‘Razvoj vjetroelektrana u skladu sa zaštitom okoliša i prirode’

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email
Share on print
Konferencija ‘Razvoj vjetroelektrana u skladu sa zaštitom okoliša i prirode’ / Foto: Ratko Mavar

Kako povećati udio obnovljivih izvora energije, a u isto vrijeme zaštiti okoliš i prirodu, bila je tema konferencije ‘Razvoj vjetroelektrana u skladu sa zaštitom okoliša i prirode’ koja je u organizaciji nizozemske tvrtke Green Trust, njemačkog proizvođača vjetroturbina tvrtke Enercon i Hrvatske gospodarske komore (HGK), održana u petak, 05. studenog, u Zagrebu, priopćili su iz Green Trusta.

Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, istaknuo je u uvodnom govoru da, prema Nacionalnom programu oporavka i otpornosti, Hrvatska do 2024. godine treba 1500 MW iz obnovljivih izvora energije te da moramo učiniti sve da se to i ostvari. „Želimo pojednostavniti procedure. Prvi korak prema tome je bio novi Zakon o tržištu električne energije. Sada kada smo uredili taj segment, preostaje nam urediti i dio koji se odnosi na zaštitu okoliša. Treba u startu kod prostornog planiranja odrediti pozicije na kojima je moguće realizirati projekte obnovljivih izvora energije, a ne da lokalni čelnici određuju pozicije onako kako se to njima svidi“, naglasio je državni tajnik.

U tom se smjeru i ide, potvrdio je Bojan Linardić, ravnatelj zavoda za prostorni plan Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, istaknuvši da je Državni prostorni plan u izradi te da je potrebno detaljno preispitati prostorni raspored i kapacitete obnovljivih izvora energije.

Da je zahvaljujući novim tehnologijama, naprednim mitigacijskim mjerama i suradnji sa svim dionicima prilikom izgradnje vjetroelektrana moguće postići harmoniju između obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša i prirode, na primjeru vjetroelektrane Krammer koja je u Nizozemskoj sagrađena unutar Nature 2000 pokazao je Tijmen Keesmaat, direktor tvrtke Green Trust koja je do sada sudjelovala u realizaciji više od 50 vjetroelektrana.

Nakon uvodnih govora i predavanja održana je panel rasprava o tome na koji način se mogu poboljšati procedure prilikom izgradnje vjetroelektrana, a da se pri tome sačuva priroda. Kao jedan od glavnih problema istaknuta je činjenica da Hrvatska nema dovoljno podataka o staništima te osjetljivim prostorima. Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja najavio da se radi na kartama osjetljivosti staništa koje će biti dostupne u proljeće 2023. godine za solarne projekte na razini cijele države, a za projekte vjetroelektrana za primorske županije. „Cilj je mapirati cijeli teritorij i preklopiti karte s prostornim planovima da investitori znaju koje su lokacije pogodne za razvoj OIE, a na kojima mogu očekivati potencijalni problem s mjerama zaštite životinja“, istaknuo je Duplić.

„Jedino što mi kao investitori želimo su jasna i jednoznačna pravila i ujednačeni kriteriji, a mi ćemo ih poštivati. Potrebna je suradnja svih dionika kako bi se problemi prilikom realizacije projekata obnovljivih izvora energije riješili i ubrzale procedure“, naglasio je Bojan Reščec, predsjednik Grupacije za energiju vjetra, Zajednice za obnovljive izvore energije HGK.

„Nije istina da država ne želi pomoći u razvoju obnovljivih izvora energije niti da investitori ne žele provesti mjere za zaštitu okoliša. No, ono što je potrebno je dodatna otvorenost resornog ministarstva prema novim suvremenijim mitigacijskim mjerama te dodatno uređivanje odnosa oko procjene utjecaja na okoliš“, poručio je Dalibor Hatić, zamjenik predsjednika Udruženja za stručne poslove zaštite okoliša HGK.

„Udrugama nije cilj podizati tužbe i priječiti razvoj OIE, to je zadnji korak koji se poduzima ako se uoče nepravilnosti u odobravanju tih zahvata. Razvoj OIE projekata mora biti u skladu s ciljevima zaštite prirode i stoga je od iznimne važnosti na vrijeme uključiti stručnjake za okoliš i prirodu u razvoj projekata OIE„ naglasila je Dunja Delić, stručnjakinja za zaštitu prirode i okoliša.

Na završetku konferencije potpisan je Manifest na kojem su se svi sudionici konferencije obvezali da će učiniti sve u njihovoj moći kako bi razvili i izgradili vjetroelektrane u skladu sa zaštitom prirode i okoliša.