Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) redovito prate kretanja u hrvatskom elektroenergetskom sustavu te objavljuju preglede potrošnje, proizvodnje i razmjene električne energije. Cilj ovih izvješća je pružiti stručnu, ali široj javnosti razumljivu sliku stanja i trendova u energetskom sektoru.

Radi lakšeg praćenja trendova u potrošnji, proizvodnji i razmjeni električne energije, u ovom izvješću uspoređujemo ostvarenje elektroenergetske bilance za prvi i drugi kvartal 2026. godine s istim razdobljem prethodne godine. Ovakva usporedba omogućuje bolji uvid u promjene u strukturi izvora energije te utjecaj vremenskih, tržišnih i tehničkih čimbenika na elektroenergetski sustav Hrvatske. U izvješću su prikazane promjene u potrošnji električne energije, proizvodnji po pojedinim tehnologijama te strukturi raspoložive energije.

Elektroenergetski pregled za drugi kvartal 2026. godine izrađen je u suradnji s Dalmatinskom energetskom agencijom (DEA).

Prvu polovicu 2026. obilježili su rast potrošnje električne energije, veliki zaokret između prvog i drugog kvartala te nastavak razvoja sunčanih elektrana. Nakon neto izvoza početkom godine, smanjeni dotoci vode i rast potrošnje doveli su do toga da je Hrvatska u drugom kvartalu gotovo četvrtinu potrošnje električne energije morala pokriti neto uvozom.

Potrošnja električne energije u prvih šest mjeseci bila je 1,38 % viša nego u istom razdoblju 2025. godine. Normalizirana potrošnja, koja pokazuje kretanje potrošnje bez utjecaja odstupanja temperature od prosjeka, porasla je još snažnije, za 3,84 %.

Najveća promjena dogodila se između dva kvartala. Nakon 131 GWh neto izvoza u prvom kvartalu, Hrvatska je u drugom kvartalu neto uvezla 1.121 GWh električne energije, čime je pokriveno gotovo 25 % potrošnje u tom razdoblju. Na razini cijelog prvog polugodišta neto uvozom je pokriveno 10,29 % ukupne potrošnje.

Uvoz ima i značajan financijski učinak. Tržišna vrijednost električne energije izvezene tijekom siječnja i veljače iznosila je oko 38 milijuna eura, dok je vrijednost uvezene električne energije od ožujka do lipnja dosegnula oko 142 milijuna eura. Razlika je približno 104 milijuna eura u samo šest mjeseci što je iznos koji odgovara ulaganju u oko 130 MW novih sunčanih elektrana u Hrvatskoj.

Sunčane elektrane nastavile su povećavati svoj doprinos domaćoj proizvodnji. U prvom polugodištu proizvele su 42,54 % više električne energije nego u istom razdoblju prošle godine, dok je njihova instalirana snaga povećana za 235 MW i početkom srpnja dosegnula preko 1500 MW. U lipnju su proizvele rekordnih 230 GWh, najviše u jednom mjesecu do sada, te pokrile gotovo 14 % hrvatske potrošnje električne energije. Ukupno su obnovljivi izvori u prvom polugodištu pokrili 58,22 % potrošnje.

Prva polovica godine pokazuje koliko je za smanjenje uvozne ovisnosti važno ubrzati izgradnju novih domaćih proizvodnih kapaciteta. Razvoj sunčanih elektrana daje sve veći doprinos, ali Hrvatskoj su potrebni dodatni kapaciteti svih obnovljivih izvora, uz baterijske spremnike i druge izvore fleksibilnosti, kako bi se povećala domaća proizvodnja i sigurnost opskrbe osobito u razdobljima smanjenih dotoka vode i visoke potrošnje.

Potrošnja električne energije

Potrošnja električne energije u Hrvatskoj nastavila je rasti i u drugom kvartalu 2026. godine. U prvom polugodištu ukupna potrošnja električne energije iznosila je 9.623 GWh, što je 131 GWh ili 1,38 % više nego u istom razdoblju 2025. godine. Tuzemna potrošnja istodobno je porasla za 153 GWh, odnosno 1,64 %. Tuzemna potrošnja odnosi se na potrošnju unutar elektroenergetskog sustava bez potrošnje reverzibilnih elektrana i crpki te energije utrošene za punjenje baterijskih spremnika.

Kako bi se uklonio utjecaj vremenskih prilika, potrošnja se promatra i kroz pokazatelj normalizirane potrošnje, odnosno potrošnje svedene na prosječnu temperaturu zraka. Normalizirana tuzemna potrošnja u prvom polugodištu 2026. iznosila je 9.585 GWh, što je 355 GWh ili 3,84 % više nego u istom razdoblju prošle godine. Normalizirani podaci tako pokazuju znatno snažniji rast potražnje za električnom energijom od onoga koji je vidljiv iz ostvarene potrošnje.

Na ostvarenu potrošnju značajno su utjecale temperature zraka. Od siječnja do svibnja temperature više od prosjeka smanjile su potrebu za električnom energijom za grijanje za 212 GWh. U lipnju je učinak bio suprotan: iznadprosječne temperature povećale su potrošnju električne energije za hlađenje za 90 GWh. Ukupan učinak vremenskih prilika u prvom polugodištu procjenjuje se tako na 112 GWh manje potrošnje, odnosno 2,20 %, u odnosu na potrošnju pri prosječnim temperaturama.

Proizvodnja i raspoloživa energija

U prvom polugodištu 2026. godine proizvodnja električne energije u Hrvatskoj iznosila je 7.117 GWh, što je 218 GWh ili 3,16 % više nego u istom razdoblju 2025. godine. Rast proizvodnje ostvaren je uz istodobni rast ukupne potrošnje električne energije, koja je u prvih šest mjeseci dosegnula 9.623 GWh.

Domaća proizvodnja osigurala je 73,96 % ukupne potrošnje električne energije. Preostalih 2.506 GWh ili 26,04 % osigurano je izvan Hrvatske, od čega je 1.516 GWh ili 15,75 % ukupne potrošnje činila planirana isporuka iz Nuklearne elektrane Krško (50 % hrvatskog udjela), a preostalih 990 GWh ili 10,29 % podmireno je neto uvozom.

Kretanja tijekom dva tromjesečja bila su vrlo različita. U prvom tromjesečju povoljna hidrologija omogućila je Hrvatskoj neto izvoz od 131 GWh, dok je u drugom tromjesečju zabilježen neto uvoz od 1.121 GWh. Na promjenu elektroenergetske bilance posebno su utjecali znatno slabija hidrologija od ožujka do lipnja, promjene u proizvodnji termoelektrana na fosilna goriva te rast proizvodnje sunčanih elektrana.

Gotovo četvrtina potrošnje u drugom tromjesečju pokrivena neto uvozom

Sunčane elektrane posebno su došle do izražaja u drugom tromjesečju, kada su pokrile 12,15 % ukupne potrošnje električne energije. Rast njihove proizvodnje posebno se poklopio sa snažnim porastom potražnje za električnom energijom tijekom visokih temperatura u lipnju.

Unatoč snažnom rastu proizvodnje sunčanih elektrana, Hrvatska je u drugom tromjesečju morala neto uvesti 1.121 GWh električne energije, odnosno 24,76 % ukupne potrošnje u tom razdoblju. To potvrđuje potrebu za daljnjim razvojem domaćih kapaciteta obnovljivih izvora energije kako bi se smanjila ovisnost o uvozu, osobito u razdobljima slabije hidrologije i povećane potrošnje.

Struktura proizvodnje i raspoložive energije u prvom polugodištu 2026. godine (H1 2026.)

Obnovljivi izvori energije proizveli su u prvom polugodištu 5.603 GWh električne energije, što je 91 GWh ili 1,65 % više nego u istom razdoblju prošle godine. Njihov udio u proizvodnji električne energije u Hrvatskoj iznosio je 78,73 %, dok su neobnovljivi izvori proizveli 1.514 GWh, odnosno 21,27 %.

Uz navedenu proizvodnju, hrvatski 50-postotni udio u Nuklearnoj elektrani Krško osigurao je dodatnih 1.516 GWh električne energije. Zajedno su proizvodnja u Hrvatskoj i hrvatski udio u NE Krško osigurali 8.633 GWh, odnosno 89,71 % ukupne potrošnje električne energije, dok je preostalih 990 GWh ili 10,29 % osigurano neto uvozom.

Hidroelektrane ostale su najveći pojedinačni domaći izvor električne energije s proizvodnjom od 2.895 GWh, gotovo jednako kao u prvom polugodištu 2025. godine (-6 GWh; -0,21 %). Njihova proizvodnja pokrila je 30,08 % ukupne potrošnje električne energije. Hidrološke prilike tijekom polugodišta bile su izrazito neujednačene: nakon iznadprosječno velikih dotoka u siječnju i veljači, od ožujka do lipnja uslijedilo je izrazito sušno razdoblje. Energetska vrijednost dotoka vode u prvih šest mjeseci bila je 550 GWh ili 14,96 % ispod višegodišnjeg prosjeka.

Najveći rast među obnovljivim izvorima nastavile su bilježiti sunčane elektrane. U prvom polugodištu proizvele su 764 GWh, odnosno 228 GWh ili 42,54 % više nego godinu ranije. Time su pokrile 7,94 % ukupne potrošnje električne energije, u odnosu na 5,65 % u istom razdoblju 2025. godine. Instalirana snaga sunčanih elektrana 1. srpnja 2026. iznosila je 1.513 MW, što je 413 MW više nego godinu ranije i 236 MW više nego početkom godine.

Vjetroelektrane su proizvele 1.498 GWh, što je 115 GWh ili 7,13 % manje nego u prvom polugodištu prošle godine. Njihova proizvodnja bila je i 78 GWh ili 4,95 % ispod višegodišnjeg prosjeka.

Elektrane na biomasu, bioplin i otpad proizvele su 446 GWh, odnosno 16 GWh ili 3,46 % manje nego godinu ranije. Geotermalna elektrana nije bila u pogonu ni u jednom od uspoređivanih razdoblja.

Termoelektrane na fosilna goriva proizvele su 1.396 GWh, što je 142 GWh ili 11,32 % više nego u istom razdoblju prošle godine. Njihovom je proizvodnjom pokriveno 14,51 % ukupne potrošnje električne energije.

Reverzibilne hidroelektrane proizvele su iz crpljene vode 114 GWh, odnosno 19 GWh ili 14,29 % manje nego godinu ranije, dok su baterijski spremnici u mrežu vratili 4 GWh prethodno pohranjene električne energije.

Geotermalna elektrana nije bila u pogonu ni u prvom kvartalu 2026. ni u istom razdoblju prethodne godine.

Promatraju li se zajedno hidroelektrane i ostali obnovljivi izvori energije, OIE su u prvom polugodištu proizveli 5.603 GWh i pokrili 58,22 % ukupne potrošnje električne energije. Hidroelektrane osigurale su 30,08 %, a ostali obnovljivi izvori 28,14 % potrošnje. U istom razdoblju isporuka iz NE Krško (50 % hrvatskog udjela) pokrila je 15,75 %, a termoelektrane na fosilna goriva 14,51 % ukupne potrošnje.

Vrijednost uvoza i izvoza. Tržišna vrijednost električne energije izvezene tijekom siječnja i veljače iznosila je oko 38 milijuna eura, dok je vrijednost uvezene električne energije od ožujka do lipnja dosegnula oko 142 milijuna eura. Razlika je približno 104 milijuna eura samo u prvih šest mjeseci 2026. godine, što je iznos koji odgovara ulaganju u oko 130 MW novih sunčanih elektrana u Hrvatskoj.

Emisije CO₂. Zahvaljujući strukturi proizvodnje, emisije stakleničkih plinova povezane s proizvodnjom električne energije u Hrvatskoj u prvom polugodištu iznosile su 0,688 MtCO₂, odnosno prosječno 96 g CO₂eq/kWh. Prema podacima na kojima se temelji izvješće, riječ je o najnižoj ukupnoj količini emisija zabilježenoj u prvom polugodištu.

