Geotermalna bušotina grijat će plastenike, sajam i toplice

Foto: Erwan Hesry, Unsplash

Agresija na Ukrajinu i odgovor Zapada u vidu gospodarskih sankcija Rusiji u prvi su plan gurnuli pitanje energetske samodostatnosti, a da u njezinu postizanju, uz države, važnu ulogu mogu igrati i lokalne zajednice pokazuje primjer Bjelovara, kojemu je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU ovih dana odobrilo geotermalni projekt vrijedan ukupno 3,4 milijuna eura, piše Večernji list.

Riječ je o projektu kroz koji bi se, novcem zajedničkog fonda Norveške, Lihtenštajna i Islanda namijenjenog, među ostalim, poticanju zelene energije u Europskom gospodarskom prostoru, sufinancirala izgradnja geotermalne bušotine. A ta bi bušotina, kako je rekao bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak, trebala grijati buduću gospodarsku zonu s plastenicima za uzgoj povrća na 80 hektara, Bjelovarski sajam i toplice koje grad namjerava izgraditi uz pomoć novca iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Isti fond s dva milijuna kuna financira projektnu dokumentaciju za ovu bušotinu, a gradu je trebalo dvije godine da bi dobio dozvolu resornog ministarstva.

Hrebak kaće da su sada su u fazi idejnog projekta, a očekuje da će glavni projekt biti gotov početkom iduće godine, dok je početak samog bušenja planiran za iduće proljeće. Uvjeren je, piše Večernji list, da su ovi rokovi realni jer grad ima iskusnu i uigranu ekipu za izradu projekata i privlačenje fondova, a brzina je nužna i zbog činjenice da je rok za korištenje novca odobrenog za projektiranje i izvođenje radova kraj 2023. godine.

Čitav projekt počiva na ranije provedenim istraživanjima koja su pokazala da bi bušotina na području koje se nalazi usred buduće poslovne zone na 1500 metara dubine dala vodu temperature između 70 i 80 Celzijevih stupnjeva. Procijenjeni toplinski kapacitet ove bušotine je oko 4 MW, što bi trebalo biti dovoljno za grijanje planiranih objekata. Da bi se planirano do kraja provelo, nakon izgradnje geotermalne bušotine bit će potrebno izgraditi i toplanu. Hrebak napominje da ta investicija nije skupa koliko sama bušotina te da će grad naći način da financira toplanu, bilo iz vlastitih sredstava, bilo uz pomoć države.

Bjelovarski grdonačelnik ističe da Hrvatska, prema nekim stručnjacima, ima potencijal od 500 MW za proizvodnju električne energije iz geotermalnih izvora i pet do šest puta veći potencijal u proizvodnji topline. “To je put kojim Hrvatska treba ići, pogotovo u kontinentalnom dijelu, gdje se tijekom zimskih mjeseci čitavi gradovi mogu grijati iz ovih izvora”, uvjeren je bjelovarski gradonačelnik. Dodaje i kako njegov grad ide u smjeru kojim bi kroz narednih nekoliko godina trebao osigurati energetsku samodostatnost, pri čemu spominje još tri do četiri projekta koji bi trebali osigurati grijanje čitavog grada.

Da je put kojim je krenuo Bjelovar dobar primjer smatraju i u udruženju Obnovljivi izvori energije Hrvatske, čija direktorica Maja Pokrovac ističe višestruku dobrobit korištenja obnovljivih izvora, ne samo u energetskom smislu nego i u jačanju uloge lokalne zajednice.

„Inicirajući takve projekte gradovi i općine šalju pozitivnu poruku ulagačima, otvaraju prostor za nove poslovne modele i dugoročno ostvaruju uštedu u proračunu. Time financijska sredstva iz lokalnih proračuna oslobađaju za podizanje standarda svojih građana. Sva su dosadašnja istraživanja pokazala da građani to itekako prepoznaju i vrlo pozitivno ocjenjuju lokalnu vlast koja inicira i provodi ovakve projekte. Spajanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora s poljoprivrednom djelatnošću ili otvaranje energetsko-industrijskih zona, u kojima se povezuju proizvođači i potrošači energije, ulaganje je u održivu i sigurnu budućnost koja će biti otporna na globalne poremećaje cijena. Svi to mogu, ne treba čekati nego slijediti već postojeće dobre primjere. Grad Bjelovar je svakako jedan od njih“, kaže Pokrovac.