Na predstavljanju WWF-ova Living Planet Report 2026, održanom 8. listopada u Zagrebu, sudjelovala je i direktorica OIEH-a Maja Pokrovac, koja je u panel-raspravi istaknula da razvoj obnovljivih izvora energije i zaštitu prirode ne treba promatrati kao suprotstavljene ciljeve. Ključno je pitanje kako energetsku tranziciju provesti tako da smanjuje emisije stakleničkih plinova, jača energetsku neovisnost i pritom uvažava prirodna staništa, bioraznolikost i potrebe lokalnih zajednica.

Izvještaj donosi upozorenje koje se ne može odvojiti od načina na koji proizvodimo i trošimo energiju. Prema globalnom Indeksu živućeg planeta, populacije praćenih kralježnjaka smanjile su se u prosjeku za 73,2 % između 1970. i 2022. godine. Energetski sustav jedan je od ključnih čimbenika klimatskih promjena, koje sve snažnije utječu na ekosustave. Izvještaj isto tako prepoznaje i važan pomak: svijet je dosegnuo pozitivnu prekretnicu u energetskoj tranziciji. Sunčeva energija danas je najjeftiniji izvor nove proizvodnje električne energije u većini zemalja, a obnovljivi izvori sve brže mijenjaju globalni energetski sustav. Ipak, dosadašnji napredak još nije dovoljan da bi se klimatske promjene zaustavile potrebnom brzinom.

Obnovljivi izvori dio su rješenja

Za Hrvatsku energetska tranzicija istodobno znači smanjivanje ovisnosti o uvozu energije i bolje korištenje domaćih resursa. Sunce, vjetar i ostali obnovljivi izvori pružaju mogućnost proizvodnje električne energije iz vlastitih izvora, uz manje izlaganje međunarodnim poremećajima na tržištu fosilnih goriva. Međutim, korist od tranzicije ne ovisi samo o brzini izgradnje novih kapaciteta, nego i o načinu na koji se oni planiraju i uključuju u prostor i elektroenergetski sustav.

„Nije pitanje energetika ili priroda, već kako razvijati energetiku uz odgovarajuću zaštitu prirode”, poruka je koju je direktorica OIEH-a istaknula u raspravi.

Takav pristup podrazumijeva promišljen odabir lokacija, procjenu mogućih utjecaja na okoliš i pravodobno definiranje mjera zaštite i ublažavanja utjecaja. Ondje gdje je potrebno, treba predvidjeti i odgovarajuće kompenzacijske mjere.

Brža tranzicija zahtijeva i bolje uvjete za njezinu provedbu

U raspravi je Pokrovac upozorila i na prepreke koje usporavaju razvoj obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj. Tehnološka rješenja već postoje, dok značajan izazov predstavljaju složeni administrativni postupci i nedovoljna koordinacija nadležnih institucija. Takvo okruženje produljuje razvoj projekata i otežava investicijsko planiranje, iako su potencijali za korištenje obnovljivih izvora energije značajni.

Prema stajalištu OIEH-a, napredak stoga ne ovisi samo o donošenju novih pravila, nego i o njihovoj kvalitetnoj provedbi, jasnim procedurama i boljoj koordinaciji institucija. Potrebno je ubrzati realizaciju projekata, a istodobno osigurati da se razvoj odvija u skladu s okolišnim standardima i uz pravodobno uključivanje lokalnih zajednica.

Važan dio sustava čine i baterijski spremnici energije. Oni omogućuju pohranu viškova proizvedene električne energije i njezino korištenje u razdobljima kada proizvodnja iz sunca i vjetra nije dovoljna. Uz razvoj mreže i odgovarajuće tržišne modele, baterije mogu olakšati integraciju većeg udjela obnovljivih izvora i pridonijeti stabilnosti elektroenergetskog sustava.

Tranzicija mora donositi korist i ljudima

WWF-ov Living Planet Report 2026 naglašava da transformacija energetskog sustava nije samo tehnološki i okolišni proces. Ona mijenja raspodjelu troškova, koristi, radnih mjesta i razvojnih mogućnosti. Zato je važno da koristi tranzicije budu dostupne i kućanstvima s nižim prihodima, lokalnim zajednicama i gospodarstvu u cjelini.

Maja Pokrovac istaknula je da građani trebaju imati aktivnu ulogu u energetskom sustavu, među ostalim kroz vlastitu proizvodnju električne energije, energetske zajednice i modele proizvodnje na mjestu potrošnje. OIEH kroz projekt Renewables for All, koji se provodi u okviru Europske klimatske inicijative (EUKI), radi na edukaciji lokalne i regionalne samouprave, građana i poduzetnika o inovativnim modelima nabave električne energije iz obnovljivih izvora, uključujući ugovore o kupnji električne energije (PPA).

Pravedna tranzicija podrazumijeva da se građanima omogući sudjelovanje u promjenama energetskog sustava, ali i da se projekti razvijaju uz razumijevanje potreba zajednica koje žive i rade na određenom području. Povjerenje se ne gradi tek kada je projekt spreman za realizaciju, nego kroz kvalitetno informiranje, uključivanje javnosti i vidljive lokalne koristi.

Od klimatskih ciljeva do promjena na terenu

Poruka WWF-ova izvještaja jasna je: očuvanje prirode ne može se osloniti samo na pojedinačne mjere zaštite, nego zahtijeva promjenu sustava koji pokreću gubitak bioraznolikosti. Energetika je istodobno dio izazova i jedan od ključnih dijelova rješenja. Napuštanje fosilnih goriva i ubrzanje razvoja obnovljivih izvora nužni su za smanjenje klimatskih pritisaka, ali uspjeh tranzicije ovisit će i o tome kako se novi energetski sustav planira i uklapa u prirodni i društveni prostor.

Za Hrvatsku to znači bolje korištenje domaćih energetskih potencijala, učinkovitije procedure i razvoj projekata koji prepoznaju vrijednost postojećih prostora i djelatnosti.

Cilj nije birati između razvoja i zaštite prirode, nego osigurati da jedno ne poništava drugo. To zahtijeva stručnost, planiranje i suradnju energetskog sektora, institucija, znanstvene zajednice i lokalnih dionika. Upravo u takvom pristupu leži mogućnost da obnovljivi izvori energije postanu dio šire promjene koja istodobno smanjuje emisije, jača energetsku neovisnost i čuva prirodne sustave o kojima ovisi kvaliteta života.