Povijesno visoka vršna opterećenja. U prvom polugodištu zabilježena su vrlo visoka vršna opterećenja i dnevna potrošnja. U prvom tromjesečju, tijekom zimske sezone grijanja, maksimalno 15-minutno opterećenje dosegnulo je 3.268 MW, a maksimalna dnevna potrošnja 67.465 MWh. U drugom tromjesečju, tijekom toplinskog vala u lipnju, zabilježene su još više vrijednosti: 3.687 MW vršnog 15-minutnog opterećenja i rekordnih 70.348 MWh dnevne potrošnje, što pokazuje sve veći utjecaj ljetnog hlađenja na elektroenergetski sustav. Rekordno vršno opterećenje u lipnju pokazuje da se razdoblje najvećeg opterećenja elektroenergetskog sustava sve više pomiče iz zimskih prema ljetnim mjesecima, kada zbog visokih temperatura snažno raste potrošnja električne energije za hlađenje.

Proizvodnja ostalih obnovljivih izvora prema tehnologijama

Razvoj novih kapaciteta obnovljivih izvora energije u prvom polugodištu 2026. nastavljen je sporijim tempom nego prethodnih godina. U prvih šest mjeseci instalirano je dodatnih 235 MW, i to isključivo u sunčanim elektranama. U istom razdoblju u pogon nije ušla niti jedna nova vjetroelektrana, čiji se razvoj usporava još od 2022. godine.

Unatoč slabijoj hidrologiji i manjoj proizvodnji vjetroelektrana, novi kapaciteti sunčanih elektrana omogućili su nastavak rasta proizvodnje iz obnovljivih izvora. U prvom polugodištu 2026. proizvodnja iz obnovljivih izvora bila je 101 GWh ili 1,83 % veća nego u istom razdoblju prošle godine.

Posebno se ističe proizvodnja sunčanih elektrana. Samo u lipnju proizvele su rekordnih 230 GWh električne energije, najviše u jednom mjesecu do sada, te pokrile 13,99 % ukupne hrvatske potrošnje električne energije.

Na dan 1. srpnja 2026. u Hrvatskoj je bilo instalirano ukupno 1.513 MW sunčanih elektrana, od čega 1.301 MW na distribucijskoj, a svega 211,7 MW na prijenosnoj mreži. Na distribucijskoj mreži 338,2 MW odnosi se na kućanstva sa samoopskrbom, 480,2 MW na poduzetnike s vlastitom proizvodnjom, a 482,7 MW na proizvođače električne energije. Na prijenosnoj mreži priključeno je 211,7 MW proizvođača. U prvih šest mjeseci 2026. instalirano je oko 236 MW novih sunčanih kapaciteta, od čega 143,5 MW na distribucijskoj i 92,5 MW na prijenosnoj mreži.

U posljednje tri godine kapacitet sunčanih elektrana povećavao se prosječno za oko 35 MW mjesečno, a novi kapaciteti kontinuirano povećavaju njihovu godišnju proizvodnju. Nastavi li se takva dinamika, proizvodnja sunčanih elektrana mogla bi do kraja 2030. dosegnuti oko 3 TWh godišnje, što bi odgovaralo približno 15 % današnje godišnje potrošnje električne energije.

Dosadašnja dinamika razvoja sunčanih elektrana stoga je značajna, ali postoji prostor za njezino dodatno ubrzanje. Istodobno je za uravnoteženiji razvoj obnovljivih izvora potrebno ponovno pokrenuti investicijski ciklus u vjetroelektrane, čiji novi kapaciteti u prvom polugodištu 2026. nisu rasli.

Energetska vrijednost dotoka vode za hidroelektrane posljednjih godina pokazuje trend smanjenja, dok proizvodnja ostalih obnovljivih izvora raste ponajprije zahvaljujući povećanju instaliranih kapaciteta sunčanih elektrana. Takva kretanja dodatno pokazuju važnost diversifikacije obnovljivog proizvodnog miksa, kako bi se smanjila ovisnost proizvodnje o pojedinom izvoru i vremenskim prilikama.

Cijene električne energije na hrvatskom tržištu CROPEX

Prosječna cijena električne energije na hrvatskom tržištu CROPEX u prvom polugodištu 2026. iznosila je 111,77 €/MWh, što je 4,83 €/MWh ili 4,51 % više nego u istom razdoblju 2025. godine.

U prvom tromjesečju prosječna cijena iznosila je 120,96 €/MWh i bila je 8,95 €/MWh ili 6,93 % niža nego u prvom tromjesečju prošle godine. U drugom tromjesečju prosječna cijena spustila se na 103,29 €/MWh, ali je bila 18,61 €/MWh ili 21,97 % viša nego u istom razdoblju 2025. godine.

Više od 219 sati negativnih cijena u šest mjeseci

Istodobno je snažno porastao broj razdoblja s negativnim cijenama električne energije. U prvom tromjesečju negativne cijene zabilježene su u 92 petnaestominutna intervala, dok ih je u drugom tromjesečju bilo čak 786. Ukupno je u prvih šest mjeseci 2026. zabilježeno 878 petnaestominutnih intervala s negativnim cijenama, odnosno 219,5 sati. To znači da su cijene bile negativne tijekom 5,05 % ukupnog vremena u prvom polugodištu, pri čemu su se takva razdoblja najčešće pojavljivala vikendom.

Povećanje broja negativnih cijena vremenski se podudara s rastom proizvodnje sunčanih elektrana u Hrvatskoj i Europi, posebno u razdobljima visoke proizvodnje i niže potrošnje. Istodobno, velike razlike između razdoblja niskih i visokih cijena povećavaju volatilnost na tržištu električne energije.

Sve češće negativne cijene jasno pokazuju rastuću potrebu za baterijskim spremnicima i drugim izvorima fleksibilnosti koji mogu preuzeti višak električne energije kada je proizvodnja velika, a vratiti je u sustav u razdobljima veće potražnje.

Zaključak

Prva polovica 2026. godine pokazala je koliko je za hrvatsku elektroenergetsku bilancu važno povećavati domaću proizvodnju električne energije i istodobno razvijati fleksibilnost sustava. Nakon vrlo dobrih dotoka vode početkom godine, od ožujka do lipnja uslijedilo je izrazito sušno razdoblje, pa je energetska vrijednost dotoka vode u prvih šest mjeseci bila 14,96 % ispod višegodišnjeg prosjeka. Posljedice su jasno vidljive u bilanci: nakon 131 GWh neto izvoza u prvom kvartalu, Hrvatska je u drugom kvartalu neto uvezla 1.121 GWh električne energije, odnosno gotovo četvrtinu ukupne potrošnje u tom razdoblju.

Istodobno se povećava potrošnja električne energije, ali se mijenja i razdoblje najvećeg opterećenja elektroenergetskog sustava. Dok su se vršna opterećenja tradicionalno povezivala sa zimskim mjesecima i potrošnjom za grijanje, sve izraženija ljetna potrošnja za hlađenje pomiče vršna opterećenja iz zime prema ljetu. U prvom kvartalu maksimalno 15-minutno opterećenje iznosilo je 3.268 MW, dok je tijekom toplinskog vala u lipnju dosegnulo rekordnih 3.687 MW. Istodobno je zabilježena i rekordna dnevna potrošnja od 70.348 MWh. Ova promjena dodatno povećava važnost razvoja domaćih proizvodnih kapaciteta, mreže i sustava za pohranu energije koji mogu odgovoriti na rastuća ljetna opterećenja.

Sunčane elektrane sve značajnije doprinose pokrivanju upravo ljetne potrošnje. Njihova je proizvodnja u prvom polugodištu porasla za 42,54 %, dok su u lipnju proizvele rekordnih 230 GWh i pokrile gotovo 14 % ukupne hrvatske potrošnje električne energije. Međutim, u prvih šest mjeseci izgrađeno je oko 236 MW novih sunčanih elektrana, dok nije izgrađena niti jedna nova vjetroelektrana. Za smanjenje uvozne ovisnosti potreban je brži i uravnoteženiji razvoj novih domaćih obnovljivih kapaciteta.

Financijska strana uvozne ovisnosti također je značajna. Tržišna vrijednost uvezene električne energije od ožujka do lipnja dosegnula je oko 142 milijuna eura, dok je vrijednost izvoza tijekom siječnja i veljače iznosila oko 38 milijuna eura. Razlika od približno 104 milijuna eura u samo šest mjeseci odgovara ulaganju u oko 130 MW novih sunčanih elektrana u Hrvatskoj.

Fleksibilnost postaje jednako važna kao i nova proizvodnja

Kretanje tržišnih cijena dodatno pokazuje koliko se hrvatski elektroenergetski sustav mijenja. Prosječna cijena električne energije na CROPEX-u u prvom polugodištu iznosila je 111,77 €/MWh, što je 4,51 % više nego godinu ranije. Istodobno su tijekom čak 219,5 sati cijene bile negativne, odnosno tijekom 5,05 % ukupnog vremena u prvih šest mjeseci.

Činjenica da Hrvatska tijekom dijela godine bilježi sve češća razdoblja negativnih cijena, a u drugim razdobljima mora značajno uvoziti električnu energiju, pokazuje potrebu za istodobnim razvojem novih obnovljivih kapaciteta, baterijskih spremnika i drugih izvora fleksibilnosti. Sustavi za pohranu omogućuju preuzimanje električne energije u razdobljima viška proizvodnje i njezino korištenje kada proizvodnja ne može zadovoljiti potrošnju.

Važnost razvoja sustava za pohranu energije potvrđena je i prvom nacionalnom studijom o baterijskim sustavima, koju su za OIEH izradili Energetski institut Hrvoje Požar i Fakultet elektrotehnike i računarstva uz podršku EBRD-a.

OIEH će nastaviti aktivno promicati razvoj obnovljivih izvora energije kroz stručne analize, projekte i konferencije. Poseban naglasak bit će stavljen na projekt „Renewables for All“, koji se provodi u okviru programa EUKI, a usmjeren je na razvoj ugovora o kupnji električne energije (PPA), energetskih zajednica i aktivnog sudjelovanja građana i lokalnih zajednica u energetskoj tranziciji.

U sklopu projekta „Renewables for All“, OIEH 7. listopada od 14:00 do 15:00 sati organizira webinar „PPA u praksi – Novi modeli nabave energije za lokalne zajednice i poduzetnike“. Na webinaru će biti predstavljeno što su PPA ugovori i kako funkcionira dugoročna nabava električne energije iz obnovljivih izvora, uz primjere njihove praktične primjene na lokalnoj razini, uključujući studiju slučaja PPA ugovora za energetsku zajednicu na Cresu i iskustvo provedbe PPA projekta za lokalnu zajednicu u Francuskoj. Razgovarat će se i o tome kako PPA modeli mogu doprinijeti energetskoj tranziciji lokalnih zajednica, povećanju konkurentnosti poduzeća te većoj energetskoj neovisnosti jedinica lokalne i regionalne samouprave. Sudjelovanje na webinaru je besplatno, a prijave su otvorene.

Ovaj projekt dio je Europske klimatske inicijative (EUKI) Saveznog ministarstva za okoliš, zaštitu prirode, nuklearnu sigurnost i zaštitu od klimatskih promjena (BMUKN) Njemačke.

O ključnim pitanjima razvoja obnovljivih izvora energije, fleksibilnosti elektroenergetskog sustava, baterijskih spremnika, mreže i tržišta električne energije raspravljat će se i na događanjima OIEH-a tijekom 2027. godine. Solar Flex Croatia održat će se 10. ožujka 2027. u Zagrebu, a Dani OIE od 2. do 4. lipnja 2027. u Šibeniku, ponovno okupljajući predstavnike energetskog sektora, industrije, institucija i stručne javnosti.

Elektroenergetski pregled za drugi kvartal 2026. godine izrađen je u suradnji s Dalmatinskom energetskom agencijom (DEA).