IZDVAJAMO: 

Baza plitkih geotermalnih sustava dostupna široj javnosti

S posljednjim danom lipnja 2024. godine, zaključeno je finalno izvješće projekta Mapiranje plitkih geotermalnih sustava u Republici Hrvatskoj – PLIGES, te je javno puštena u rad mrežna aplikacija izvedenih sustava. Projekt, čiji je nositelj Sveučilište u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogradnje, a prvi partner Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, te drugi partner TT inženjering d.o.o., financirali su Island, Lihtenštajn i Norveška u sklopu Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora (EGP) 2014. – 2021. Prvi je to sveobuhvatni pregled geotermalnih dizalica topline u Republici Hrvatskoj koje koriste tlo te podzemne i površinske vode kao izvor topline. Podaci iz baze izvedenih sustava poslužili su za procjenu godišnje proizvodnje toplinske energije plitkih geotermalnih sustava u MWh i ušteda u smanjenju emisija CO2. Vrijedni parametri preneseni su u interaktivnu GIS kartu koja je javno dostupna za pregled i unos novih sustava. Prikupljeni podaci od interesa su za znanstvenu i stručnu zajednicu, potencijalne investitore, širu javnost s ciljem razvoja sektora grijanja i hlađenja s što većom penetracijom obnovljivih izvora energije…Pročitaj više

Energetska tranzicija: ‘Gradnjom vjetroelektrana na moru Istra želi postati CO2 neutralna regija’

Istarska regionalna energetska agencija nedavno je dovršila studiju „Planiranje razvoja uključive vjetroelektrane na moru za područje Istarske županije“ u kojoj se načelno predviđaju tri lokacije – u teritorijalnom moru na sjevernom Jadranu te dvije u Isključivom gospodarskom području. No zakonskih pretpostavki za gradnju takve elektrane još nema, a zanimljivo je da se u studiji navode i mogući turistički benefiti. Pučinske vjetroelektrane su monumentalni projekti, po pitanju investicije i snage. Kako navode autori, tipično su veće od 1 gigavata instaliranog kapaciteta, obuhvaćaju prostor od 400 četvornih kilometara i više, a stoje vrtoglavih od dvije milijarde eura naviše. Iako je cijela priča tek u početku i sve je još u fazi studije, o čemu se točno radi te može li se uopće očekivati gradnja vjetroelektrana na moru, pokušali smo doznati od župana Istarske županije Borisa Miletića. „Zelene politike su jedan od naših prioriteta u Istarskoj županiji koja želi biti energetski samodostatna te slijediti zelene direktive EU-a, što znači napustiti sva fosilna goriva do 2050.…Pročitaj više

Smisao elektrane je dijeljenje struje između investitora

Konačno je poznato na koji će način funkcionirati novoosnovano gradsko poduzeće Križevci energija. U Gradu Križevcima, doduše, planiraju da već kroz nekoliko mjeseci to ni neće biti klasična gradska firma, već da će građani i energetske zadruge kroz investicije preuzeti većinski dio poduzeća čiji je primarni cilj ulaganje u veliku fotonaponsku, odnosno solarnu elektranu u Trsteniku snage 4,9 megavata. Bit će to ujedno i prvi projekt takvog tipa u Hrvatskoj pa će Križevci biti svojevrsni „pokusni kunić“ na domaćoj energetskoj sceni kad je u pitanju ovakav tip vlasništva nad proizvodnjom električne energije, no nešto slično već neko vrijeme postoji na zapadu. I funkcionira. – Cilj je poduzeće dokapitalizirati kroz javni poziv i da se ono otvori energetskim zadrugama i građanima. Očekivani glavni resurs projekta bit će 6000 mw/h godišnje proizvedene električne energije. Nije cilj da grad ima stopostotno vlasništvo, već dijeljenje električne energije među dionicima koji će uložiti – rekao je gradonačelnik Mario Rajn…Pročitaj više

Obnovljivi izvori: Kako bi pješčana baterija mogla transformirati čistu energiju

Na kraju krivudavog seoskog puta u zapadnoj Finskoj, četiri mlada inženjera vjeruju da imaju mogući odgovor na jedan od najvećih izazova zelene energije. Izazov je kako osigurati stabilnu opskrbu grijanjem tijekom cijele godine iz obnovljivih izvora energije, unatoč promjenama godišnjih doba i promjenjivim vremenskim uvjetima. Odgovor koji se krije u elektrani Vatajankoski, 270 kilometara sjeveroistočno od glavnog grada Finske, Helsinkija, nevjerojatno je jednostavan, obilan i jeftin: pijesak. Elektrana Vatajankoski je dom prve komercijalne pješčane baterije na svijetu. Potpuno zatvorena u sedam metara visokom čeličnom kontejneru, ova baterija se sastoji od 100 tona građevinskog pijeska niže kvalitete, dvije cijevi centralnog grijanja i jednog ventilatora. Pijesak postaje baterija nakon što se zagrije na 600 stupnjeva Celzijusa pomoću električne energije koju proizvode vjetroturbine i solarni paneli u Finskoj, koje je osigurao Vatajankoski, vlasnici elektrane…Pročitaj više

VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER