Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je danas nacrt Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, objavila je Vlada RH. Podsjetio je da je prošloga ljeta, kada su trajali pregovori o novom Višegodišnjem financijskom okviru, Hrvatska za sljedećih deset godina osigurala 24,5 milijarde eura. Kada se tome pridoda apsorpcija dodatnih 5,3 milijarde eura iz prethodnog Višegodišnjeg financijskog okvira, koji se provodi do 2023. godine, to znači da će Hrvatska u periodu kojeg pokriva Nacionalna razvojna strategija iz različitih europskih izvora imati na raspolaganju 30 milijardi eura.
Bespovratna sredstva od 6,3 milijarde eura za Hrvatsku najviša u EU u odnosu na BDP
Kada je riječ o Instrumentu EU iduće generacije, odnosno iz sredstava Fonda za oporavak i otpornost, pojasnio je premijer Plenković, na raspolaganju su dvije skupine sredstava. Jedna su 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava, koja su i predmet današnjeg predstavljanja, plus mogućih 3,6 milijardi eura zajmova.
Povrh toga, iz VFO-a bit će na raspolaganju 9 milijardi eura za programe kohezijske i regionalne politike, 4,2 milijarde za poljoprivrednu politiku, 270 milijuna eura za pomorstvo i ribarstvo, 250 milijuna eura za unutarnju sigurnost, azil i migracije, 182 milijuna eura iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, 717 milijuna eura, zasada, iz Europskog fonda solidarnosti za sanaciju posljedica potresa i covid krize, a sigurno ćemo dobiti još barem 300 milijuna eura za potres na Banovini, plus još 96 milijuna eura za pravednu tranziciju.
“To su različite linije iz koji ćemo financirati različite aktivnosti u Hrvatskoj”, pojasnio je premijer Plenković. Istaknuo je da tih 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava otprilike 12 posto BDP-a iz 2020. godine. Tako visoku razinu odnosa između bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost i BDP-a nema nijedna druga država članica. Prosjek Europske unije je 3,7 posto“, naglasio je premijer.
Dodao da je Hrvatska, prema drugom kriteriju eura po broju stanovnika, na drugom mjestu iza Grčke. Pojasnio je da je tomu tako jer je osnovni argument u pregovorima bio da je Hrvatska najmlađa članica Europske unije pa nije kao drugi imala na raspolaganju barem dva VFO-a, da se i ne spominje koliko su druge zemlje bile privilegiranije u korištenju pretpristupnih fondova.
Mehanizam za oporavak i otpornost za ubrzavanje održivih reformi i povezanih javnih ulaganja
“Mehanizam za oporavak i otpornost se uspostavlja da se osigura djelotvorna i znatna financijska potpora za ubrzavanje održivih reformi i povezanih javnih ulaganja”, rekao je predsjednik Vlade predstavljajući njegov temeljni cilj. Dodao je da bi se privatna ulaganja mogla poticati i programima javnih ulaganja, među ostalim i financijskim instrumentima, kreditima, jamstvima, zajmovima, subvencijama, uz poštivanje svih pravila koja se odnose na državne potpore. “Ovaj mehanizam ne poznaje podjelu između privatnih i javnih investicija jer je usmjeren oporavku gospodarstva u cjelini”, poručio je. Da bi se ta sredstva koristila, naglasio je, nužna je provedba reformi, koje su sastavni dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Tri kriterija za odobrenje plana – 37% zelena tranzicija, 20% digitalna tranzicija i zaštita okoliša
Premijer je pojasnio da postoje tri temeljna zahtjeva da bi se ti nacionalni planovi odobrili od strane Europske komisije, a potom i Europskoga vijeća. Prvi je zahtjev da se najmanje 37 posto sredstava moraju usmjeriti na investicije koje doprinose zelenoj tranziciji. Drugi je da najmanje 20 posto sredstava mora biti usmjereno na digitalnu tranziciju. Cijeli plan mora poštovati načelo nenanošenja značajne štete klimatskim promjenama.
Namjena Nacionalnog plana oporavka i otpornosti su konkretne reforme i investicije
Pojasnio je i kako je došlo do prioriteta koji su uvršteni u Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Prvi i osnovni dokument kojim su se pritom vodili je Program Vlade iz srpnja 2020. godine, koji je okvir za smjer rada u ovom mandatu. Drugi dokument je Nacionalni program reformi, a premijer je pojasnio da se ovogodišnji Nacionalni program reformi i Nacionalni plan oporavka i otpornosti stapaju u jedan dokument. Treći element su posebne preporuke Europske komisije, koje su svakoj članici svojevrsni vodič i smjer za poduzimanje reformi u okviru Europskoga semestra. Potom slijede mjere koje su vezane za Europski tečajni mehanizam II, kojem je Hrvatska pristupila u srpnju 2020. I u konačnici, najsveobuhvatniji dokument – Nacionalna razvojna strategija.
“Namjena Nacionalnog plana oporavka i otpornosti su konkretne reforme i investicija. Bez reformi nema investicija. Ovo nije novac koji Europska unija daje nekoj vladi i onda ga ona baca bilo kome tko ima nekakvih problema nakon Covid krize. To nije to! Vrlo je važno da takvu koncepciju otklonimo jer ovaj novac nije namijenjen za to”, poručio je premijer te naglasio da je ovaj plan oporavka u biti naš alat za reformu i za transformaciju te da treba pridonijeti povoljnijoj strukturi i učinkovitosti gospodarstva.
Dodao je kako nam taj Plan mora omogućiti prelazak na kružno gospodarstvo kroz kvalitetnije raspolaganje vodnim gospodarstvom i otpadom i prirodnim resursima. Pridonijet će, naglasio je, i kvalitetnijoj javnoj upravi i pravosuđu te boljim uslugama građanima i poduzetnicima, razvoju kvalitetnoga sustava obrazovanja i znanosti te poticanju izvrsnosti, inovativnosti kod djece i mladih. Pridonijet će novim i inovativnim politikama zapošljavanja, unaprjeđenju mirovinskog sustava, kvalitetnoj socijalnoj zaštiti, modernizaciji zdravstvenoga sustava te energetskoj obnovi i protupotresnoj obnovi zgrada.
Osnovne komponente hrvatskoga NPOO-a i alokacija sredstava
Nakon temeljite analize svih resora, Vlada je strukturirala Plan u nekoliko komponenti. Prva je komponenta gospodarstvo, druga javna uprava, pravosuđe i državna imovina, treća obrazovanje, znanost i istraživanje, četvrta tržište rada i socijalna zaštita, peta zdravstvo, šesta je obnova zgrada.
Za prvu komponentu, odnosno gospodarstvo, išlo bi 54% alokacije. Na drugu komponentu 10%, na treću 15%, na četvrtu 4%, na petu 5% i na šestu 12%.
Kada je riječ o usvajanju nacionalnih planova, premijer Plenković pojasnio je kako bi oni u pravilu trebali biti dostavljeni Europskoj komisiji do 30. travnja, što, dodao je, nije fiksni rok jer u ovom trenutku mnoge zemlje još intenzivno rade na svojim pripremama. Nakon današnjeg usvajanja na sjednici Vlade, plan će u Hrvatskome saboru na dnevnom redu biti 14. travnja, a socijalnim partnerima je predstavljen prije nekoliko dana. Nakon odobrenja, Komisija šalje dokument na Europsko vijeće, a nakon njegovog odobrenja ide odluka o avansiranju sredstava. Nakon toga Hrvatskoj stiže avans od 13 %, oko 6,1 milijardu kuna, a potom se dva puta godišnje daju zahtjevi za sredstva za provedbu.
“U rukometnom smislu idemo u trokorak. Prvo idemo napraviti Plan za ulaganja koja su sto posto bespovratna sredstva, ovdje nema participacije i nema zajma. Potom idemo na višegodišnji financijski okvir, gdje je naša nacionalna participacija 15 % – dakle, 85% europskih sredstava i 15% naših sredstava. I treći korak, za kojeg imamo vremena do 2023. za dodatnih 3,6 milijardi eura iz Instrumenta EU iduće generacije”, pojasnio je premijer postupak za korištenje svih sredstava koja su Hrvatskoj na raspolaganju nakon pregovora u srpnju prošle godine.
Sve potrebne informacije na jednom mjestu i konkretni projekti
Pokrenuta je web stranica planoporavka.gov.hr na kojoj će biti i sam dokument i sve potrebne informacije, a svi ministri razgovaraju s partnerima i dionicima iz svojih resora i detaljnije objašnjavaju same reforme i investicije.
Predsjednik Vlade naglasio je da je danas usvojeni dokument sažetak velikog dokumenta u kojem su detaljnije elaborirani svi projekti, a on ima otprilike 700 stranica. No, što se tiče konkretnih projekata koji će se financirati iz RRF-a, jedan od njih je biorafinerijsko postrojenje u Sisku, a tu su i ulaganja u tvrtku Rimac Automobile, rekao je ministar gospodarstva i zaštite okoliša Tomislav Ćorić. Značajan broj projekata je i u vodno-komunalnom gospodarstvu ima građevinsku dozvolu, a Ćorić je najavio i horizontalne potpore prema privatnom gospodarstvu, objavila je Vlada.
Nacrt Plana oporavka, ožujak 2021.
Prezentacija – Plan oporavka i otpornosti
