijeću i kako bi Hrvatska mogla na jesen povući predujam od 6,1 milijarde kuna. Na pitanje strahuje li za realizaciju plana s obzirom da su prethodnih godina brojne reforme zapele, odgovorio je da očekuje potpuno ispunjavanje ciljeva iz NPOO-a.
“Ispunit ćemo plan uz pomoć iskustva i političke volje”, rekao je premijer, spomenuvši pritom znatan napredak u povlačenju europskih sredstava za vrijeme mandata sadašnje vlade te izgradnju institucija i prikupljeno iskustvo u povlačenju novca iz EU-ovih fondova. Dodao je da očekuje određene promjene u planu koje će predložiti Europska komisija te da je za vladu važnija kvaliteta od brzine realizacije plana, ali da je Hrvatska predložila dobre projekte koji se mogu realizirati u kratkom roku.
Među konkretnim projektima koje je nabrojao su ulaganja u Rimac automobile, biorafineriju u Sisku, obnovu pruga Novska-Dugo Selo i Oštarije-Knin-Split te modernizaciju zadarske zračne luke, ulaganja u elektronsku naplatu cestarine, brzi internet, bolnice i distributivne centre. Planom se, kako je rekao ispravlja i ‘nepravda’ iz prošlosti, odnosno zapostavljanje ulaganja u školstvo te se planiraju ulaganja od 7,5 milijardi kuna, kako bi se obrazovanjem mladih ojačala otpornost cijelog društva.
Upitan je li kasno za eventualne prigovore na NPOO budući da ga Vlada šalje Europskoj komisiji i je li provedena dostatna rasprava, odgovorio je da se o dokumentu opširno raspravljalo u Saboru, sa socijalnim partnerima, a i ministri su o njemu razgovarali i s ljudima iz svojih sektora. Istaknuo je da današnji vladin prijedlog još uvijek nije konačan.
