IZDVAJAMO:

Hrvatska treća u EU po proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora

Prema podacima Eurostata, OIE su 2024. činili 47,5% bruto potrošnje električne energije u EU, što je rast od 2,1 postotna boda u odnosu na godinu ranije i gotovo trostruko više nego 2004., kada je udio iznosio 15,9%. Najveći doprinos proizvodnji iz obnovljivih izvora imali su energija vjetra s 38% i hidroenergija s 26,4%, dok je solarna energija sudjelovala s 23,4% i ujedno bilježila najbrži rast, s povećanjem proizvodnje sa 7,4 teravatsati u 2008. na 304 teravatsata u 2024. godini. Po udjelu obnovljivih izvora u potrošnji električne energije prednjače Austrija, Švedska i Danska, dok je Hrvatska s 58% na šestom mjestu u EU. Gleda li se samo proizvodnja električne energije, Hrvatska ostvaruje još bolji rezultat jer je, s udjelom od 73,7% iz obnovljivih izvora, treća u EU, iza Danske i Portugala, pri čemu se najveći dio domaće proizvodnje temelji na hidroenergiji…Pročitaj više

Solar Quality Summit Europe 2026: fokus na umjetnoj inteligenciji

Solar Quality Summit Europe 2026, vodeći europski skup posvećen kvaliteti i dugoročnoj pouzdanosti solarnih projekata, održat će se 17. i 18. veljače 2026. u Barceloni, uz partnerstvo OIEH-a. Riječ je o četvrtom izdanju konferencije koja okuplja dionike iz solarne industrije s ciljem razmjene znanja, iskustava i najnovijih rješenja za solarne sustave i sustave za pohranu energije. Kako bi se osigurao održiv rast solarnog sektora, projekti moraju biti temeljeni na inovacijama, operativnoj izvrsnosti i snažnom sustavu osiguranja kvalitete. Upravo na tim temeljima gradi se program ovogodišnjeg summita. U središte programa ove se godine stavlja umjetna inteligencija kako bi se detaljno sagledale mogućnosti koje ona donosi za podizanje kvalitete, pouzdanosti i financijske učinkovitosti solarnih projekata, od faze projektiranja i izgradnje do pogona i dugoročnog održavanja.…Pročitaj više

Koliko energije zapravo treba za proizvodnju kilograma povrća

Proizvodnja povrća zahtijeva znatnu količinu energije, neovisno o njegovoj hranidbenoj vrijednosti, a potrošnja uvelike ovisi o tehnologiji uzgoja. Povrće s otvorenog polja energetski je najučinkovitije, s potrošnjom od oko 0,2 do 1 kWh po kilogramu, dok grijani plastenici troše približno 0,5 do 1,5 kWh po kilogramu. Najveću potrošnju imaju moderni staklenici s kontroliranom klimom i umjetnom rasvjetom, gdje ona doseže 10 do 15 kWh po kilogramu. Značajan dio energetskog otiska nastaje i nakon berbe jer skladištenje u hladnjačama može potrošiti jednaku ili veću količinu energije od same proizvodnje, zbog čega tehnologija uzgoja presudno određuje ukupnu energetsku „cijenu“ povrća. Upravo zato sve veći značaj ima primjena obnovljivih izvora kao što su agrosolarna energija, bioplin, geotermalna toplina i drugi oblici lokalno dostupnih resursa. Oni osim što smanjuju operativne troškove, omogućuju i veću otpornost proizvodnje na klimatske ekstreme i promjenjive cijene energenata…Pročitaj više

Güttler: Ne možemo izbjeći nastavak zagrijavanja, ali ima pozitivnih promjena u sektoru OIE

U središnjem Dnevnik HTV-a o posljedicama klimatskih promjena govorio je Ivan Güttler, glavni ravnatelj Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), upozorivši da već desetljećima svjedočimo sustavnom zagrijavanju planeta, otprilike trećinu stupnja po desetljeću. Posljedice su vidljive i u Hrvatskoj, razina Jadranskog mora raste 2 do 3 milimetra godišnje. Istaknuo je kako prirodni fenomeni poput El Niña uzrokuju kratkotrajne anomalije, dok klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem imaju dugoročan i globalan učinak. Kao pozitivan pomak naveo je energetiku, gdje su ulaganja u obnovljive izvore danas globalno dvostruko veća od ulaganja u fosilne izvore. Pozitivni trendovi vidljivi su i u Hrvatskoj, instalirani kapacitet sunčanih elektrana premašio je 1 GW, čime solarna energija postaje sve važniji dio elektroenergetskog sustava…Pročitaj više

VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER