Svugdje dostupna, ali ne i svugdje iskorištena, Sunčeva energija je ogroman potencijal. I u Hrvatskoj je on mnogo veći od dosadašnje primjene – predstavlja veliku priliku za proizvodnju iz domaćih resursa, razvoj industrije, a to znači i dugoročno smanjenje uvoza, otvaranje novih radnih mjesta, razvoj lokalne zajednice i rast standarda građana. Prepoznaje to i udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) koje se kroz različite inicijative zalaže za solarni razvoj u Hrvatskoj, ali i šire, te modela koji će obnovljivu energiju dovesti do masovnijeg broja industrije i građana.
Stoga je dobar trenutak da se na Svjetski dan Sunca, koji se svake godine obilježava 3. svibnja, podsjetimo na važnost Sunčeve energije, koja unatoč svemu nastavlja igrati važnu ulogu u transformaciji energetskog sustava, te na nedavnu inicijativu udruženja SolarPower Europe kojoj se pridružio OIEH i kojom se ta uloga želi još više ojačati.
Bez solarne energije nema uspješne klimatske tranzicije
Deset europskih istraživačkih instituta i 18 nacionalnih udruženja, među kojima je i OIEH, adresirali su na Europsku komisiju zajedničku izjavu kojom pozivaju na priznavanje strateškog značaja solarne industrijske za uspješnu europsku energetsku i klimatsku tranziciju.
„Dugoročna strategija Europske komisije jasno pokazuje da će se za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine udio obnovljive električne energije morati značajno povećati u svim sektorima, čineći najmanje 80 posto europske proizvodnje energije. Bez obnovljivih izvora i bez solarne energije neće se dogoditi europska tranzicija i ostvariti ambicija da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent“, upozoravaju.
Financijski i politički okvir – preduvjet za rast novih kapaciteta
Europa bi mogla postati klimatski neutralna i prije 2050. godine, pokazuje nedavna objavljena studija Renewable Europe – How to make Europe’s energy system climate-neutral before 2050, koju potpisuju SolarPower Europe i finsko Sveučilište LUT studija, a solarna energija bi trebala generirati više od 60 posto električne energije do 2050. godine. No, kako se ističe u studiji, da bi se postigao energetski sustav baziran na 100 posto obnovljivoj energiji do 2050., u kojem je solarna energija jedan od glavnih stupova energetske tranzicije, ‘policymakeri’ se moraju usredotočiti na stvaranje političkog i financijskog okvira koji će potaknuti rast novih kapaciteta.
Solarna energija neće imati samo ključnu ulogu u postizanju europskih ciljeva u obnovljivim izvorima, također se napominje, ona ima značajan potencijal i za proizvodnju obnovljivog vodika koji je potreban za dekarbonizaciju toplinskog i transportnog sektora.
Domaća solarna proizvodnja – društveno i ekonomski korisna proizvodnja
Europa i dalje ima tehnološko liderstvo u solarnoj tehnologiji, no kako bi zadržala taj položaj, mora osigurati da udio proizvoda i tehnologija potrebnih za potporu Europskom zelenom planu bude ‘made in Europe’, odnosno porijekom iz kontinenta. Iz tog je razloga, kroz europsku industrijsku strategiju, od velike važnosti podržati rast snažne europske solarne industrije. Ona može osigurati socijalno pravednu energetsku tranziciju te stvoriti više od 500 tisuća visokokvalificiranih radnih mjesta u Europi do 2030. godine, uz društveno-ekonomske koristi u svim državama članicama.
Solarna je proizvodnja, s podrškom politika koje vrednuju održivost i najbolje ekološke performanse, ekonomski izvediva. Sada je nužna dosljedna strategija za podršku industrijskog razvoja. Javno i privatno financiranje, konkurentni troškovi električne energije i sveobuhvatni administrativni okvir potrebni su kako bi se EU u potpunosti mogla iskoristiti prednosti sljedećeg solarnog desetljeća.
Ulaganje u solarnu energiju učinit će gospodarstva konkurentnijima i usmjeriti svijet prema fleksibilnijoj i čišćoj energetskoj budućnosti.
