Čak osamdeset organizacija civilnog društva, energetskih agencija, institucija i tvrtki predalo je svoje zajedničke zahtjeve novoizabranim zastupnicima i zastupnicama u Hrvatskom saboru, tražeći snažnu tranziciju prema niskougljičnom razvoju i stvaranju novih radnih mjesta. Upravo je aktualan trenutak ključan za stvaranje kvalitetnog temelja za istinski održiv oporavak!
Pred novim sazivom Vlade Republike Hrvatske i Sabora važne su odluke, a pred svima nama je period oporavka od jedne od najvećih zdravstvenih, ali i ekonomskih kriza u novijoj povijesti. Taj će oporavak biti posebno zahtjevan za hrvatsko gospodarstvo, a složenost i povezanost uzroka i posljedica krize je tolika da je potrebna suradnja svih razina društva. Ovo je poziv za suradnju i oporavak od krize u smjeru intenzivnog poticanja i razvoja zelenog gospodarstva, kako ga je prepoznala i Europska unija koje smo punopravna članica. Važnije od toga je što je Europska unija spremna zeleni oporavak popratiti i zelenim financijama. “Ovaj moment moramo iskoristiti punim plućima”” naglasio je Luka Tomac iz Zelene akcije.
Upravo sada imamo jedinstvenu priliku za ulaganja koja će dati snažan poticaj razvoju vlastitih resursa – u znanje i ljude, u održive i obnovljive domaće izvore energije, domaću industriju i poljoprivrednu proizvodnju, u inovacije i u povećanje kvalitete života u gradovima.
“Sve razvojne i investicijske odluke i akcije koje pokrenemo u narednih šest mjeseci, definirat će naš razvoj u sljedećih desetak godina, a time i našu mogućnost djelovanja na smanjenje emisija ugljika i neminovnu prilagodbu klimatskim promjenama”, rekla je Ivana Rogulj, programska direktorica Društva za oblikovanje održivog razvoja.
Već sada je iznos potrebnih ulaganja niži od troška šteta i ukupnih koristi za hrvatsko društvo i gospodarstvo.
“Na novoj Vladi je da ovu jedinstvenu priliku prepozna i iskoristi, te da se kao društvo okrenemo novom, niskougljičnom i održivom razvoju, stvaranju radnih mjesta i osiguravanju boljih mogućnosti za buduće generacije”, naveo je Zoran Kordić, upravitelj Zelene energetske zadruge.
Navedene zahtjeve za zeleni oporavak i zeleni rast, koji su predani Vladi i Saboru, formirali su Društvo za oblikovanje održivog razvoja, Greenpeace u Hrvatskoj, Zelena akcija i Zelena energetska zadruga te pozivaju institucije na otvoreni dijalog, suradnju i zajedničku akciju.
Stoga, u ime organizacija hrvatskog civilnog društva, u ime skupine 550 hrvatskih znanstvenika za klimu, u ime pet regionalnih razvojnih i energetskih agencija, u ime stručnjaka u zaštiti okoliša, u ime Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, gospodarskog interesnog udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, Stručne udruge za sunčevu energiju, u ime mladih iz pokreta Štrajka školaraca za klimu, u ime članova Hrvatske zajednice znanja i inovacija za klimu pod Europskim institutom za inovacije i tehnologiju, u ime različitih drugih stručnih organizacija i tvrtki, udruge predaju Vladi i Saboru svoje zajedničke zahtjeve za zeleni oporavak i zeleni rast te pozivaju na otvoreni dijalog, suradnju i zajedničku akciju.
Poziv na podršku zahtjevima otvoren je i dalje, a zajednički dijalog potpisnika inicijative s predstavnicima nove Vlade i saborskim zastupnicima planiran je za rujan. Detalje dopisa i potpisnike možete pronaći na sljedećoj poveznici, a sve organizacije, tvrtke i institucije, posebno jedinice lokalne samouprave, udruge pozivaju da se pridruže zahtjevima. Slijedi osam točaka Zahtjeva za zeleni oporavak i održivi razvoj Hrvatske:
- Uskladiti sve klimatsko-energetske politike, počevši sa Strategijom niskougljičnog razvoja, s Europskim zelenim planom te, kroz dodatnu ambiciju, iskoristiti priliku za pozicioniranje na EU i globalnoj sceni, što podrazumijeva izradu plana smanjenja emisija stakleničkih plinova za 65% do 2030. te potpuno uklanjanje mjera, istraživanja i pravaca razvoja koji uključuju fosilna goriva. S tim u vezi uskladiti i sektorske strategije koje bi trebale proizlaziti iz razvojne strategije;
- Obustaviti sva ulaganja u fosilnu industriju, istraživanje i infrastrukturu za iskorištavanje fosilnih goriva te subvencioniranjem fosilnih goriva, a time oslobođena sredstva iz proračuna preusmjeriti u poticanje energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, borbu protiv energetskog siromaštva i prateća istraživanja i razvoj;
- Osigurati da obnova potresom pogođenih zgrada bude sveobuhvatna i niskougljična, u skladu s gotovo nultim energetskim standardom ili energetski najvišim tehnički mogućim standardom te napraviti plan za postupnu obnovu cijelog javnog (posebice obrazovnog i zdravstvenog) te stambenog fonda po istim načelima i uvjetima;
- Poticati građane i zajednice građana te im omogućiti da budu aktivni sudionici u energetskoj tranziciji – izradom povoljnog zakonodavnog okvira i osiguravanjem adekvatne edukacijske, provedbene i financijske podrške, vodeći pritom računa o osiguravanju istih uvjeta za građane iz ugroženih skupina. Osigurati građanima mogućnost samoopskrbe, proizvodnje energije i udruživanja u zajednice proizvođača energije, vodeći računa ne samo o zakonodavnom okviru u području energetike, nego i o barijerama koje proizlaze iz drugih zakona;
- Ulagati u održivi promet i poticati održivu mobilnost – izgradnju biciklističke infrastrukture te u promjenu modaliteta prijevoza – osiguravajući adekvatan i dostupan javni prijevoz, posebice u segmentu modernizacije infrastrukture željezničkog prometa. Ulagati u pomoćnu infrastrukturu za razvoj e-mobilnosti te poticati prelazak na e-mobilnost i alternativna goriva (u koje se ne ubraja plin);
- Omogućiti ulaganja u zelena radna mjesta te poticati i promovirati razvoj zelene i održive industrije stvaranjem nužnih preduvjeta za povlačenje raspoloživih EU sredstava kroz hitnu prilagodbu i doradu nacionalnog zakonodavnog i strateškog okvira te time omogućiti učinkovit i dugotrajan oporavak od krize i ispunjenje uvjeta za kružno gospodarstvo. To podrazumijeva i stavljanje naglaska na klimatski aspekt u svim tematskim ciljevima prilikom programiranja sredstava iz europskih fondova za period 2021.-2027. godine, uz visoku razinu suradnje sa svim sektorima;
- Poticati lokalnu i ekološku proizvodnju hrane kao niskougljičnu mjeru te mjeru prilagodbe na utjecaj već neizbježnih klimatskih promjena koje zajedno s COVID-19 krizom sa sobom nose nestabilnost opskrbe hranom te time djelujući u skladu sa strategijom „Od polja do stola“, održivo koristiti prirodna bogatstva Hrvatske i doprinositi zdravlju i blagostanju;
- Omogućiti jedinicama regionalne i lokalne samouprave provedbu i ulaganje u mjere koje će osigurati adekvatnu prilagodbu na one klimatske promjene koje su sada već neizbježne, uključujući infrastrukturu, usluge i edukaciju građana, temeljene većinom na zelenim rješenjima te potičući ih pritom na okretanje niskougljičnom i bezugljičnom razvoju.
